Za veće plaće novac u proračunu već postoji
Čelnik Sindikata znanosti ustvrdio je kako će, suprotno pisanju većine medija, povećanje osnovice za plaće od 6% imati daljnje pozitivne učinke na rast BDP-a, a negativnu medijsku kampanju protiv radnika u javnim i državnim službama okarakterizirao je kao sramotnu.
Predstavnici Sindikata znanosti na konferenciji za medije su komentirali procjenu Državnog zavoda za statistiku o kvartalnom rastu BDP-a od 2,8% i posljedičnu aktivaciju Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici koji predviđa povećanje plaća u javnim službama za 6%. Istaknuvši kako prema aktualnim pokazateljima očekuje isplatu povećanih plaća već u siječnju, čelnik Sindikata znanosti Vilim Ribić naglasio je kako su sredstva za to povećanje već prisutna u proračunu jer je ovogodišnjim porastom BDP-a stvoren višak od cca 5 do 6 milijardi kuna. Objasnio je da su sindikati i Vlada kreirali sporazum koji je odgovoran i pošten te vodi računa o radnicima u privatnom sektoru, jer jamči da nema povećanja plaća dok BDP ne poraste. Štoviše, povećanje plaća za preko dvjesto tisuća radnika u javnom sektoru trebalo bi imati daljnje pozitivne učinke na rast BDP-a jer će sigurno rezultirati većom osobnom potrošnjom građana, što vodi do veće proizvodnje.
Čelnik Sindikata rekao je i kako u Sporazumu postoji mehanizam za njegovu korekciju u slučaju znatnijeg pada BDP-a (čijim aktiviranjem bi se išlo na mirenje Vlade i sindikata, a ukoliko ono ne uspije, na arbitražu koja je obvezujuća za sve potpisnike), međutim Vlada ga niti jednom nije pokrenula, iako je u nekoliko navrata imala tu mogućnost. “Ministar Mrsić vjerojatno ni dan danas to ne razumije, iako je bio upozoren na to.”
Na upit o tome hoće li sindikati tvrdo inzistirati na isplati ovog povećanja, Ribić je ustvrdio kako su, za razliku od nekih drugih, oni uvijek spremni na dijalog i razmjenu argumenata. “Ukoliko postoji neki čvrst argument zašto bi povećanje naših plaća unatoč već navedenim benefitima bilo štetno za državu, onda neka nam to dokažu pa ćemo mi to prenijeti našim članovima i tražiti ih da se o tome izjasne na referendumu”, kazao je Ribić, te se pritom osvrnuo i na negativnu medijsku prezentaciju samog Sporazuma te ljudi zaposlenih u javnim i državnim službama koje se redom naziva uhljebima, parazitima i neradnicima. “Ovdje se radi o policajcima koji riskiraju svoj život na radnom mjestu, o učiteljima bez čijeg entuzijazma bi se obrazovni sustav raspao, o liječnicima i medicinskim sestrama koji nas liječe, o našim vatrogascima i vojnicima u Afganistanu i drugdje – ovo je govor mržnje prema tim ljudima i ako je to razina ove zemlje, onda je to jad i bijeda, sramota.” Kategorički je negirao medijske konstrukcije da je Sporazum “Sanaderova ostavština”, nazvavši to prozirnim pokušajem da se vezivanjem uz Sanaderovo ime kao osobe optužene za teška kriminalna djela i pljačku države Sporazum kompromitira i prezentira kao nešto negativno. “Nije nama Sanader ništa dao, već smo ga mi štrajkom i pritiscima primorali da to potpiše”, zaključio je Ribić.
Kratku prezentaciju sadržaja Sporazuma te makroekonomskih pokazatelja bitnih za razumijevanje konteksta u kojem se Sporazum aktivira okupljenima je predočio makroekonomist Sindikata Matija Kroflin. On je demonstrirao kako paritet između VSS početnika u javnim službama i prosječne plaće u privredi kontinuirano pada još od 2009. godine, a pokazao je i kako su u prosjeku plaće u privredi od početka krize do danas realno porasle za 6,7%, dok su one u javnim službama ostvarile pad.
Za više informacija poslušajte audio zapis konferencije za medije:
