Rezolucija Velikog vijeća o ljudskoj cijeni izraelsko-palestinskog konflikta
Odgovornost je intelektualaca u demokratskim društvima da se usude slobodno govoriti o teškim temama i podići glas u obranu temeljnih ljudskih prava i vrijednosti tamo gdje su ona ugrožena
Temeljem općih ciljeva i zadataka Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja utvrđenih člankom 8. Statuta, stavak 1. alineja a, Veliko vijeće Sindikata usvojilo je:
REZOLUCIJU 1/23
O KRŠENJU TEMELJNIH LJUDSKIH PRAVA, PRAVA NA ŽIVOT I CIVILIZACIJSKIH VRIJEDNOSTI U AKTUALNOM SUKOBU NA BLISKOM ISTOKU
S istinskom ljudskom potresenošću doživjeli smo napad pripadnika Hamasa na izraelske građane: mlade ljude, žene i djecu. Niti jednog trenutka ne dvojimo o zločinačkoj i terorističkoj prirodi Hamasa, niti o pravu izraelske države da ukloni prijetnju svojoj sigurnosti.
S jednakom potresenošću doživjeli smo strahote koje proživljavaju ljudi u Gazi, stradanja i pogibiju do sada već preko četiri tisuće civila, osobito nevine djece, bolesnih i starijih. Dolina smrti i užasa koju bombardiranjem proizvodi izraelska država postaje ravna dolini smrti koju je proizveo Hamas. Legitimna vojna reakcija izraelske države pretvorila se u osvetnički pogrom.
Čuli smo ovih dana tisuću puta da Izrael ima pravo na obranu, ali nismo čuli isto toliko puta da nema pravo na prekoračenje nužne obrane i na nerazmjernu reakciju popraćenu ogromnim brojem kolateralnih žrtava, što prema kriterijima međunarodnog ratnog prava upućuje na ratni zločin.
Civilizacijska praksa ne podnosi ubijanje nevinih da bi se kaznili zločinci među njima, već je obrnuto: civile se ne ubija pa makar zločinci izmakli pravdi. Stoga, odgovor demokratske i civilizirane države na zločin terorizma ne smije biti zločin.
Vjerodostojnost zalaganja za ljudska prava i međunarodnog pravnog poretka testirat će se reakcijom ili izostankom reakcije Međunarodnog suda za ratne zločine u ovom slučaju. Savjest naše zemlje očekuje identičnu reakciju poput one koja je pratila zločine na području bivše Jugoslavije.
Radikalizacija ljudi u Palestini ne može se promatrati izvan konteksta povijesnih i aktualnih zbivanja: nezakonitog naseljavanja na Zapadnoj obali, jačanja židovskog religijskog fundamentalizma i ugrožavanja demokratskih postignuća u samom Izraelu.
Temeljna ljudska prava univerzalne su vrijednosti čovječanstva, sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Da bi naš svijet postao bolji, u njih trebaju vjerovati svi na ovoj planeti pa i islamski svijet. A to se neće dogoditi, ako su ona namijenjena samo za jedne, iza kojih stoji sila, ali ne i za druge, koji tu silu nemaju. Ako reakcija zapadne politike nije primjerena okolnostima, ako nije dovoljno kritična prema ratnim zločinima izraelske vojske, tada govor o ljudskim pravima gubi svaku vjerodostojnost. To bi trebali imati na umu i naša politika i dio naših medija.
Prijatelji smo izraelskog društva, kao demokratske i civilizirane zajednice, koja nam je po mnogo čemu uzor. Pogotovo nam je u mislima i srcu holokaust kao i pogromi židovskog naroda u prošlosti, ali upravo zato želimo da Izrael bude država koju ćemo moći, kao građani i kao organizacija civilnog društva, poštovati.
Brine nas mogućnost da Izrael postane mjesto fanatičnog religioznog fundamentalizma, koji kao zrcalna slika islamskog radikalizma mrzi druge ljude i kojem život, bilo čiji život, ne predstavlja svetinju. Ne želimo rasizam i apartheid nigdje na svijetu pa niti na Bliskom Istoku.
Predsjednik Velikog vijeća
prof. dr. sc. Predrag Marković
Ključne riječi:
ljudska prava, Predrag Marković, rezolucija o Izraelu, sukob na Bliskom Istoku