Opće stanje u ekonomiji
Ova analiza općeg stanja u ekonomiji Republike Hrvatske uključuje zadnje raspoložive podatke o makroekonomskim indikatorima, a pokriva vremenski interval od početka krize do danas, s osvrtom na period od potpisivanja TKU-a za javne službe do otkazivanja istog. Bruto domaći proizvodInflacija i potrošnja kućanstvaNezaposlenost i bruto investicijeIndustrijska proizvodnja, promet trgovine na malo i građevinski radovi Izvoz […]
Ova analiza općeg stanja u ekonomiji Republike Hrvatske uključuje zadnje raspoložive podatke o makroekonomskim indikatorima, a pokriva vremenski interval od početka krize do danas, s osvrtom na period od potpisivanja TKU-a za javne službe do otkazivanja istog.
Bruto domaći proizvodInflacija i potrošnja kućanstvaNezaposlenost i bruto investicijeIndustrijska proizvodnja, promet trgovine na malo i građevinski radovi Izvoz i turizam Javna potrošnjaDeficit proračunaJavni dug
Bruto domaći proizvod realno pada već treće tromjesečje za redom, te u drugom tromjesečju 2012. pad iznosi -2,2%. Prošle godine je zabilježena nulta stopa rasta BDP-a. U vrijeme potpisa Temeljnog kolektivnog ugovora (listopad 2010.), BDP je na godišnjoj razini bilježio pad od -1,4%, dok je u jeku najveće krize dostizao -6,9%.
Projekcije kretanja BDP-a
Vlada je u dokumentima: „Obrazloženje Državnog proračuna za 2012.“ i „Pretpristupni ekonomski program 2012.-2014“ očekivala rast BDP-a 0,8% (za 2013.:1,5%), a stopu inflacije od 2,4% u 2012.. No u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike je revidirala procjenu BDP-a na 0,0% (za 2013.: 1,8%) i procjenu inflacije na 3,2%. Nulta stopa rasta je viša od -1,4%, koliko je iznosila 2010. godine kad smo potpisivali TKU.
HNB je revidirao procjenu stope rasta BDP-a za 2012. sa -1% na -1,6%, Svjetska banka procjenjuje pad od 1%, MMF očekuje pad od 1,5%, dok analitičari banaka očekuju pad BDP-a od 1,4% do 2%.
Inflacija i potrošnja kućanstva
Inflacija – indeks potrošačkih cijena 
U prvih devet mjeseci 2012. godine međugodišnji rast indeksa potrošačkih cijena iznosi 3%. U rujnu 2012. su cijene porasle za 5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u odnosu na mjesec ranije su porasle za 1,4% . Ubrzanju inflacije je najviše doprinio rast cijena goriva i energije (rast od 19,6% u odnosu na rujan 2011.) te prehrane (rast od 6% u odnosu na rujan 2011.).Od početka krize do danas inflacija je porasla za 8,8% (prosjek 2012./prosjek 2008.), a od potpisa TKU-a do otkaza TKU-a 5% (prosjek 2012./prosjek 2010.).U jeku krize 2009. inflacija se smanjivala zbog pada potrošnje kućanstva (potrošački pesimizam). U 2012. ona se blago povećava ali ne zbog povećane potrošnje kućanstva nego djelomično zbog Vladinih mjera (povećana stopa PDV-a, povećanje cijena struje i plina), a djelomično zbog vanjskih šokova na tržištu energenata.
Potrošnja kućanstva 
Potrošnja kućanstva jest glavni indikator inflatornih i deflatornih kretanja. U tablici se vidi da je najveći pad zabilježen u 2009. Nakon drugog tromjesečja 2010. je vidljiv blagi oporavak, no u drugom tromjesečju 2012. dolazi do pada potrošnje kućanstva od -3,4% (čime se vraćamo na početak 2010.).
Nezaposlenost i bruto investicije Nezaposlenost 
U 2012. godini nastavljena su negativna kretanja na tržištu rada. Stopa registrirane nezaposlenosti u kolovozu 2012. iznosi 17,7% – gledajući prosjek 2012. radi se najvišim stopama unazad nekoliko godina. Od prosjeka 2008. do danas (prosjek 2012.) nezaposlenost je porasla čak 34%, tj. dok je u 2008. bilo nezaposleno oko 237 tisuća osoba, u 2012. ih je prosječno bilo nezaposleno oko 318 tisuća, što je za 81 tisuću više.Od prosjeka 2010., kad je potpisan Temeljni kolektivni ugovor, do prosjeka 2012. nezaposlenost je porasla za oko 15 tisuća osoba (za oko 5%).
Bruto investicije 
Bruto investicije bilježe ove godine nešto blaži pad nego proteklih godina, no one konstantno padaju od prvog tromjesečja 2009. godine.
Industrijska proizvodnja, promet trgovine na malo i građevinski radovi
Obujam industrijske proizvodnje je u rujnu 2012. 7,7% manji (kalendarski prilagođen indeks) nego isti taj mjesec prošle godine, a u odnosu na kolovoz je manji za 3,7%. U prvom polugodištu 2012. godine zabilježen je pad od 6,2% na međugodišnjoj razini, čime smo se približili stopama pada iz 2009. godine. Ove godine (prosjek 2012.) je obujam industrijske proizvodnje manji za 17% u odnosu na pretkrizno razdoblje (prosjek 2008.).Od dana potpisa TKU-a do otkaza TKU-a industrija je pala za 8,7% (list.2010./kolovoz 2012.), no taj podatak je oscilatoran jer se radi o mjesečnoj promjeni. Stoga je bolje uspoređivati prosjeke: od prosjeka 2010. do prosjeka 2012. industrija je pala 7,4%. Promet trgovine na malo
Promet trgovine na malo je u kolovozu 2012. u odnosu na srpanj 2012. veći za 1,9% (realno 1,2%), a u odnosu na kolovoz 2011. je veći za 0,5% (realno je manji za 3,2% – utjecaj inflacije).Od krize do danas (od prosjeka 2008. do prosjeka 2012.) zabilježen je pad trgovine na malo od 13% (realno 19%), a od potpisa Temeljnog kolektivnog ugovora, trgovina na malo je porasla 2,5% (od prosjeka 2010. do prosjeka 2012.), a realno je pala 2,9% (gledajući odnos srpnja 2012. i listopada 2010. radi se o porastu za 22% – oscilatoran podatak).
Građevinski radovi
Fizički obujam građevinskih radova je u kolovozu 2012. u odnosu na taj mjesec 2011. manji za 11,2%, a u odnosu na srpanj 2012. je manji za 4,5%.Od krize do danas (prosjek 2008. – prosjeka 2012). građevinski radovi su zabilježili pad od 37%., a od potpisa TKU-a do danas (prosjeka 2010. – prosjek 2012.) su manji za 19,3%.
Izvoz i turizam IzvozIzvoz je u kolovozu 2012. na međugodišnjoj razini porastao 12,5%, a na mjesečnoj je pao 8,4%.Promatrajući prosjek 2012.(I-VIII), on je veći za 3,7% u odnosu na to isto razdoblje 2010., a u odnosu na 2008. (prije krize) je manji za 7,9%.Pokrivenost uvoza izvozom je u prosjeku 2012. (I-VIII.) iznosila 57%, u istom tom razdoblju u 2010. je iznosila 58%, a 2008. (prije krize) 45,6%. Turizam Broj dolazaka turista je u kolovozu 2012. na međugodišnjoj razini veći za 2%, a broj noćenja turista je veći za 2,3%.Broj dolazaka turista je u prosjeku 2012. (I-VIII) veći za 3,4% u odnosu na to isto razdoblje 2008. (prije krize)., a broj noćenja turista je veći za 8,3%.
Javna potrošnja Javna potrošnja predstavlja rashode opće države (OPĆA DRŽAVA obuhvaća sve institucije koje se izravno ili neizravno financiraju iz proračuna države i/ili lokalnih i regionalnih jedinica, te izvanproračunske korisnike[1]).U Hrvatskoj je u 2011. iznosila 42% BDP-a, u 2012. oko 41%, a prema projekcijama Vlade ona se smanjuje do 2015. na niskih 37,4% (prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike), što predstavlja početak razgradnje socijalne države i napad na temeljna prava građana te se pogoduje očuvanju sadašnjeg neučinkovitog gospodarstva!Prosječna javna potrošnja u EU iznosi oko 51% BDP-a u 2010. godini i 49% u 2011. godini, s time da u Francuskoj ona iznosi oko 56%, a u skandinavskim zemljama nešto manje. Ranije su imale i znatno više. Hrvatskih 41% odgovara razini javne potrošnje SAD-a koje sigurno nisu zemlja razvijenih socijalnih prava.
Primjeri:
- EU 27: 50,6% (2010.), 49,1% (2011.), Izvor: Eurostat, 2012.
- Skandinavske zemlje (Norveška, Švedska, Danska, Finska): 53% (2010.), 52% (2011.), Izvor: Eurostat, 2012.
- Norveška: 45,5% (2010), 44,6 (2011.)
- Švedska: 52,5 (2010), 51,3 (2011.)
- Finska: 55,5 (2010) 54,0 (2011.)
- Danska: 57,8 (2010), 57,9 (2011.)
- Francuska: 56%, Belgija: 53,3%, Slovenija: 50,9%, Austrija: 50,5%, Nizozemska: 50,1%, Italija: 49,9%, Mađarska: 48,7%, UK: 49%
- SAD: 41% 2010. (Izvor: Krugman, P. (2011.), Economics)
[1] Analiza sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru, Institut za javne financije, Zagreb, 2010.
Deficit proračuna Prema ESA 95 u Hrvatskoj u 2011. deficit je iznosi 5% BDP-a (2010.:4,9%), u EU 27 u 2011. 4,7% BDP-a (u 2010.: 6,6%).Primjeri: Velika Britanija 8,3%, Irska 13,1%, Francuska 5,2%, Slovenija 6,4%, Litva 5,5% (Eurostat, 2011).
Javni dug Udio javnog duga (dug opće države) u BDP-u je u 2011. iznosio 46,7% BDP-a. On konstantno raste zbog manjka opće države te deprecijacije kune na euro i dolar. U izravan dug ne ulaze potencijalna jamstava, no zbog situacije s brodogradilištima jamstva data brodogradnji prelaze u izravan dug zbog čega se on povećava na 51,7% (tek u 2014. se očekuje njegovo blago smanjenje).Primjeri: EU 27 82,5, Njemačka: 81,2; Francuska: 85,8; Austrija 72,2, Velika Britanija 85,7; Nizozemska 65,2; Italija 120,1; Irska 108,2, Mađarska 80,6 (2011.)
Izradila: Škvorc Andreja, mag.oec.
