Vrhovni sud treba ujednačavati svoje odluke, a ne sudsku praksu

Podsjećamo javnost da je prema tom Sporazumu u 2016. godini trebalo povećati osnovicu za 6% za 250 tisuća zaposlenika. Podsjećamo da su se zaposlenici odrekli ranije ugovorenog rasta osnovice u 2009. godini i ugovorili povrat istoga pod vrlo preciznim rokovima i uvjetima. Kada su nastupili ti uvjeti Vlada HDZ-a nije htjela isplatiti svoju ugovorenu obavezu svojim građanima i tako je Država prevarila 250 tisuća ljudi. Prvo su govorili da ugovor nije valjan, iako je svim vladama u prethodnim godinama bio valjan, jer su verificirali sve njegove izmjene i dopune na sjednicama Vlade, a kada to nije bilo branjivo onda su pronalazili druge razloga zašto nisu dužni isplatiti ljudima njihov zarađeni novac.

Sindikati su, naravno, u ime svojih članova pokrenuli sudske postupke. Dobili su sve sporove i to sve do jednoga. A zatim, umjesto da nakon tih pravomoćnih presuda isplati ljudima ono što im duguje i što su sudovi presudili, Vlada RH na naše zaprepaštenje traži reviziju, a Vrhovni sud jedan prijedlog za dopuštenje revizije prihvaća, a drugi odbija iako se radi o identičnim predmetima. Onaj kojim prihvaća obrazlaže potrebom za ujednačavanjem sudske prakse (glasnogovornik Vrhovnog suda) iako je sudska praksa sasvim ujednačena. Svi županijski sudovi sudili su pošteno i kompetentno u preko pedesetak sporova i jednoznačno presudili u korist tužitelja. Napominjemo da je Vrhovni sud po Zakonu ovlašten provoditi revizije samo u slučajevima različite sudske prakse. Nema dvojbe da se ovdje radi o simbiozi najviših sudskih instanci i izvršne politike. To je današnja Hrvatska.

Iz pisma izdvajamo sljedeće:

„Ne treba Vrhovni sud ujednačavati sudsku praksu gdje je ona vidljivo ujednačena, već treba ujednačiti svoje odluke. U suprotnom on je taj koji stvara nejednaku sudsku praksu, što je suprotno ustavnim i zakonskim obvezama Vrhovnog suda.“

„Vrhovni sud također niti jednom riječju nije obrazložio zašto smatra da se radi o predmetima od šireg društvenog interesa ni kako je došao do tog zaključka. Upozoravamo da „širi društveni interes“ nije zakonom određena osnova za dopuštenje revizije.“

… zabrinuti smo zbog ovakvih postupaka koji izazivaju sumnje ne samo u kvalitetu sudovanja na Vrhovnom sudu, već i u njegovu nepristranost od politike i izvršne vlasti. Otvara se pitanje neovisnosti Vrhovnog suda. Nismo daleko od pomisli da je sud neovisan od radnih ljudi i građana, ali ne i od izvršne vlasti. Ako bi se to pokazalo kao nepobitna istina, prihvaćena široko među ljudima, što bi to značilo za demokratski život u našoj zemlji, ne treba to Vama posebno obrazlagati.

U ime sindikata javnih službi

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata

Pismo predsjedniku Vrhovnog suda RH

Ključne riječi:

otvoreno pismo, Sporazum o osnovici, tužbe po Sporazumu, Vrhovni sud