Šesti Sabor Sindikata

Na Šestom Saboru provedeni su izbori za viša tijela Sabora Sindikata. Nikada nije bila veća konkurencija za izbor u Veliko vijeće, 66 izvrsnih kandidata za 28 mjesta. Pogledajte rezultate.

Na Šestom Saboru Sindikata, usvojeni su sljedeći dokumenti:

• Prijedlog politike u znanosti i visokom obrazovanju
• Rezolucije 
• Pregled aktivnosti Sindikata između Petog i Šestog Sabora Sindikata.

Podijeljene su nagrade i priznanja …

O Saboru je 12. svibnja informiran i ministar Primorac. O tome više…

Zabilježili smo dio ugođaja… vidi fotografije

PRETHODNA VIJEST: Nikada u povijesti Sindikata nismo imali toliko kandidata, i to toliko dobrih kandidata. Pogledajte liste… (28. travnja 2006.)

REZOLUCIJA
o nepostojanju politike plaća Vlade RH (21/06)

NA TRAGU REZOLUCIJE Matice hrvatskih sindikata javnih službi od 25. veljače 2006. godine o nepostojanju politike plaća Vlade RH, suglasan s njenim stajalištima

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

PODSJEĆA na demokratske obaveze Vlade RH kao poslodavca svojim zaposlenicima, na moralnu obvezu izgradnje pravednih odnosa za sve svoje građane te na političku obavezu izgradnje principijelnih i sustavnih odnosa u svim dijelovima javnog i političkog prostora.

UPOZORAVA da Vlada RH već dvije godine nije uspjela izgraditi politiku i sustav plaća u javnim i državnim službama, ali ni i u ostalim dijelovima društva, pa ni tamo gdje postoji prijeka potreba, kao što su državna poduzeća i lokalna samouprava. Pri tome Vlada RH već godinu dana najavljuje sporazum o nacionalnoj politici plaća, a jedino ona nije ponudila svoj prijedlog, niti se očitovala o prijedlozima poslodavaca i sindikata.

UPOZORAVA da je izvršna vlast u sustavu javnih i državnih plaća stvorila anarhiju, pri čemu su dijelovi službi, zahvaljujući neprincipijelnim intervencijama ”iskočili” i narušili sustav, stvorivši kod većine zaposlenika osjećaj nepravde i zakinutosti, što javne i državne službenike povrjeđuje jednako kao i potplaćenost koja se očituje u zaostajanju njihovih plaća za plaćama u privredi, državnim poduzećima i lokalnoj upravi.

UPOZORAVA da Vlada RH sa sindikatima javnih i državnih službi već dvije godine nije uspjela potpisati kolektivni ugovor o plaćama, što predstavlja društveni neuspjeh Vlade RH kao poslodavca, ali i dalje zabrinjavajuću poruku drugim poslodavcima u našoj zemlji, zemlji nerazvijenog kolektivnog pregovaranja, čime djeluje suprotno duhu međunarodnih konvencija stvarajući nove nejednakosti među zaposlenicima.

UPOZORAVA na posebno teško stanje u obrazovanju, u kojem je ova Vlada konsenzusom prihvaćeni cilj selektivnog povećanja plaća u obrazovanju pretvorila u praksu selektivnog zaostajanja plaća u prosvjeti za većinom službi i sektora u zemlji.

ZAHTIJEVA ostvarenje višekratnih najava Vlade RH o izgradnji novog sustava plaća u javnom području, kako bi se loša praksa na temelju jednog neuspjelog sustava iz 2001. godine napokon ukinula te traži uključenje javnih službi u izradu takva sustava, vraćanje platnih razreda i kroz njih poticanje kvalitetnijeg i obimnijeg rada.

UPOZORAVA da ni izgradnja novog sustava plaća neće riješiti problem ako politika i dalje bude rušila svaki sustav svojim nenačelnim odlukama koje na koncu uvijek pogađaju onoga tko ih je donio.

ISTIČE da je nered u politici plaća slika stanja u društvu, ne samo vladajućih politika, već i mentaliteta nacije i zapuštene svijesti o njegovanju načelnih stavova i važnosti sankcija za narušavanje uređenih sustava, čime se osigurava njihova stabilnost, a u čemu je razlika između dobro organiziranih i neorganiziranih društava. Zaokret ka uređenim odnosima u društvu može učiniti samo izvršna vlast razvijajući potpuno nov i bolji pristup politici plaća, utemeljen na dugoročnom boljitku svih svojih građana.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o stanju i perspektivama sindikalne suradnje i socijalnih odnosa (22/06)

IMAJUĆI NA UMU da je za kvalitetan demokratski život od posebne važnosti postojanje zrelih socijalnih odnosa, uz odgovoran pristup svih socijalnih partnera, suglasan s Rezolucijom Matice hrvatskih sindikata javnih službi od 25. veljače 2006. godine, a koju preuzima u cijelosti,

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na svome zasjedanju 6. svibnja 2006.

UPOZORAVA da događaji posljednjih mjeseci otkrivaju ozbiljne teškoće u razvoju socijalnog partnerstva u zemlji, zastoj integracijskih procesa u sindikatima, neeuropsku orijentaciju dijela sindikata i izostanak brige sindikalnih čelnika za budućnost samih sindikata.

UOČAVA promjene u radu dijela sindikata uz sve češće manifestacije verbalnog radikalizma, a bez stvarnog povoda, pri čemu su pojedini sindikalni čelnici već na prve kritike nekih novinara u stanju trenutno promijeniti ne samo svoj dotadašnji stav, već i cjelokupnu politiku. Tako se, umjesto mukotrpne izgradnje sindikalne politike s članstvom i za istinske interese članstva, takvi čelnici najčešće bore za vlastiti publicitet.

PODSJEĆA da dosadašnje iskustvo pokazuje kako donekle razumljivi interesi pojedinih medija za sukobom i senzacionalizmom nisu podudarni s interesima članstva sindikata te da je za članove sindikata veoma koristan dijalog s druga dva socijalna partnera. Jer, sukob bez ozbiljnog povoda razgrađuje povjerenje među socijalnim partnerima, razara dijalog i na kraju dovodi do marginalizacije samih sindikata.

PODSJEĆA da je oponiranje svemu i svačemu doseglo u sindikatima apsurdne razmjere: sindikati se ograđuju od Vlade čak i onda kada ona prihvati ono što su sami tražili; štoviše, ne usude se afirmirati niti socijalni dijalog, niti svoju pozitivnu ulogu u njemu, čak ni onda kada on donosi vidljive rezultate za članstvo, kao u slučaju zdravstvene reforme. Nekima je pri tome važnije ostaviti dojam stalnog oponenta Vladi nego članstvu reći da je razgovor s Vladom donio rezultate.

PODSJEĆA da se uz gore navedeni pristup, uz počesto medijsko poticanje sukoba umjesto dogovaranja, uz orijentaciju sindikata na javne impresije, a ne i na stvarno ostvarene rezultate, socijalni dijalog u zemlji nalazi u dubokoj krizi samoga smisla.

UPOZORAVA sveukupno sindikalno članstvo na krajnje neodgovoran i površan pristup dijela sindikalnih čelnika pitanjima dugoročnog opstanka sindikata, pri čemu su neki čelnici, odbivši uvođenje supstituta za doprinos solidarnosti, iako ga je Vlada bila spremna vratiti u nešto izmijenjenom obliku, onemogućili uklanjanje diskriminacije između članova i nečlanova u sustavu radnih odnosa, a samo zato što prema novom prijedlogu novac nečlanova ne bi punio njihovu blagajnu. Očito je da takvim ljudima nije stalo do dugoročnih interesa sindikata, niti do socijalne pravde i opstanka sindikata u ovom vremenu vulgarnoga tržišnog pristupa svemu i svačemu.

UPOZORAVA da je znatan broj sindikalnih čelnika odbio zaštititi temeljnu civilizacijsku vrijednost jednakosti građana pred zakonom te pružiti potporu ulasku Hrvatske u Europsku uniju. S promjenama na čelu sindikalnih središnjica potpuno su zamrli započeti integracijski procesi na sindikalnoj sceni.

STJEČE dojam da je dijelu čelnika sve drugo važnije od istinskih interesa članstva i sindikalnih organizacija. Pri tom smo u sindikatima često svjedoci voluntarizma umjesto racionalnog prosuđivanja, bijega od ustanovljenja činjenica prije donošenja odluka, rasprostranjenog antiintelektualizma i personalnih animoziteta, nemoći okupljanja oko neke ideje te podmetanja svih svima, a što presudno određuje politike sindikata. Stalno smo svjedoci i sindikalnog otpora reformama zbog zaštite osobnih pozicija čelnika pa makar takav konzervativizam dugoročno štetio njihovu članstvu. Umjesto izgradnje sindikalne politike i strategije svjedoci smo sindikalne orijentacije koja pluta od jednog do drugog medijskog vala.

KONSTATIRA da takvo žalosno stanje u dijelu sindikata bitno otežava ne samo međusindikalnu suradnju i učinkoviti zajednički sindikalni nastup. već i razvoj integracijskih procesa u sindikatima te da izostanak racionalnog postupanja potkopava budućnost samih sindikata.

KONSTATIRA da će Sindikat zajedno sa svojom središnjicom, Maticom hrvatskih sindikata, prilagoditi svoje djelovanje na socijalnoj sceni tim novim okolnostima, čuvajući svoju odgovornu i promišljenu sindikalnu politiku.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o položaju nenastavnog i neznanstvenog osoblja na našim ustanovama (23/06)

IMAJUĆI NA UMU da su prema normativnim dokumentima i međunarodnim standardima, članovi akademske zajednice svi njezini aktivni sudionici, uključujući i nenastavno i neznanstveno osoblje, znajući da sustav znanosti i visokog obrazovanja u mnogim važnim poslovima ovisi o toj kategoriji zaposlenika, a koju se počesto demotivira za predan radni doprinos akademskoj zajednici

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na svome zasjedanju 6. svibnja 2006.

UPOZORAVA da nezadovoljstvo nenastavnog i neznanstvenog osoblja svojim materijalnim i statusnim položajem ugrožava učinkovitost i cjelovitost akademske zajednice pri čemu se njihov rad moralno i materijalno nedovoljno vrednuje.

UPOZORAVA da u postojećem sustavu plaća vladaju anarhija i nered, da su narušeni mnogi odnosi vrednovanja radnih mjesta, čime je proizveden niz nepravdi.

ISTIČE da je zapostavljenost položaja nenastavnog i neznanstvenog osoblja najviše izražena u različitim stvarnim koeficijentima za ista ili slična radna mjesta, a koji su na fakultetima i u institutima utvrđeni mimo Uredbe na državnoj razini, što je otvorilo prostor različitim zlouporabama i nenačelnim rješenjima.

UPOZORAVA da u tom smislu neupitna odgovornost leži s jedne strane na Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa koje proizvoljno odobrava povećanja nekih koeficijenata u pojedinim ustanovama te tako ne tretira sve ustanove jednako što dovodi do nejednakog položaja zaposlenika u sustavu. S druge strane, neupitna odgovornost leži na upravama ustanova koje iz vlastitih prihoda povećavaju neke koeficijente bez jasnih i javnih kriterija i mjerila i bez uključenosti sindikata u takve odluke.

UPOZORAVA da u sustavu koeficijenata u Uredbi na nacionalnoj razini također postoje nepravedna rješenja, pri čemu relativni položaj nekih kategorija nenastavnog i neznanstvenog osoblja nije primjeren razini njihovih stručnih sprema i odgovornosti radnih mjesta.

ISTIČE da su nepromišljenim povećanjem koeficijenata jednoj kategoriji zaposlenika bitno narušeni odnosi među radnim mjestima u sustavu koeficijenata na nacionalnoj razini, o čemu će Sindikat voditi računa prilikom izrade novog sustava plaća, a po ukazanoj prilici i prije.

POSEBNO UPOZORAVA da je neshvatljivo i neopravdano diskriminirano nenastavno i neznanstveno osoblje pri dodjeli povoljnijih stambenih kredita, učinivši ih time zaposlenicima drugog reda. Stoga je nužno tu diskriminaciju što hitnije ukloniti.

ISTIČE da su predstavnici nenastavnog i neznanstvenog osoblja privrženi Sindikatu, koji doživljavaju kao svoj te da su svjesni činjenice da je njihova pregovaračka pozicija jača uz potporu znanstvenog i nastavnog osoblja u Sindikatu, kao što niti Sindikat ne bi mogao uspješno djelovati bez potpore ove kategorije zaposlenika.

KONSTATIRA da Sindikat vodi jednaku brigu o svim sudionicima u radnom procesu te budući da su problemi znanosti i nastave po prirodi dominantni u djelatnosti, s puno više specifičnih problema, Sindikat se mora na njima i više anagažirati. Međutim, više nužnog angažmana ne znači više brige samo za jedne, a ne i za druge.

SMATRA da se Sindikat treba zauzimati za pravnu integraciju sveučilišta koja će olakšati uklanjanje uočenih nejednakosti.

UPUĆUJE da se Sindikat u izradi najavljenog novog sustava plaća treba zalagati za pravedna i načelna rješenja te za oblikovanje mehanizama za sprječavanje narušavanja jednom uspostavljenih pravednih odnosa, načelnih rješenja i ravnopravnosti pojedinih kategorija zaposlenika.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik Sabora

predlagač: Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o zastupanju posebnih interesa u okviru Sindikata (24/06)

IMAJUĆI NA UMU da statutarni ciljevi traže zalaganje Sindikata za unapređenje znanosti i visokog obrazovanja te da se svako izboreno pravo i pogodnost za naše članove treba smatrati doprinosom ostvarenju misije Sindikata

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

PODSJEĆA da je jedna od najvažnijih uloga sindikata pritisak na cijenu rada, da Sindikat nema izvršnih ovlasti, da je on tek jedan od čimbenika materijalnog položaja zaposlenika, te da nije uvijek u stanju izboriti se za rast plaća i povećanje prava za sve članove, već tek za pojedine kategorije,

PODSJEĆA da izboreno pravo za jedne danas, često predstavlja čvrst oslonac za povećanja prava drugima sutra, čime se na dulji rok podiže ukupna razina prava zaposlenika.

UPOZORAVA da bi suprotno postupanje, tj. povećanje prava samo onda kada je to moguće za sve, dovelo do niže razine ukupnih prava svih članova i do duljeg čekanja na unapređenje tih prava.

UPOZORAVA da je Sindikat u takvim situacijama suočen s kritikom onih čija se prava u tom trenutku ne povećavaju, da dio članova često gubi iz vida doprinos općem interesu tim djelomičnim postignućima te ne podupire one za koje su te pogodnosti izborene, obeshrabrujući pregovarače koji se zauzimaju za takva rješenja.

UTVRĐUJE da je Sindikat dužan izboriti se za povećanje prava i za rast plaća izdvojenih kategorija članstva u situacijama u kojima nije moguće izboriti se za povećanje prava i rast plaća svih, a pod uvjetom da je izboreno zasnovano na pravednim razlozima, da nije na štetu ostalih kategorija i da ne izaziva teškoće koje su veće od postignutih koristi.

POTVRĐUJE da Sindikat svakako mora unaprjeđivati svoju misiju i ostvarivati svoje statutarne ciljeve, one koji se odnose na povećanje prava za sve i na zasebna postignuća za pojedine grupacije zaposlenika.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik Sabora

predlagač: Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (25/06)

IMAJUĆI NA UMU da socijalno partnerstvo znači spremnost na uzajamno uvažavanje, rad u dobroj vjeri, poštivanje dogovorenog i hrabrost za preuzimanje odgovornosti

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

OBAVJEŠTAVA da unatoč suradnji sa Sindikatom, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i čporta nije spremno rješavati niz pitanja od vitalnog interesa za naše članove.

UPOZORAVA da ni tri godine od donošenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Ministarstvo nije donijelo koeficijente za nova stručna zvanja predviđena Zakonom.

UPOZORAVA da ni četiri godine od potpisanog kolektivnog ugovora Ministarstvo nije spremno riješiti problem posebnih uvjeta rada u sustavu, a godinama se nastavnicima ne plaća rad iznad norme.

UPOZORAVA da unatoč nagodbi o božićnicama za 2000. godinu kojom su članovi Sindikata prepustili državnom proračunu 30 milijuna kuna, sredstva ustanovama nisu isplaćivana u ugovorenom roku, a za stotinjak presuda izvan nagodbe ona ustanovama još uvijek nisu refundirana.

IZRAŽAVA čuđenje razinom nezainteresiranosti dužnosnika Ministarstva glede odljeva ogromnih sredstava iz Državnog proračuna zbog nepostizanja nagodbe za božićnicu iz 2001. godine.

IZRAŽAVA zabrinutost zbog pokušaja dezinformiranja ustanova o navodnoj neobaveznosti refundiranja sredstava za božićnice, iako je potpisnik kolektivnog ugovora bila Vlada, a ne ustanove, a zbog čega je Sindikat morao tražiti intervenciju Ministarstva pravosuđa.

UPOZORAVA da je Ministarstvo u rujnu prošle godine prihvatilo početak pregovora o kolektivnom ugovoru, a da protokol još niti danas nije potpisan.

UPOZORAVA da je Ministarstvo djelomično izigralo dogovor Sindikata i prethodne Vlade o povratu PDV-a za kupljenu opremu te da su znanstvenici višekratno zakinuti za sredstva namijenjena projektima.

KONSTATIRA da je odnos između broja obećanja i broja njihovih izvršenja obrnuto razmjeran, da se dogovori o nekim pitanjima veoma lako postižu, ali ne ostvaruju te da nema baš nikakve odgovornosti zbog neispunjavanja zaduženja.

KONSTATIRA da odnos Ministarstva prema problemima naših članova nije zadovoljavajući, čime se podcjenjuju radni ljudi. Zbog toga Sindikat treba preispitati daljnji oblik socijalnog partnerstva i potrebne mjere za zaštitu radnih interesa naših članova.

TRAŽI od Ministra hitnu promjenu odnosa i rješavanje problema u dogovorenim rokovima, kao i sankcioniranje službenika za neobavljanje povjerenih zadataka.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik Sabora

predlagač: Saborski odbor za rezolucije i Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o upravljanju našim ustanovama (26/06)

IMAJUĆI NA UMU da je za povećanje ukupne kvalitete visokog obrazovanja kvalitetno i zakonito upravljanje našim ustanovama jednako važno kao i kvalitetan rad naših zaposlenika

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

ISTIČE da se pri obavljanju poslovodnih funkcija u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nerijetko postupa amaterski, što posebno dolazi do izražaja u upravljanju kadrovima. Jer, ustanove počesto vode osobe koje nisu profesionalno osposobljene za učinkovito upravljanje resursima, a koje se pri tome obično ni ne pridržavaju načela pravednosti te svoje odluke ne zasnivaju na načelnim i dugoročnim rješenjima. Pri tome stanje otežavaju prekratki mandati dekana.

UPOZORAVA da u sustavu postoje problemi neprovođenja javnog natječaja pri zapošljavanju nenastavnog i neznanstvenog osoblja, što je protupravno i protuustavno postupanje.

UPOZORAVA da se krše temeljna načela o javnosti plaća i transparentnosti poslovanja u javnom sektoru te da se ne poštuje niz obveza iz Zakona o radu o suodlučivanju zaposlenika.

UPOZORAVA da ustanove donose odluke o zaposlenicima neznalački, gubeći gotovo svaki radni spor sa Sindikatom, a na štetu svih nas kao poreznih obveznika, pri čemu čelnici ne snose nikakvu odgovornost.

ZAKLJUČUJE da zaobilaženje propisa upućuje na izostanak dovoljnog stupnja pravne i upravljačke kulture u upravljanju ustanovama te da je nužno uvođenje menadžmenta sposobnog za vođenje, motivaciju i selekciju kadrova te upravljanje materijalnim resursima, a niti taj cilj nije moguće ostvariti bez integriranog sveučilišta.

ZAHTIJEVA intervenciju Ministarstva u pravcu jačanja pravne obveznosti čelnika ustanova, sankcije za izostanak javnog natječaja pri zapošljavanju i učinkovito djelovanje inspekcije Ministarstva.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik Sabora

predlagač: Saborski odbor za rezolucije i Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o školarinama i plaćanju studiranja (27/06)

POLAZEĆI od načela jednakog pristupa svih građana visokom obrazovanju, od načela da je visoko obrazovanje javno dobro, od životne istine da je obrazovanje istovremeno i neotuđiva prednost pojedinca te od potrebe za jačanjem odgovornosti u visokoobrazovnom sustavu

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

IMAJUĆI NA UMU trend napuštanja potpuno besplatnog školovanja u europskim zemljama, činjenicu da je siromašnima i talentiranima visokoobrazovni sustav dostupniji u SAD-u nego u europskim zemljama (iako se tamo studiranje plaća), činjenicu da je čak i Kina uvela školarine te da je po iznosu plaćenih školarina Hrvatska dosegla vrh u usporedbi s europskom situacijom,

KONSTATIRA da je postojeći sustav participacije studenata u troškovima studija, u kojem jedni plaćaju previše, a drugi ništa, nepravedan, nesvrsishodan i neodrživ.

PRIHVAĆAJUĆI raspravu o uvođenju školarina ili participacije studenata u cijeni studija, a polazeći od očuvanja vrijednosti javnog školstva kao službe u korist građana, i protiveći se shvaćanju obrazovnog procesa kao isključivo tržišne usluge,

ZAKLJUČUJE da je za Sindikat jedini prihvatljiv model da svi studenti plaćaju tek manji, socijalno podnošljiv i prihvatljiv dio cijene studija, uz uvjet da država osigura stipendije za nadarene i siromašne te zajmove za ostale, ovisno o njihovu socijalnom statusu, te da uvede mehanizam oslobađanja od vraćanja ili plaćanja tijekom studija temeljem uspjeha.

ISTIČE da bi uvođenje takva plaćanja poticalo jačanje odgovornosti studenata za uspješno studiranje, a ne bi predstavljalo surogat za financiranje obrazovanja od strane države niti sredstvo za zaradu pojedinih fakulteta.

NAGLAŠAVA da u sklopu cjelovitog rješenja valja razmotriti i zauzimanje za realnu cijenu smještaja i prehrane, pod uvjetom da država i za tu namjenu osigura širok sustav potpore za nadarene i uspješne te sve one koji takav trošak ne mogu podnijeti; na taj način bogatiji ne bi koristili povoljnosti u stvari besplatnog smještaja, prehrane i studiranja.

ZAHTIJEVA da tijela Sindikata ova stajališta krajnje oprezno preispitaju i procijene s obzirom na ozbiljnost pristupa države, kako se ne bi uvela nova opterećanja, a bez odgovarajućeg sustava potpore, te traži da se odluke donose na temelju podataka i istraživanja, osobito o utjecaju školarina na uspjeh studiranja u hrvatskim uvjetima.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o privilegiranom upisu djece dragovoljaca domovinskog rata (28/06)

ZABRINUTI za autonomiju sveučilišta, kao jednu od najvažnijih vrednota visokog obrazovanja, za jednaki pristup studiranju, kao tekovini demokratske, građanske kulture

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

UPOZORAVA hrvatsku javnost još jednom da privilegiranim upisom djece dragovoljaca domovinskog rata politička vlast ugrožava temeljne ustavne vrednote hrvatskog naroda i društva.

UPOZORAVA političare da je upisna politika neotuđivo pravo sveučilišta, koje se ne smije, prema tumačenju Ustavnog suda, dovesti u pitanje ni jednim zakonskim propisom.

UPOZORAVA da su privilegiranim upisom pristupnici dovedeni u neravnopravan položaj, jer razlike među njima ne proizlaze iz njihovih aktivnosti, već iz prošlih aktivnosti njihovih roditelja, te je time zadan udarac smislu cjelokupnog obrazovnog procesa.

UPOZORAVA da su za to stanje odgovorne i uprave sveučilišta, a osobito Rektorski zbor, koji nisu ni pravovremeno reagirali, niti su poduzeli potrebne pravne korake.

UPOZORAVA da se rektori ne dotiču načelne strane problema, već govore isključivo o praktičnim problemima nedostatka kadrova i prostora. Iako ni taj vid problema nije zanemariv, očekujemo da se rektori primarno angažiraju na zaštiti načela, jer autonomiju sveučilišta ponajprije treba štititi sveučilište samo.

UPOZORAVA da Ustavni sud odgovarajući predmet, koji je Sindikat podnio, još uvijek ne razmatra iako se rokovi za klasifikacijske ispite približavaju.

UPOZORAVA da bi ulazak u još jednu akademsku godinu s privilegiranim upisom bio poraz svih hrvatskih institucija, što bi Sindikat prisililo na korake glede zaštite akademskih prava i sloboda svojih članova.

UPOZORAVA da po svemu sudeći u hrvatskim institucijama odlučuju ljudi koji nemaju snage za istrajnu obranu načela, a upravo se po tome razlikuju uspješne nacije od neuspješnih.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o internacionalizaciji kao liberalizaciji i komercijalizaciji visokog obrazovanja (29/06)

ZABRINUT za budućnost javnog karaktera obrazovanja, za pravo na jednak pristup svakog građanina obrazovanju, za pravo na akademske slobode nastavnika i znanstvenika i za pravo na dostojanstvo rada nastavnika

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

UPOZORAVA na trendove internacionalizacije visokog obrazovanja kroz poticanje međunarodne tržišne utakmice s ciljem liberalizacije stjecanja profita u “obrazovnoj industriji”.

UPOZORAVA da je internacionalizacija visokog obrazovanja kroz slobodnu trgovinu “obrazovnim uslugama” ozbiljna prijetnja nizu ljudskih i građanskih vrednota, da neregulirani ulazak stranih profitnih institucija u područje obrazovanja predstavlja opasnost za kvalitetu javnog sustava visokog obrazovanja i znanosti. Pri tome mu i otima kadrove i studente te tako razara nacionalne sveučilišne sustave koji su oslonac kulturnog identiteta nacije.

UPOZORAVA da se internacionalizacija visokog obrazovanja kao javnog dobra treba odvijati kroz kooperaciju među institucijama, a kroz konkurenciju tek u svjetlu tradicionalnih kriterija akademske zajednice (kao što su ugled u svijetu i vlastitoj zemlji, kvaliteta nastave i istraživanja, renomiranost pojedinaca), pri čemu ishod takve konkurencije ima financijske posljedice glede potrošnje sredstava javnih fondova, a ne prema kriterijima zarade i prodaje.

UPOZORAVA da je Hrvatska još 2000. godine, a bez konzultacija sa socijalnim partnerima u obrazovanju, pristupila Općem sporazumu u trgovini uslugama (GATS) u okviru Svjetske trgovačke organizacije, a u koji je ugrađena sporna odredba o slobodnoj trgovini “obrazovnim uslugama”.

KONSTATIRA da svijest u domaćoj akademskoj zajednici o mogućim posljedicama GATS-a ne postoji, premda je to u međunarodnoj raspravi svjetskih sveučilišta važno pitanje, a zbog kojih vlade najvećih europskih zemalja odbijaju potpisati taj sporazum.

UPOZORAVA da je filozofija liberalizacije visokog obrazovanja već prodrla u našu zemlju u vidu komercijalizacije nastave u nekim sredinama, što se očituje i u neprimjereno velikom broju upisanih studenata na nekim fakultetima pri čemu nema ni individualnog rada sa studentima, a često ni nastave, dok je znanstvena produkcija mala ili je uopće nema.

UPOZORAVA da izostanak odgovarajućeg financiranja države ne smije biti opravdanje ustanovama za brigu o vlastitim prihodima na način da pri gorljivom unovčavanju prednosti svojih disciplina i kapaciteta stradaju nastavnici i studenti, stradaju nastava i znanost, strada misija sveuličišta.

UPOZORAVA na potpuno neprihvatljivo ponašanje države glede ovog problema, koja kao da ne vidi pojave komecijalizacije nastave na nekim ustanovama, kako bi one od nje tražile što manja sredstva. S druge strane, te ustanove nastoje od države potraživati što manje kako bi mogle raditi bez nadzora.

UPOZORAVA da je način na koji će se odvijati internacionalizacija visokog obrazovanja presudan za civilizacijske vrednote akademske zajednice i za budućnost njezinih sloboda, a što će u velikoj mjeri ovisiti o organiziranim društvenim snagama u svijetu, o samim sveučilištima, sindikatima, studentima te o svijesti građana.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o pravnoj integraciji sveučilišta (30/06)

NA TRAGU višegodišnjih stajališta Sindikata o potrebi izgradnje modernog sveučilišta

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

PODSJEĆA da je 2003. godine intervencijom politike uz sudjelovanje dijela čelnika visokoobrazovnih ustanova spriječena pravna integracija sveučilišta i da je kao surogat sustava ponuđena tzv. funkcionalna integracija sveučilišta, čime je otežano stvaranje pretpostavki za učinkovito upravljanje sveučilištem.

PODSJEĆA da je Zakon pravnu integraciju najavio tek deklarativno za kraj 2007. godine, a da godinu i pol dana prije tog roka izvršna vlast ne poduzima ništa glede pripreme te promjene, iako sadašnji Zakon zahtjeva niz većih intervencija kako bi se navodni cilj dosljedno proveo.

UPOZORAVA još jednom da je pravna integracija sveučilišta, a to znači ukidanje pravne osobnosti fakulteta, pretpostavka uspješne realizacije bolonjskog procesa, jer je za unutarnju mobilnost kadrova potrebno da zaposlenici budu zaposlenici sveučilišta.

UPOZORAVA još jednom da bez pravne integracije sveučilišta nema ni sveučilišnih studija koji predstavljaju najvažniji element bolonjskog procesa – multidisciplinarno povezivanje kadrova i studenata u sve većoj multidisciplinarnosti znanstvenog i obrazovnog procesa.

UPOZORAVA na sljedeće probleme zbog navedenog razloga: nemogućnost oblikovanja strategije razvoja i dugoročne politike sveučilišta, otežano upravljanje lump sumom, nemogućnost mobilizacije vlastitih prihoda za velike razvojne projekte sveučilišta, nemogućnost optimalnog upravljanja kadrovskim i materijalnim resursima, izostanak vertikalne koordinacije u upravljanju, a bez čega ni jedan sustav ne može učinkovito funkcionirati (npr. nepostojanje odgovornosti dekana rektoru), nemogućnost jačanja odgovornosti i nadzora, nemogućnost stvaranja modernog sveučilišnog menadžmenta, nemogućnost ujednačene politike plaća na sveučilištu itd.

UPOZORAVA da je Hrvatska uz Srbiju i Crnu Goru jedna od malobrojnih zemalja u kojima sveučilišta nisu pravno integrirana.

ZAHTIJEVA od izvršne vlasti da što prije osigura zakonske preduvjete i materijalne uvjete za pravnu, ali i fizičku integraciju sveučilišta (kampuse i nove prostore, koji snažno pogoduju unutarnjoj povezanosti sveučilišta), a po uzoru na sveučilišta u razvijenom svijetu.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlagač: Veliko vijeće

REZOLUCIJA
o mostu za Pelješac i Sveučilištu u Dubrovniku (31/06)

ZABRINUT za istinski razvoj zemlje koji je ponajprije moguć putem razvoja društva utemeljenog na znanju, a povodom početka projekta izgradnje mosta Pelješac

SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

ISTIČE da bi izgradnja pelješkog mosta bila prihvatljivo rješenje u boljim uvjetima za Hrvatsku, da sličnih potreba za izgradnjom kapitalnih objekata u Hrvatskoj ima veoma mnogo, a osobito u prostoru obrazovanja i znanosti.

PODSJEĆA da je Hrvatska jedna od malobrojnih zemalja u kojoj se nastava održava u tri smjene, da najveće sveučilište ne može izgraditi kampuse, da živimo u zemlji s veoma malo ljudi s visokom stručnom spremom, u zemlji u kojoj nedostaje tisuću i više sveučilišnih nastavnika, u kojoj se sveučilišta osnivaju bez odgovarajuće materijalne i kadrovske potpore osnivača, u kojoj država ne plaća pravomoćne sudske presude svojim zaposlenicima, ali ni obaveze iz radnog odnosa, u zemlji besplatnog školovanja u kojoj studenti iz osobnih sredstava sufinanciraju visoko obrazovanje u najvišem postotku u Europi.

PODSJEĆA Vladu RH, da u takvoj zemlji nije razumno započinjati tako veliku investiciju od 250 do 350 milijuna eura, �to iznosi vi�e nego godi�nji dr�avni izdatak za visoko obrazovanje; nije razumno, tim više što postoje mnoge dvojbe o opravdanosti takvog projekta u današnjim okolnostima.

UPOZORAVA da bi, s obzirom na upitnost ekonomske isplativosti mosta, za razvoj južnog dijela Hrvatske bilo puno učinkovitije omogućiti novoutemeljenom dubrovačkom sveučilištu barem zadovoljavajuće, ako ne i vrhunske uvjete rada, umjesto sadašnjeg nedostatka kadrova i prostora;

POZIVA Vladu RH da iska�e viziju i hrabrost te sredstva predvi�ena za pelje�ki most ulo�i u razvoj suvremenog, me�unarodno prepoznatljivog sveu�ili�ta u Dubrovniku, koje bi kao centar izvrsnosti bilo pokreta� razvoja i identiteta cjelokupne regije, te u narednih desetak godina stvorilo sredstva, priliku i ekonomsko opravdanje pelje�kog mosta.

Za Sabor Sindikata
dr. Krunoslav Pisk, predsjednik

predlaga�: dr. Tvrtko Smital

DEKLARACIJA
o implementaciji bolonjskog procesa i optere�enju nastavnika

SABORA
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 6. svibnja 2006.

Zastupnici Sabora Sindikata, prihva�aju Izjavu visoko�kolskih nastavnika sudionika Skupa Sindikata znanosti 29. lipnja 2005. godine na temu Bolonjski proces i optere�enja nastavnika i nastavno na to upozoravaju javnost, izvr�nu i zakonodavnu vlast, te uprave na�ih sveu�ili�ta da je uspje�na, a ne formalna, provedba bolonjskog procesa mogu�a samo i jedino pod uvjetom temeljitih i radikalnih promjena u visokoobrazovnom sustavu.

Nastavnici upozoravaju da pod sada�njim materijalnim, kadrovskim i financijskim uvjetima sva zahtjevnost bolonjskog procesa pada na teret izvo�a�a nastavnog procesa, kako samih nastavnika, tako i logisti�kog osoblja u izvedbi prakti�nih dijelova nastave. Nije mogu�e unaprijediti i individualizirati nastavu, pove�ati broj studenata i istovremeno zadr�ati isti broj nastavnika, a da to ne izazove te�ke frustracije izvo�a�a nastavnog i znanstvenog procesa, dovede do smanjenja i ovako nedostatne znanstvene produkcije, u�ini posao nastavnika neprivla�nim, te na koncu dovede do manjka i ovako oskudnog broja kadrova, odbijaju�i najtalentiranije mlade ljude od zaposlenja na sveu�ili�tu.

Nedostatak tisu�u, a mogu�e i znatno vi�e nastavnika nije nadoknadiv u kratko vrijeme, stoga je potrebno odmah tra�iti zakonska i druga alternativna rje�enja kako bi se novi kadar stvorio, otvoriti na�ine lak�eg anga�mana novih nastavnika za rad u rutinskoj vrsti nastave, anga�irati u nastavi znanstveni i asistentski kadar s javnih instituta, te izmijeniti zakonsko rje�enje koje onemogu�uje nastavak radnog odnosa nastavnika u istom zvanju kada nije stekao uvjete za napredovanje u vi�e zvanje.

Nedostatak prostornih kapaciteta i opreme za pove�ane nastavne potrebe tako�er nije nadoknadiv u kratkom vremenu, stoga je potrebno otvoriti dodatni ciklus investicija u visokom obrazovanju.

Nedostatak pravne integracije sveu�ili�ta ote�ava ne samo mobilnost unutar sveu�ili�ta, kao temeljni sadr�aj bolonjskog procesa, ve� prijeti i drugim proturje�jima u funkcioniranju sveu�ili�ta.

Nedostatak preciznog normiranja svih dijelova radnog procesa koji prate neposrednu nastavu, kao �to su seminarski radovi, konzultacije, ispiti i sli�no pokazuje se kao ozbiljna prijetnja dignitetu i podno�ljivosti nastavni�ke profesije, te idealni ambijent za komercijalizaciju i pretvaranje visokog obrazovanja iz javne slu�be u robu. U takvom ambijentu nastavnici i njihovi suradanici trpjet �e dodatne pritiske za rad �iji je cilj primarno zarada, a ne kvalitetno podu�avanje.

Sveu�ili�ni nastavnici zahtijevaju od vlasti i svih politi�kih snaga u zemlji da radi jednakog pristupa svih gra�ana obrazovnom procesu, a to zna�i radi demokracije i ljudskog prava na obrazovanje, sa�uvaju javni karakter visokoobrazovnog sustava, onemogu�e komercijalizaciju i prodor profitnih ili nekvalitetnih stranih ustanova u na� obrazovni prostor i sprije�e eroziju obrazovnih institucija.

Sve to zahtijeva visoki stupanj zainteresiranosti javnosti i politike za kadrovsku, financijsku i politi�ku podr�ku procesima u visokom obrazovanju. Ve�i dio odgovornosti za uspjeh ili neuspjeh bolonjskog procesa le�i izvan visokoobrazovnog sustava, u dr�avnoj politici, javnosti i dru�tvenoj svijesti o va�nosti ovoga procesa.

U Zagrebu, 29. lipnja 2005.

Za Sindikat znanosti
Vilim Ribi�, predsjednik Velikog vije�a, v.r.

predlaga�: Veliko vije�e

Ključne riječi:

pregled aktivnosti, programski dokumenti, rezolucije Sabora Sindikata, Sabor Sindikata