Usporedna analiza vlastitih prihoda znanstvenih institucija u EU

Usporednu analizu razine financijske autonomije i modela upravljanja prihodima znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija u EU-u izradio je Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) za Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u razdoblju od svibnja 2018. do svibnja 2019. godine u okviru ESF projekta Osnaživanje sindikalnih kapaciteta za učinkovit i proaktivan socijalni dijalog. Analiza se bavi modalitetima financiranja znanstvenih institucija (sveučilišta i znanstvenih instituta), modalitetima raspodjele prihoda tih institucija s posebnom pažnjom na autonomiju u raspodjeli prihoda ovisno o njihovim izvorima.

Publikaciju možete preuzeti u nastavku:

Izvadak iz pregovora publikaciji:

Modaliteti financiranja znanstvenih institucija u zemljama Europske unije uglavnom su poznati i istraženi, te su dostupne informacije o tome u kojoj mjeri pojedine države financiraju obrazovnu i istraživačku aktivnost te temeljem kojih kriterija. Navedeno vrijedi i za Hrvatsku. No, daleko je manje saznanja o tome u kojoj mjeri država regulira strukturu rashoda tih institucija, odnosno u kojoj mjeri dopušta autonomiju sveučilištima i istraživačkim institucijama da samostalno raspodjeljuju prihode ovisno o izvorima tih sredstava. Još je teže odgovoriti na pitanje na koji način institucije koriste financijsku autonomiju u nagrađivanju istraživača s ciljem motiviranja za privlačenje izvanproračunskih sredstava.

Stoga je Sindikat znanosti procijenio kako je, u cilju formuliranja vjerodostojnog stava vezanog uz financijsku autonomiju institucija, važno istražiti i na sustavan način prikazati utjecaj države na alokaciju sredstava, kako bi se uočilo kakva su iskustva u pogledu postojeće regulacije, što ona točno obuhvaća i što bi se moglo smatrati elementi ma dobre prakse u smislu najpovoljnijih učinaka regulacije na izvrsnost i kvalitetu.

Sukladno tome, Sindikat je definirao projektni zadatak te na temelju javnog poziva upućenog svim znanstvenim institucijama u RH odabrao Institut za razvoj i međunarodne odnose za provođenje projektnog zadatka. Analiza je provedena od svibnja 2018. do svibnja 2019. godine i financirana je EU sredstvima koja su Sindikatu odobrena u okviru ESF projekta „Osnaživanje sindikalnih kapaciteta za učinkovit i proaktivan socijalni dijalog“.

Neka ključna pitanja definirana projektnim zadatkom bila su:

• Uzima li država kod alociranja financijskih sredstava za temeljno financiranje iz državnog proračuna u obzir prihode institucija ostvarene iz drugih izvora, i na koji način?
• Utječe li visina financiranja iz ostalih izvora (osim sredstava državnog proračuna za temeljno financiranje) na visinu financiranja iz državnog proračuna?
• Postoje li propisi na razini države, sveučilišta i/ili zajednice ustanova koji ograničavaju raspolaganje sredstvima iz pojedinih izvora, a osobito sredstvima iz javnih i privatnih izvora za kompetitivne projekte, školarine, prihode ostvarene od prodaje, stručnog rada za tržište, zakupnina i najamnina?
• Postoje li ograničenja i pravila u pogledu udjela i načina financiranja dodatnog rada na projektima – jednokratne isplate, dodaci za rad na projektu, bonusi itd.?
• Postoje li granični iznosi koje zaposlenici mogu ostvariti kroz stručni rad za tržište?
• Kakva su po svim ovim pitanjima iskustva drugih članica EU, osobito država koje se geografski, populacijski, ekonomski i/ili prema veličini akademske zajednice mogu usporediti s RH?

Izradu ove analize smatrali smo vlastitim interesom, prije svega kako bi informirano i kompetentno mogli zagovarati optimalna rješenja kroz kolektivno pregovaranje, ali i sudjelovanje u procesu izrade zakonske regulative kojom se regulira funkcioniranje sustava visokog obrazovanja i znanosti. Cilj nam je također bio i primjerom ukazati na nužnost izrade analitičkih podloga koje bi prethodile donošenju strateških dokumenata. Naime, ustaljena je praksa u nas da kreatori znanstvenih i obrazovnih politika kreću u izradu zakonodavnih rješenja bez sistematiziranog i stručno obrađenog uvida u primjere dobre prakse u drugim zemljama, što vrlo često dovodi do improvizacija te skupog i za kvalitetu znanstvenog i visokoškolskog sustava pogubnog „učenja na temelju pogrešaka“.

Ključne riječi:

analize, EU projekt, IRMO, raspodjela vlastitih prihoda