Damir Boras i Miljenko Šimpraga isključeni iz članstva
Malo vijeće je sa žaljenjem ustvrdilo da je djelovanje rektora Damira Borasa i prorektora Miljenka Šimprage suprotno vrijednostima i načelima, ne samo Sindikata znanosti, već i cijele akademske zajednice, u mjeri koja je nespojiva s njihovim članstvom u Sindikatu znanosti.
IZJAVA
O ISKLJUČENJU DAMIRA BORASA I MILJENKA ŠIMPRAGE
IZ NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
Na sjednici Malog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, održanoj 11. veljače 2021. godine, donesene su odluke o isključenju iz članstva Sindikata rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa te prof. dr. sc. Miljenka Šimprage, prorektora i bivšeg obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Malo vijeće je sa žaljenjem ustvrdilo da je djelovanje rektora Damira Borasa i prorektora Miljenka Šimprage suprotno vrijednostima i načelima, ne samo Sindikata znanosti, već i cijele akademske zajednice, u mjeri koja je nespojiva s njihovim članstvom u Sindikatu znanosti.
Važno je istaknuti da se od članova Sindikata koji obnašaju funkcije poslodavca ne očekuje da djeluju prema sindikalnim očekivanjima, odlukama i politikama, u skladu s odredbom Statuta o zamrznutom članstvu. Međutim, u sustavu znanosti i visokog obrazovanja postoje one vrijednosti koje, kao pripadnike akademske zajednice, objedinjuju i jednako obvezuju i članove Sindikata i poslodavce.
Univerzalna načela akademske zajednice koja su rektor Boras i prorektor Šimpraga grubo kršili, zapisana, kako u aktima hrvatskih sveučilišta, tako i u Statutu Sindikata, su:
- zaštita akademskih prava i sloboda nastavnika i znanstvenika,
- zaštita akademske samouprave i autonomije sveučilišta,
- zaštita dostojanstva i ugleda zaposlenika,
- neprihvatljivost nezakonitog djelovanja, prekoračenja ovlaštenja, zloupotrebe položaja, neprincipijelnog i neetičnog postupanja,
- potpora kolektivnom pregovaranju kao civilizacijskom načinu zaštite materijalnih, socijalnih i profesionalnih interesa zaposlenika.
Ne manje važno, iako nije zapisano, u akademskoj zajednici je samorazumljivo da su poštivanje demokratskih načela u upravljanju i poticanje suprotnog mišljenja njene najvažnije vrednote.
Razmatrajući djelovanje rektora Damira Borasa, Malo vijeće je ustvrdilo da je njegovo djelovanje obilježeno postupcima suprotnima dobrim akademskim običajima i sasvim neprimjereno najvišoj funkciji na Sveučilištu, da je dopuštao osvetničko djelovanje prema neistomišljenicima i institucijama te neprincipijelnim postupanjem ugrožavao radna i akademska prava i akademsku samoupravu. Pod okriljem u potpunosti iskrivljenog tumačenja autonomije sveučilišta, svoju čelnu funkciju obnašao je kao samovolju.
Rektor Boras je grubo i višekratno povrijedio akademska prava i slobode zaposlenika Filozofskog fakulteta, njihovo pravo na akademsku samoupravu, osobito pravo na slobodan izbor čelnika, tri puta predlažući Senatu odbijanje kandidata za dekana koji su predlagani od strane Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bez da je za to imao akademski vrijedan argument. Vrhunac nedemokratskog i nemeritokratskog postupanja je odbijanje kandidature dva predloženika za dekana Filozofskog fakulteta s obrazloženjem da u svojim programima nisu iskazali dovoljnu lojalnost upravi Sveučilišta.
Rektor Damir Boras je opstruirao primjenu Kolektivnog ugovora na Sveučilištu. Neobveznost prema zakonima i pravnim propisima, koja prati cijeli mandat rektora Borasa, jasno se očituje i u činjenici da je kandidatu za dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je napisao u svom programu rada da će poštovati Kolektivni ugovor, to uzeo kao jedan od razloga za odbijanje programa rada. Dakle, rektor Sveučilišta u Zagrebu je odlučio odbiti kandidata koji se obvezao poštivati pravne obveze prema zaposlenicima iz pravno važećeg dokumenta. Njegov odnos prema zakonima i propisima se oslikava i u nezakonitom držanju u radnom odnosu nakon 70. godine života svog najbližeg suradnika, prorektora Antu Čovića. Nadalje, rektor pune tri godine nije uvrstio na sjednicu Senata odluku o napredovanju na radno mjesto redovnog profesora sindikalnog povjerenika na Filozofskom fakultetu, zbog čega je sindikalni povjerenik bio primoran pokrenuti sudski postupak.
Sveučilište treba poticati dijalog i suprotno mišljenje, sukladno temeljnoj svrsi znanosti i visokog obrazovanja, a to je traganje za istinom, na čijem je putu borba mišljenja elementarni preduvjet. Nažalost, rektor je autokratski vodio Sveučilište, onemogućavajući polemiku i razmjenu mišljenja. Član Sindikata koji svojim javnim djelovanjem na ovakav način postupa protivno uzusima akademske zajednice i svjesno onemogućuje akademsku raspravu ne može biti član Sindikata znanosti.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, kao jedan od osnivača Sindikata i dugogodišnji član najviših tijela Sindikata, imao je posebnu odgovornost da svojim postupanjem poštuje temeljna načela i odredbe propisane Statutom Sindikata. Međutim, on je kao obnašatelj dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postupao suprotno ciljevima i načelima Sindikata, koji su univerzalni za svakog člana akademske zajednice.
Za vrijeme obnašanja dužnosti dekana na Filozofskom fakultetu, prorektor Miljenko Šimpraga je kršio zakonom i Statutom Sveučilišta zajamčenu akademsku samoupravu Fakulteta. U obnašanju dužnosti dekana nije postupao u najboljem interesu Filozofskog fakulteta ni njegovih zaposlenika, a zbog nesuradnje s Fakultetskim vijećem te ustanove doveo je u pitanje radna prava zaposlenika.
Miljenko Šimpraga je prema pojedinim zaposlenicima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i članovima Sindikata, višekratno postupio na način koji ih je uznemirio i vrijeđao njihovo dostojanstvo, a svojim djelovanjem dovodio je u pitanje prava iz radnog odnosa. Pri obnašanju dužnosti, ljudima koji su mislili i govorili suprotno prijetio je opomenama i prekidom radnog odnosa.
Uvjerenja smo da je u namjeri da realizira svoje izrečene prijetnje sindikalnim povjerenicima Miljenko Šimpraga, kao poslodavac, prije isteka mandata smijenio sve članove disciplinskog povjerenstva, a u novo povjerenstvo, umjesto predstavnika Sindikata koji ima 370 članova, uključio je predstavnika sindikata sa svega nekoliko članova u ustanovi.
Malo vijeće Sindikata znanosti ove odluke nije donijelo lako. Iza njih stoje mjeseci promišljanja, osobito uzimajući u obzir činjenicu da je temeljna zadaća Sindikata zaštita materijalnih, socijalnih i profesionalnih interesa svih članova. Međutim, kada neki članovi Sindikata svojim djelovanjem s pozicije moći štete ostalim članovima Sindikata, negirajući i ne poštujući temeljne akademske slobode i principe rada u akademskoj zajednici, tada je jasno da našoj zajednici Sindikata znanosti više ne mogu pripadati.
U Zagrebu, 5.3.2021.
Članovi Malog vijeća Sindikata znanosti
izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, predsjednica Velikog vijeća
prof. dr. sc. Petar Pervan, predsjednik Sindikata
Vilim Ribić, glavni tajnik
dr. sc. Tvrtko Smital, potpredsjednik Sindikata
izv. prof. dr. sc. Predrag Marković
dr. sc. Saša Ceci
izv. prof. dr. sc. Tomislav Šikić
doc. dr. art. Igor Čaljkušić
izv. prof. dr. sc. Dalida Galović
