Hrvatska znanost i hrvatsko gospodarstvo dva su odvojena sustava – kako to promijeniti? U Hrvatskoj, devedeset posto doktora u STEM području ostaju u akademskoj zajednici. U svijetu, samo deset posto. Tome Antičić ima ideju kako se približiti svjetskom standardu.
Tragom najnovijih zbivanja vezanih za krizu upravljanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, objavljujemo otvoreno pismo čelništva Sindikata znanosti upućeno vršitelju dužnosti dekana FFZG-a, prof. dr. sc. Željku Holjevcu. Pismo je odgovor na dopis koji je v. d. dekana Holjevac u petak poslao svim zaposlenicima FFZG-a, a u kojem se u kontekstu propitivanja legalnosti izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća sazvane za 21. studenog 2016. u izrazito negativnom svjetlu predstavljaju Sindikat znanosti i pravna mišljenja koja je iznijela pravna služba Sindikata.
U petak, 11. studenog održana je 12. izvanredna sjednica Velikog vijeća Sindikata znanosti u aktualnom sazivu. Na dnevnom redu sjednice našao se cijeli niz tema iz sindikalno-političkog područja, znanosti i visokog obrazovanja, kao i unutarnjeg ustroja organizacije.
Na inicijativu Vertikale sindikata obrazovanja u utorak, 15. studenog održan je radni sastanak čelnika Vertikale i predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja. Iz aspekta znanosti i visokog obrazovanja, najzanimljivije teme sastanka bile su skori početak kolektivnog pregovaranja za granski kolektivni ugovor te modaliteti rješavanja problema u sustavu znanosti.
U četvrtak, 27. listopada u prostorijama NSZVO, u seriji rasprava o aktualnim temama, razgovaralo se o tome Što se događa s demokracijom. Uvodničari su bili Ana Matan i Tonči Kursar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji su 2014. godine uredili zbornik „Demokracija u 21. stoljeću?“
Hrvatska je dobila novu Vladu i Program te Vlade, no ne i spoznaju što bi konkretno ta Vlada trebala raditi.
U emisiji Otvoreno gostovali su prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog Fakulteta u Zagrebu, ekonomski analitičar Velimir Šonje, predsjednik Velikog vijeća Vilim Ribić i kolumnist Tomislav Klauški. Tema je bila sastav Vlade Andreja Plenkovića, a najviše se govorilo o ekonomskom kvartetu Martina Dalić – Zdravko Marić – Tomislav Ćorić – Goran Marić i kakve posljedice takav izbor kadrova ima na ekonomski smjer zemlje. Riječi je bilo i o aferama koje se vežu uz novog ministra znanosti Pavu Barišića.
Nakon rasprava o medijima i politici, dugoročnom rastu hrvatske ekonomije, o nestandardnim oblicima rada te o financijalizaciji, Sindikat znanosti nastavlja rasprave o aktualnim temama. Peta rasprava o stanju demokracije održat će se u četvrtak, 27. listopada u 10h, a uvodničari će biti Ana Matan i Tonči Kursar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Može li europski stup socijalnih prava postati protuteža ekonomskoj politici koja je u vremenu krize sve podredila fiskalnoj odgovornosti, pa i socijalna prava?
U četvrtoj raspravi o aktualnim temama raspravljalo se o ideološkim, političkim, ekonomskim i socijalnim aspektima rasta udjela financija u ekonomskoj aktivnosti. Diskutirana su pitanja: Kako je pripremljena financijalizacija svakidašnjeg života, kome odgovara, koje su joj konzekvence?
