Gubimo li utrku s kapitalom?
Učinci inflacije – rapidan rast udjela kapitala u hrvatskom BDP-u nauštrb rada
Učinci inflacije – rapidan rast udjela kapitala u hrvatskom BDP-u nauštrb rada
Kad su ministri financija eurozone nedavno izdali zajedničko priopćenje puno hvalospjeva povodom dvadesete obljetnice uvođenja euro novčanica i kovanica, dogodilo se nešto zanimljivo: ništa. Nitko se nije pridružio slavlju niti imao potrebu da izrazi neslaganje.
Da bi se smanjile nejednakosti i koristi od rasta imao što veći broj ljudi MMF preporučuje snažnije oporezivanje bogatih, uvođenje temeljnog dohotka i to u manje razvijenim zemljama te kvalitetne investicije u obrazovanje i zdravstvo. Što radi Hrvatska?
Na sjednici Vlade, održanoj 27. travnja, u sjeni smjene Mostovih ministara, Vlada je donijela dokumente kojima izvještava Europsku komisiju što planira raditi u nadolazećem razdoblju.
U prodaji je nova knjiga dugogodišnjeg novinara i kolumnista Ratka Boškovića. Knjiga opisuje razvoj događaja u nekoliko pretkriznih godina, donosi izjave vodećih političara i nositelja ekonomske politike, pregršt statičkih podataka te brojne razgovore i intervjue s ključnim akterima ekonomskih zbivanja u Hrvatskoj od 2008. do 2015. godine.
Novi list je objavio odličan tekst svog redovitog kolumnista Branka Podgornika o nadolazećim dalekosežnim promjenama u strukturi kapitalizma koje najavljuje, ni manje ni više, Deutsche Bank, jedna od najvećih svjetskih financijskih institucija.
Istraživači MMF-a nedavno su uputili još jednu važnu kritiku službenom djelovanju vlastite institucije. Pretpostavke neoliberalizma o otvaranju inozemnom kapitalu i smanjenju države nisu potpuno točne; zemlje poput Njemačke ne bi trebale provoditi austerity mjere; političari i institucije poput MMF-a koje ih savjetuju ne bi se trebali voditi vjerom već dokazima – neki su od glavnih naglasaka rada Jonathana D. Ostry-a i njegovih kolega iz MMF-a.
Nacionalni program reformi 2016. je irelevantan dokument prepun tehničkih mjera koji ne nudi promjene koje mijenjaju dugoročni potencijal rasta. Hrvatskoj nije dovoljan fitness javnih politika i situacija je preozbiljna a da se država ponaša kao promatrač i čeka da se stvari u ekonomskoj sferi poslože same od sebe, piše Matija Kroflin
Portal Banka.hr objavio je opsežan tekst našeg makroekonomista Matije Kroflina o katastrofalnom stanju ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj. Tekst prenosimo u cijelosti.
Skrećemo vam pozornost na zanimljivu polemiku koja se razvila u sklopu rasprave Jutarnjeg lista o plaćama u javnom sektoru, u kojoj je sudjelovao naš makroekonomist Matija Kroflin dovodeći u pitanje usporedbe korištene od strane Danijela Nestića s Ekonomskog instituta u Zagrebu pri iznošenju komentara o visini plaća u obrazovanju.