Čelnici sindikata javnih službi predstavili su učinak sporazuma s Vladom na rast plaća učitelja i drugih javnih službenika.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izdao je priopćenje za javnost nakon održane sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, kako bi javnost upoznao s drugačijim pogledom od onog koji zastupa Vlada RH.
Na internet stranicama televizije N1 objavljen je video razgovora s glavnim tajnikom Sindikata znanosti Vilimom Ribićem na temu postizanja dogovora s Vladom oko povećanja plaća u javnim službama.
Osam sindikata javnih službi, koji su u postupku mirenja dogovorili rast osnovice plaća od 5 posto u 2019. godini, nastavlja borbu za pravednije plaće jer nisu uspjeli postići da se utvrdi politika plaća u javnim službama, kako bi zaposlenici znali kakva im je perspektiva
Osnovica za plaće u javnim službama rast će u 2019. godini ukupno 5 posto, od 1. siječnja za 3 posto, te za dodatnih 2 posto od 1. rujna
O opravdanosti sindikalnih zahtjeva za većim plaćama u javnim službama te drugim aktualnim temama poput iseljavanja, mirovinske reforme, te stanja na sveučilištu s glavnim tajnikom Sindikata znanosti Vilimom Ribićem razgovarala je novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić
Veliko vijeće Sindikata znanosti je na izvanrednoj sjednici održanoj u petak, 23. studenog raspravljalo o konačnoj verziji prijedloga Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje te je nakon trosatne rasprave prijedlog i usvojilo.
U sklopu priprema za nadolazeći štrajk, u Zagrebu je 22. studenog na Rudarsko-geološko-naftom fakultetu održan zajednički sastanak povjerenika sindikata javnih službi. Sastanku je prisustvovalo preko dvije stotine povjerenika iz djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, znanosti i kulture.
U emisiji Kontrasti u povodu najavljenog štrajka javnih službi sudjelovali su Vilim Ribić i Davor Huić. Ribić je u argumentiranom nastupu uvjerljivo pokazao odnose plaća u javnom i privatnom sektoru, da su sindikati oduvijek i uvijek za podizanje efikasnosti javnih službi, protiv klijentelizma, korupcije i neorganiziranosti, za reforme, a da se Huić ustvari zauzima samo za rezanje javne potrošnje koja bi još više unazadila kvalitetu javnih službi.
U prikupljanje potpisa ići će se nakon što bude poznata konačna verzija seta zakona koji reguliraju mirovinsku reformu, kako bi se na što manju moguću mjeru sveli rizici da Vlada jednom prikupljene potpise zbog proceduralnih razloga proglasi nevažećima. U međuvremenu se nastavljaju napori da se u saborskoj proceduri utječe na konačan izgled zakona i ublaže negativne posljedice po građane.
