Što Vlada planira raditi – ako se održi

Na sjednici Vlade, održanoj 27. travnja, u sjeni smjene Mostovih ministara, Vlada je donijela dokumente kojima izvještava Europsku komisiju što planira raditi u nadolazećem razdoblju. U određenoj mjeri ti se dokumenti bave detaljima koji nisu od nekog posebnog značaja za širu javnost, no ima i izuzetno bitnih segmenata koji zahvaćaju velik broj građana i mogu oblikovati buduće socijalne odnose našeg društva.

Jedan od tih segmenta je reforma mirovinskog sustava koja podrazumijeva udvostručavanje brzine izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce do 2030. godine te podizanje te dobi na 67 godina do 2038. ili 2040. godine. Mirovinska reforma podrazumijeva i strožu penalizaciju prijevremenog umirovljenja, ukidanje 50 posto radnih mjesta s beneficiranim stažem te ukidanje dodatka od 27 posto za osobe koje će mirovinu primati iz prvog i drugog stupa, što bi moglo dovesti do ozbiljnijeg pada mirovina tih ljudi u odnosu na umirovljenike koji mirovinu ostvaruju samo iz 1. mirovinskog stupa i imaju pravo na navedeni dodatak. Dokumenti daju naznaku i kako se planiraju i racionalizacije na rashodima za zaposlene u zdravstvu te integracija bolnica, a u dokumentima se našla već stara ideja o uvođenju platnih razreda i koeficijenata u sustav plaća u javnoj upravi. Razrada i efekti uvođenja takvog modela plaća nisu objašnjeni. S druge stane, pitanje Sporazuma o osnovici i duga kojeg ima prema zaposlenima u javnim službama Vlada ignorira, a indirektno se može zaključiti i kako ne planira zaposlenima u javnim službama tijekom 2017. povećati osnovicu na identičan način kao i državnim službama.

Doneseni dokumenti predstavljaju odgovor Vlade na Preporuke Vijeća EU (Preporuke). Riječ je o Nacionalnom programu reformi 2017. (NPR) koji bi se mogao definirati kao popis ideja o tome što će Vlada pokušati raditi u idućem razdoblju, a moglo bi se svidjeti Komisiji jer će se uklopiti u Preporuke te Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2020., čiji bi cilj trebao biti da Vlada uvjeri Komisiju da popis ideja u NPR-u donosi i neke mjerljive pozitivne makroekonomske trendove, primarno da pridonosi održivost javnih financija i ime neke efekte na tržište rada. Iskustvo prijašnjih godina pokazuje da Vlada velik dio mjera koje artikulira u NPR-u ne uspijeva provesti, primjerice, mirovinska reforma bila je uvrštena u NPR gotovo na identičan način i prošle godine. Tada nije realizirana zbog političkih previranja, a situacija je i ove godine poprilično slična. No neovisno o tome kako će se trenutna politička situacija rasplesti, promjene u mirovinskom sustavu jedan su od prioriteta Europske komisije i s obzirom na to moguće je da ćemo ove iste prijedloge čitati i iduće godine u dokumentima neke treće Vlade.

Produljenje radnog vijeka i smanjenje beneficiranog radnog staža

Financijska održivost mirovinskog sustava, s pravom se uz održivost zdravstvenog sustav promatra kao ključni faktor (ne)stabilnosti javnih financija. Troškovi mirovinskog sustava već su godinama otprilike 16 mlrd kuna veći od doprinosa koji se uplaćuju, odnosno oko 45 posto mirovinskih troškova mora se nadoknađivati iz proračuna. S druge strane i situaciju u zdravstvenom sustava nije dobra. Nakon provedene sanacije zdravstva tijekom 2014. s gotovo 7 mlrd kuna, mediji navode kako je zdravstvo trenutno ponovno u gubicima za gotovo 8 mlrd kuna.

Nadalje u Vladinim dokumentima se ispravno detektira kako je ključni problem financijske održivosti tih sustava zapravo nizak broj osiguranika i negativni demografski trendovi. Konkretno, u Programu konvergencije se ističe kako se u razdoblju 2013.-2060. u Hrvatskoj projicira smanjenje stanovništva za 13 posto uz istodobno produljenje preostalog životnog vijeka nakon 65 godina za 5,8 godina kod muškaraca i 5,5 godina kod žena.

S obzirom na to ističe se kako bi gore navedene promjene unutar mirovinskog sustava trebale smanjiti pritisak demografskih kretanja na mirovinski sustav.

Ta logika ne ohrabruje jer polaze od pokušaja da se utječe na posljedice, a ne na uzrok problema. Mjere koje se nude u spektru demografije, ako se one uopće realiziraju, odnosno izglasaju u Saboru, su subvencioniranje stambenih kredita, što je jednokratna mjera koja će zahvatiti oko 1000 obitelji i ne predstavlja nikakvo sustavno rješenje te povećanje rodiljnih i roditeljskih nakanda, što djelomično olakšava život siromašnijim građanima, no također nije razlog zbog kojeg će se u Hrvatskoj početi rađati veći broj djece. O nekoj strategiji ili politici useljavanja, u dokumentima nema ni riječi.

Što se tiče poticaja zapošljavanju naglasak je najviše na aktivnim mjerama zapošljavanja. Iako to u dokumentu nije istaknuto većina novaca za te mjere odnosi se na SOR-ovce, odnosno mjeru besplatnog financiranja rada poslodavcima od strane državnog proračuna što u konačnici djeluje kontraproduktivno, poticajno za iseljavanje i smanjenje radne snage jer mladim ljudima omogućava zapošljavanje na minimalac, a gotovo ukida šanse za mogućnost pronalaska pripravništva (vidi više ovdje).

Pažnja se posvetila strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kao načinu povećanja zapošljivosti te povezivanju strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada. No, s obzirom na probleme u kojima se nalaze mirovinski i zdravstveni sustav sve što nudi NPR nije adekvatno. Također, dokumenti konstatiraju kako je tijekom 2016. došlo da najsnažnije dinamike pada radne snage u RH, ali bez argumenata zauzimaju i stav kako će se ta dinamika smanjivati u idućim godinama. Postavlja se pitanje zašto bi se smanjivala i što ako neće!

Treba dodati još kako je Vlada najavila moguće povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup no još nije jasno na koji točno način i hoće li to značiti smanjivanje uplata u 1. stup ili ne (vidi više ovdje i ovdje).

Manje mirovine nakon 2019.

Projekcije iz NPR-a govore da će se troškovi mirovinskog sustava s vremenom smanjivati i navedeno se iščitava kako jedan od prioriteta Vlade, no osim smanjenja ukupnih troškova mirovinskog sutava vlast bi vjerojatno trebala razmišljati i o samoj adekvatnosti mirovina. Pritom je jedna od ključnih stvari koja je zainteresirala javnost mogućnost smanjenja mirovina budućim umirovljenicima koji će mirovinu ostvarivati iz 1. i 2. mirovinskog stupa, odnosno svima rođenima nakon 1962.

Iako ministar Ćorić u javnost šalje poruke kako nitko neće biti zakinut te da će se rješenje pronaći do 2019. , ostaje činjenica da pravo na dodatak od 27 posto koji imaju osobe koje će ostvariti mirovinu samo iz 1. mirovinskog stupa neće imati i osobe koje će ostvarivati mirovinu iz oba mirovinska stupa. S druge strane kapitalizacija koju su fondovi ostvarili na sredstva koja su se uplaćivala u 2. stup nisu dovoljna da nadoknade gubitak tog dodatka. Neke projekcije govore čak i o mogućem smanjenju mirovina od 20 posto.

Ako se u obzir uzmu podaci Eurostata koji govore da za starosne mirovine po glavi stanovnika manje izdvajaju jedino Rumunji i Bugari, postavlja se pitanje jesu li bilo kakva smanjenja mirovina u RH, posebno starosnih mirovina osoba koje su odradile cijeli radni vijek, socijalno izdrživa?

Podaci o prosječnoj isplaćenoj mirovini pokazuju da je prosječna braniteljska mirovina od 5.079 kn u srpnju 2016. bila 126 posto veća od prosječne mirovine ostvarene na klasičan način koja je iznosila 2.246 kn. Branitelji su radi nezadovoljstva svojim statusom prosvjedovali punih 555 dana. Postavlja se pitanje kako bi onda u usporedbi s njima na najave ove mirovinske reforme trebali reagirati budući umirovljenici, osobe koje će odraditi puni radni vijek i od mirovine vjerojatno neće moći pokriti ni najosnovnije egzistencijalne potrebe?

Razvoj zdravstva i zadržavanje liječnika temeljeno na EU sredstvima

Što se zdravstvenog sustava tiče, predlaže se u javnosti već poznat sustav funkcionalne integracije bolnica te jačanje dnevnih bolnica i primarne zaštite. Nadalje, naglasak se stavlja i na kontrolu troškova rashoda za zaposlene. Spominje se racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama koja bi trebala dovesti do ušteda od 40 milijuna kuna. Nije objašnjeno na koji točno način i je li tu riječ o nekoj vrsti outsourcinga.

Ono što se čini pozitivno je ideja da se više novaca uloži u specijalizaciju te kontinuirano usavršavanje liječnika čime bi ih se pokušalo zadržati u RH. No, sredstva za to planiraju se namaknuti iz Eu fondova, kao i za reorganizaciju postojećih objekata koji bi obavljali funkcije dnevnih bolnica. Postavlja se pitanje što ako ta sredstva ne budu povučena ili što kada više neće biti dostupna.

Iako nema najava u samim dokumentima u medijima se spominje obavezno uvođenje dopunskog osiguranja.

Plaće u javnoj upravi i javnim službama – uvođenje platnih razreda i koeficijenata

I kod javne uprave se spominje već znani model sustava plaća koji podrazumijeva uvođenje platnih stupnjeva i platnih razred. Sustav bi se trebao uvoditi u dvije faze – do kraja 2017. za državne službenike, a do kraja 2018. i za javne službe. Sustav nagrađivanja i napredovanja nije objašnjen.

Što se tiče plaća u ovoj godini i pitanja Sporazuma o osnovici, u Programu konvergencije stoji: „ U ovoj godini planirano povećanje rashoda za zaposlene rezultat je tri čimbenika. Naime, za državne službenike predviđeno je povećanje osnovice za izračun plaće do kraja godine za ukupno 6% u tri navrata i to 2% od 1. siječnja, 2% od 1. kolovoza te 2% od 1. studenoga 2017. U prosincu 2016. Vlada RH je donijela Odluku o povećanju osnovice za javne službenike od 1. siječnja 2017. za 2 posto.“

Dakle, indirektno se može zaključiti da Vlada ne planira dodatno povećavati osnovicu za zaposlene u javnim službama tijekom 2017. Da planira onda bi vjerojatno i to spomenula kao faktor koji dovodi do povećanja rashoda za zaposlene u ovoj godini. Također, dug i neriješena potraživanja po Sporazumu o osnovici za 2016. se ne spominju ni jednom riječju.

Obrazovanje i znanost – pozitivni tehnički pomaci

Reforma školstva je istaknuta kao stožerno strateško polazište Vlade, prepisani su dijelovi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, no konkretne mjere i ideje razrađene su vrlo općenito, na način da se ne može zaključiti što se točno planira raditi unutar obrazovnog sustava.

Što se tiče visokog obrazovanja tu se pojavljuje ideja o povećanju zastupljenosti stručne prakse u visokom obrazovanju te donošenje novog Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju čime se predviđa postići i bolja iskoristivost uloženih proračunskih sredstva u znanost i visoko obrazovanje.

Zakonom i Pravilnikom o državnoj potpori za istraživačko- razvojne projekte moći će se umanjiti osnovica poreza na dobit za troškove koji se razvrstavaju u kategorije temeljnog istraživanja, industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja. Cilj te mjere je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Financiranje znanstvenih časopisa i pristup bazama podataka planira se prebaciti na EU sredstva, a plan je i udvostručiti broj stipendija za siromašniju djecu te uvesti 3.000 stipendija za STEM područja.

Iako se mjera ne tiče samo visokog obrazovanja, s obzirom na loše rezultate državne revizije na visokim učilištima, za pozdraviti je ideju da se osiguraju strože provedbe preporuka državne revizije te da se uvede sustav sankcioniranja za nepostupanje po preporukama Revizije.

Ključne riječi:

demografska politika, javna uprava, mirovinska reforma, Nacionalni program reformi, reforma zdravstva