Obavijesti sa zadnje sjednice Velikog vijeća

U petak 8. srpnja 2016. održana je 11. izvanredna sjednica Velikog vijeća. Najzanimljivije teme bile su

• Odluka o osnivanju zatvorenog mirovinskog fonda
• Rad na novom vizualnom identitetu Sindikata
• Naziv sindikalnog doma
• Izmjena Statuta vezano za opoziv povjerenika Sindikata
• Izvanredni parlamentarni izbori i posljedice po naše članove i sustav znanosti
• Zanimljivosti s naših okruglih stolova i makroekonomska situacija
• Brexit, Europska unija i posljedice promjena

Uobičajeno, sjednica je imala visoki kvorum. Bilo je prisutno 23 od 27 članova Velikog vijeća.

Uvodno, pod obavijestima bilo je riječi o sljedećem.

• Sindikat je imao velikih problem u pronalasku rješenja za podnošenje tužbi za jubilarne nagrade za 2013. godinu. Unatoč tome, pravna služba Sindikata je uspjela pronaći adekvatno rješenje kako možemo tužiti za 2013. godinu i u ovom trenutku imamo dvije nepravomoćne pozitivne presude u korist naših članova. Dodatno, u Zagrebu i u Zadru smo išli na nagodbe i u ovom trenutku pravna služba priprema nove pilot tužbe. U Zagrebu je bilo 19, a u Zadru oko 70 nagodbi.
• Vilim Ribić izvijestio je o raspravi vođenoj na Upravnom vijeću, a vezano uz inicijativu da Sindikat uđe u investiciju gradnje doma za starije i nemoćne koji bi bio namijenjen članovima Sindikata. Naglašeno je da je trošak same investicije prevelik da bi ga Sindikat samostalno mogao snositi, stoga bi za provedbu projekta bilo potrebno kreditiranje, a postoji i mogućnost uključivanja grada Zagreba kao partnera.
• Veliko vijeće je upoznato s detaljima vezanima uz osnivanje Centra za radne i socijalne odnose.
• Veliko vijeće je informirano da se za jesen planira novo izdanje Glasnika Sindikata. Članovi su se osvrnuli na prošli glasnik i ocijenili ga visokim ocjenama. Neki prigovori da Glasnik izgleda luksuzno su posljedica nepoznavanja stvari. Polusjajni papir na kojem je tiska jeftiniji je od onoga koji se nekima čini običnim. Bio bi pravi paradoks da mi uzimamo naizgled običniji papir, a k tome skuplji, samo zato da bi stvarali sliku o našoj štedljivosti. Sindikat radi već 26 godina kao jedna od najštedljivijih institucija u zemlji i ne treba mu hinjeno dokazivanje na tom planu.

Odluka o osnivanju zatvorenog mirovinskog fonda

• Andreja Škvorc je izvijestila o anketi provedenoj među članovima Sindikata kojoj je bio cilj ispitati zainteresiranost članova za ulazak u takav fond. Samoj anketi pristupilo je 1258 članova što je jako dobar odaziv. Rezultati ankete pokazuju da u ovom trenutku postoji interes za uključivanje 981 člana Sindikata u zatvoreni mirovinski fond Sindikata. U okviru navedenog, posebno je istaknuta odluka Upravnog vijeća da Sindikat kao pokrovitelj fonda sudjeluje s 250 kuna subvencije za svakog člana u fondu. Navedena odluka bi se svake godine uzela u ponovno razmatranje, uzimajući u obzir financijske mogućnosti Sindikata. Nadalje, sukladno odluci Upravnog vijeća, članovi fonda bi mogli biti članovi Sindikata i članovi njihove uže obitelji pod pretpostavkom da se članovi uže obitelji učlane u Sindikat. Članovi Sindikata kojima prestane radne odnosi mogli bi ostati članovi zatvorenog mirovinskog fonda, za razliku od članova Sindikata koji dobrovoljno prestanu uplaćivati sindikalnu članarinu. Trenutno su u postupku pregovori s mirovinskim društvima i razmatranje njihovih ponuda, a također postoji i mogućnost suradnje sa sindikatima Matice hrvatskih sindikata. Vezano uz upravljačku politiku fonda, Upravno vijeće je donijelo odluku da upravljačka politika bude konzervativna, što znači da će fond ulagati 90 posto sredstava u obveznice, a 10 posto sredstava u dionice.

Veliko vijeće je jednoglasno donijelo odluku o prihvaćanju osnivanja zatvorenog mirovinskog fonda Sindikata.

Rad na novom vizualnom identitetu Sindikata

Predsjednik Velikog vijeća Vilim Ribić, podsjetio je da je Veliko vijeće odlučilo da se natječaj raspiše preko Hrvatskog dizajnerskog društva. Nakon informacije da bi trošak takvog natječaja iznosio 150.000,00 kuna, Malo vijeće je privremeno zaustavilo takvu mogućnost te je predložilo Velikom vijeću da je u rješavanje novog vizualnog identiteta Sindikata potrebno uključiti ustanove iz sustava, njihove nastavnike i studente.

Budući da je Igor Čaljkušić ranije na sebe preuzeo obvezu da će sa svojim studentima u okviru njihove redovne nastave pristupiti rješavanju problema vizualnog identiteta, kolega Čaljkušić je Velikom vijeću predstavio dva studentska rada. Jedan rad se odnosio na dizajn, a drugi na redizajn znaka Sindikata. Članovi Velikog vijeća bili su zadovoljni ponuđenim rješenjima, ali su odlučili da se s natječajem ipak nastavi na tragu prijedloga Malog vijeća. U raspravi je također zaključeno da je rad na vizualnom identitetu prilika da se mladi upoznaju s idejom sindikata. Stoga će se pristupiti izradi natječaja koji bi se uputio nastavnicima i studentima iz područja dizajna na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima.

Naziv sindikalnog doma

Vilim Ribić u uvodnom je izlaganju podsjetio članove Velikog vijeća na argumente koji idu u prilog zaključcima da sindikalni dom mora imati ime. Od raznih opcija koje se nude i koje su razmatrane, za Sindikat se ime Ivana Supeka nameće, po mišljenju g. Ribića, kao najbolji izbor. Ivan Supek prije svega je bio čovjek koji dolazi iz okruženja znanosti i visokog obrazovanja. Bio je izrazito socijalno senzibiliziran, demokratičan i među ostalim i žrtva tadašnjeg sistema u borbi za hrvatske nacionalna interese.

Rečeno je i da je bio rektor najvećeg hrvatskog Sveučilišta, humanist, domoljub i intelektualac svjetskog glasa. Bio je osnivač Instituta Ruđer Bošković i predsjednik HAZU-a. Bio je u svim teškim povijesnim razdobljima za hrvatski narod na pravoj strani. Osim toga sudjelovao je i na našim skupovima, dajući nam nepodijeljenu podršku u borbi za sindikalna i demokratska prava. Ako sindikalni dom imenujemo njegovim imenom time se šalje poruka da Sindikat dijeli njegove vrijednosti. To je pitanje ukupnog brendiranja Sindikata.

U raspravi je polemizirano je li, unatoč svim navedenim argumentima, ime Ivana Supeka ono po kojem treba nazvati baš sindikalni dom. Takva polemika se primarno razvila iz težnje da se dom nazove po nekome tko je aktivno sudjelovao u izgradnji sindikalnog pokreta. Trenutno nije moguće iznaći ime osobe koja je zadužila sindikalni pokret, a po kojoj bi bilo moguće dati ime sindikalnom domu. Gospodin Ribić je bio mišljenja da od bilo kojeg sindikalnog aktivista daleko veću identifikacijsku snagu mladim ljudima daju ljudi od nacionalnog značenja, kao što je to bio Ivan Supek. Bilo je primjedbi da mladi ljudi baš i ne znaju tko je Ivan Supek, ali je bilo mišljenja da baš zato treba imenovati dom da bi se širila spoznaja o važnim ljudima u našem narodu. Nakon rasprave pristupilo se tajnom glasovanju o prijedlogu da se sindikalni dom nazove imenom Ivana Supeka. U tajnom glasovanju, većina članova Velikog vijeća, njih 15, izjasnila se protiv navedenog prijedloga, dok je 6 članova bilo za, a 2 listića su bila nevažeća.

Izmjena Statuta vezano za opoziv povjerenika Sindikata

Ponukani nedavnim događanjima pri opozivu jednog našeg povjerenika, Tajništvo je dalo prijedlog za izmjenu Statuta. Naime, institut opoziva nije usklađen s načinom izbora zastupnika Sindikata u kojem svaki klub bira svog predstavnika. U slučaju opoziva, ostale su neizmijenjene odredbe u Statutu koje su bile prilagođene ranijem načinu izbora, te za opoziv u ovom trenutku pravo glasovanja imaju svi članovi podružnice. Navedeno se izravno kosi s načelom koje pretpostavlja da opoziv mogu vršiti samo oni koji su i birali pojedinog predstavnika. Također, praksa pokazuje da je potrebno povisiti i prag za podnošenje zahtjeva za opozivom koji bi se stavio na 20 posto potrebnih potpisa, umjesto na dosada Statutom propisanih 10 posto.

Izmjene Statuta stupit će na snagu nakon prihvaćanja istih na regionalnim vijećima, a sukladno odredbama Statuta kojima se definira donošenje statutarnih izmjena.

Izvanredni parlamentarni izbori i posljedice po naše članove i sustav znanosti

Pregovori o Sporazumu o osnovici

• Vezano uz Sporazum o osnovici istaknuto je da stvarnih pregovora nema i da Vlada sa sindikatima nije pregovarala. S druge strane, proračun se jako dobro puni što pokazuje da novca ima. Sindikat je prisiljen čekati izbore i konstituiranje nove Vlade.

Problem doktoranada Zaklade i Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

• Sindikat je pokušao spasiti dogovore koji su postignuti s prethodnom Vladom, kada je postignut dogovor da se doktorandi Zaklade neće više zapošljavati na 2+2 godine na radno mjesto stručnog suradnika s koeficijentom 1,25, već da se zapošljavaju na period od 4 godine s pripadajućim koeficijentom za asistentsko radno mjesto. S ovom Vladom taj dogovor je sada doveden u pitanje. Sada u problemu imamo dvije skupine doktoranada: one koji su već u nezakonitom radnom odnosu i one koji s radom trebaju započeti tek na jesen, a koji su trebali već odavno biti zaposleni pod novim zakonitim uvjetima. Ministarstvo sada predlaže da se za doktorande koji su već u radnom odnosu taj radni odnos prekine na dva mjeseca dok se ne raspiše novi natječaj na koji se oni trebaju javiti, a kako bi još dvije godine nastavili raditi na svom radnom mjestu, što je potpuno neprihvatljivo.
• O ovom problemu razgovaralo se i s ministrom Šustarom, te mu je predloženo da se problem riješi u okviru granskog kolektivnog ugovora koji bi trebali potpisati sa Sindikatom. Ministar je iskazao volju da se pristupi pregovorima koji bi se zaključili do jeseni. Iako je to najbolje rješenje, teško je vjerovati da će se realizirati u trenutku tehničke Vlade. Upravo smo u procesu ispitivanja zasnovanosti takvog procesa.
• Pomoćnik ministra u pitanje dovodi zakonitost dogovorenog rješenja s prethodnom Vladom, što nema osnove.
• Na Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Sindikat je uputio primjedbe u sklopu javne rasprave. Ponovno otvaranje rasprave o Pravilniku očekuje se po imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Navedeno se očekuje tek krajem jeseni, budući da to tijelo potvrđuje Sabor RH.

Neke druge naše inicijative

• Sindikat je raspisao javni poziv za prikupljanje ponuda za izradu studije “Usporedna analiza razine financijske autonomije i modela upravljanja prihodima znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija u EU“. Računamo da će resorno Ministarstvo sudjeluje u participaciji troškova izrade ovakve studije.

Predizborna strategija Sindikata

• Sagledavši cjelokupnu sliku stanja na političkoj sceni, zaključuje se da Sindikat u izboru između dvije velike stranke, te Mosta i Živog zida, niti ovaj puta nema koga podržati. Tu se, naprosto, ne nalazi opcija koja bi podržavala interese rada, obrazovanja, socijalne pravde i usmjeravala politiku ka dugoročnom razvoju društva. U tom polit-ekonomskom smislu zapravo smo suočeni s tri iste političke opcije i jednom nedefiniranom. Gospodin Ribić je ponovno spomenuo da je našim članovima, i sindikatima nasušna potreba da imamo svoje predstavnike u Saboru, kao što su to imali umirovljenici, seljaci.

Zanimljivosti s naših okruglih stolova i makroekonomska situacija

• Matija Kroflin izvijestio je o dva okrugla stola koja su održana u organizaciji Sindikata. Prvi okrugli stol bio je posvećen temi Politiziranje medija, medijalizacija politike koja se bavila odnosom medija i politike u širem društvenom kontekstu. Osnovne teze za raspravu uvodno je izložio Žarko Puhovski. U raspravi je istaknuto da je u domaćem kontekstu termin politika poprimio konotaciju nepoželjnog i negativnog. Medijalizacija politike u našem kontekstu funkcionira, jer su politički akteri prihvatili interpretaciju politike prema kojoj se u njoj ne radi o činjenicama, nego o onome što politički relevantni akteri prihvaćaju kao činjenicu.
• Drugi okrugli stol bio je posvećen obradi pitanja Kakve su ekonomske rezultate ostvarili hrvatski socijalizam i kapitalizam u posljednje 63 godine? Inspiracija za organizaciju okruglog stola bio je znanstveni rad „Činjenice koje treba objasniti: analiza sekularnog rasta Hrvatske od 1952. do 2015.“, autora Ive Bićanića, Milana Deskara-Škrbića i Jurice Zrnca. Ugrubo, zaključci rasprave govore da iako su prije 26 godina svi građani RH vjerovali u potrebu promjene društveno-ekonomskog sustava i neminovno pozitivne posljedice te promjene, podaci o dugoročnom rastu BDP po glavi stanovnika govore kako do toga nije došlo. Kapitalizam nije doveo do konvergencije spram razvijenih zemalja, dapače, nikada nije uspio generirati stope rasta iz uspješnog razdoblja socijalizma. Ni socijalizam, ni kapitalizam nisu Hrvatskoj donijeli smanjenje zaostataka BDP po glavi stanovnika za razvijenijim zemljama poput Slovenije i Austrije. U oba razdoblja epizode rasta su bile nestabilne, kratkotrajne i temeljene na uvozu štednje i deficitu uz činjenicu da je socijalizam ostvario stopu od 4,3 posto, a kapitalizam stopu od 1,8 posto. U oba perioda politička ekonomija nije bila uspješna u borbi protiv dugotrajnih stagnacija.
• Matija Kroflin izvijestio je i o trenutnoj makroekonomskoj situaciji. Kao važnije naglaske istaknuto je da je u 2015. došlo do realnog rasta BDP-a od 1,6 posto, a ti trendovi su se nastavili i intenzivirali. Trenutno su u porastu osobna i industrijska potrošnja, kao i izvoz. U prvom kvartalu ove godine BDP je rastao 2,7 posto i to su pozitivne informacije. No, s druge strane, unatoč tom rastu, ako gledamo cjelokupnu sliku od 2008. godine do danas, makroekonomska slika je negativna i pesimistična. Rast koji imamo je nesiguran i nestabilan te se značajno odražava na demografsku sliku zemlje i položaj mladih koji su sve više skloni iseljavanju.
• Vezano uz najave o uvođenju promjene porezne stope na dohodak, s 40 na 25 posto, Matija Kroflin je kratko izložio prikaz učinka takve mjere sa socijalnog i ekonomskog stajališta. Naime, takva promjena bi zahvatila oko 23 000 građana koji imaju neto mjesečna primanja veća od 13.600,00 kuna, što je u ukupnoj radnoj populaciji 2,2 posto radnika. Benefita takve mjere objektivno gledano nema, to jest, teret poreznog rasterećenja prebacuje se na radnike s manjim primanjima i na lokalne zajednice. Kada bi se ukinula stopa od 40 posto poreza, de facto bi se izgubilo 10 posto prihoda lokalnih sredina, koje bi taj manjak morale namaknuti povećanjem prireza ili smanjivanjem subvencija. Gledano sa socijalnog i ekonomskog aspekta, takva mjera nije opravdana. Izmjene poreznih stopa na plaću u skorijem trenutku nije realno očekivati, ali Sindikat će, ukoliko će se ići u provedbe takvih mjera, zasigurno morati zauzeti svoj stav, tim prije jer takva mjera pogoduje jednom dijelu naših članova.

Audio rasprave s okruglih stolova objavit će se na internetskim stranicama Sindikata.

Brexit, Europska unija i posljedice promjena

Vilim Ribić se osvrnuo na posljedice koje Brexit ima za Europsku uniju i njezinu stabilnost.

• Svi se moramo zamisliti nad činjenicom da je u Ujedinjenom Kraljevstvu 70 posto radnika (slabije obrazovanih i na nižim radnim mjestima) glasovalo za izlazak iz EU. S druge strane, 70 posto bolje obrazovanih građana, na boljim radnim mjestima, glasovalo je za ostanak u EU. To je jedna od činjenica koja nas upozorava da je Brexit izravna posljedica politike rezanja. Iz ovog primjera se jasno vidi kako takve ekonomske mjere stezanja i kontrakcije utječu na raslojavanje društva i stvaraju sve veće nejednakosti među građanima. Instinkt govori običnim ljudima da država ne pripada više narodu. Ljudi danas žive lošije od svojih roditelja. Zbog takvih frustracija, razvija se animozitet prema manjinama i šovinizam u društvu. Uloga je medija tu presudna, jer su godinama ponižavali rad i radnike (baš kao i kod nas) a sada zadnjih godina preusmjeravaju mržnju radnih masa na imigrante i manjine a ne na one koji su njihove probleme i izazvali, a to je financijski i krupni kapital. Jasno je i zašto, jer su vlasnici medija upravo oni. To sve zabrinjavajuće sliči na stanje u Njemačkog od 1929 do 1933. godine kada su krivac za sve bili Židovi, ali ne i oni koji su doveli do svjetske krize, a da bi zaštitili svoje interese nametnuli su četiri godine mjere rezanja.
• Većina građana ima osjećaj da im radnici iz slabije razvijenih zemalja EU oduzimaju radna mjesta. Ti isti radnici su zbog mjera rezanja prisiljeni migrirati iz svojih matičnih država i prihvaćati poslove na kojima su slabije plaćeni u odnosu na domaće radnike. Na razini Europske unije kao da ne postoji još uvijek dovoljno razumijevanje tih problema. To se očitovalo i u posjetu Valdisa Dombrovskisa, povjerenika Europske komisije za euro i socijalni dijalog. Za vrijeme posjeta Hrvatskoj cijelo vrijeme je na konzultativnom sastanku govorio o tome što kao zemlja trebamo raditi po pitanju austerity mjera. Kao povjerenik za socijalni dijalog, u niti jednom trenutku nije govorio o socijalnom dijalogu, niti je pitao o iskustvima i problemima s kojima se sindikati susreću.
• Za budućnost Europske unije nužno je promijeniti postojeće blokirajuće stanje. Po mišljenju V. Ribića, ili je nužna veća integracija, ka federaciji, ili je potrebno sadašnje neefikasne mehanizme vratiti nacionalnim politikama ili pak reducirati sve na zajedničko tržište bez jedinstvene valute, ili je potrebno asimetrično integriranje zemalja koje to žele i za koje postoji ekonomski racionalni razlog da imaju zajedničku valutu. Ovo sada ni na šta ne liči. Eurobirokrati rade uporno na većoj integraciji, a u zemljama su na djelu sasvim suprotni disolucijski procesi.
• Upravo šokovi poput Brexita mogu biti pozitivni i predstavljati snažni poticaj za promjene.

U Zagrebu, 27. srpnja 2016.

Pripremio          

Vilim Ribić

Ključne riječi:

doktorandi, pravilnik o napredovanju u znanosti, sjednica, Sporazum o osnovici, sporazum o plaćama, veliko vijeće