Dnevnik.hr, 15.10.2022. – Hoće li prosvjetari opet u štrajk?

Video snimku gostovanja možete pogledati na sljedećem linku, a transkript prenosimo u nastavku:

Hoće li prosvjetari opet u štrajk? Ekonomist iz Sindikata znanosti i visokog obrazovanja: “Situacija je relativno zapaljiva…”

Iako su brojni ekonomisti, pa i neki bivši ministri, proljetos najavljivali da će se inflacija sredinom godine zaustaviti te nakon ljeta početi ispuhivati, inflacija je opet dosegnula rekordne razine.

Cijene rastu po rekordnim stopama iz mjeseca u mjesec. Probijen je rekord od 12,8 posto.

O inflaciji, ali i pregovorima s Vladom koji se nastavljaju ili ne nastavljuju idući tjedan, reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić razgovarao je s glavnim ekonomistom Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matijom Kroflinom.

“Imali smo dva mjeseca kada je inflacija pomalo stagnirala na mjesečnoj razini u odnosu na prethodni mjesec. Sada je to opet skoknulo na nekakvih 1,5 posto. Ako gledate rujan ove godine u odnosu na rujan prošle godine, opet probijamo rekord. No, postoje neke naznake da bi se stvari mogle ustabiliti krajem godine. Volio bih vjerovati da će se projekcije o usporavanju inflacije do kraja godine, a onda i o nekakvom normalnijem rastu cijena iduće godine, realizirati”, ustvrdio je Kroflin u Dnevniku Nove TV.

Osvrnuvši se na mjere koje povlači Vlada Republike Hrvatske, Kroflin je istaknuo kako te mjere targetiraju sve građane.

“Targetiraju neke ključne stvari. Rast cijena energenata, odnosno zamrzavaju te cijene. To je sigurno pozitivno. Bez toga, rast inflacije bi vjerojatno bio bitno veći. Međutim, Vlada nema instrumente kojima bi mogla u potpunosti spriječiti rast cijena i stoga mora kombinirati neke druge instrumente i mjere kako bi zapravo građanima olakšala da ove izvanredne okolnosti prežive”, rekao je.

“Situacija je zaista izvanredna, za neke naše građane dramatična. Neke od tih instrumenata Vlada već je uzela u razmatranje. Zapravo ih je već povukla poput rasta mirovina. Poslodavcima je omogućeno, uz neoporezive isplate povećavaju dalje plaće zaposlenicima. Smatram da je možda bolje bilo ići na daljnje rasterećenje rada, smanjenje porezne stope ili povećavanje neoporezivog dijela plaće. Međutim, Vlada se odlučila za ovo. Vlada sada treba, i prema svojim zaposlenicima, postupiti na isti način”, kazao je ekonomist Matija Kroflin.

Osvrnuvši se na pregovore između Sindikata i Vlade, Kroflin je kazao da ne zna kako Vlada očekuje od poslodavaca da će voditi brigu o svojim zaposlenicima i pomoći im, ako prema svojim zaposlenicima postupa relativno čudno u ovim okolnostima.

“Vladina ponuda koju smo čuli prošli tjedan, navodno finalna i zadnja ponuda koju je Vlada spremna ponuditi, uopće ne odgovara ovim okolnostima u kojima živimo. Rast inflacije u ovoj cijeloj godini će biti oko 10 posto, plaće u privredi rastu otprilike oko 10 posto. Naše plaće, ako ostanemo na ovih 4 posto, rast će 2,3 posto”, kazao je Kroflin.

Riječ je o oko 180.000 ljudi za koje se sada pregovara, no Kroflin ističe kako tome treba dodati i državne službenike.

“Tu se onda penjemo i do većeg broja. To je relevantan broj građana. Taj broj građana ima utjecaja i na ekonomsku aktivnost, i ako tu Vlada bude restriktivna, to će imati utjecaj na ekonomski rast iduće godine. Ponuda Vlade je bila da se poveća osnovica za četiri posto 1. listopada, i još dva posto iduće godine”, kazao je.

“To bi značilo da se ovih četiri posto povišice u lipnju, koje smo već dobili, i ovih četiri posto u listopadu, plaće bi na razini cijele godine javnim služama rasle nekakvih 3,3 posto. Ponavljam, inflacija raste deset posto. Za iduću godinu, imamo već projekciju rasta inflacije od nekakvih 6-7 posto, a Vlada nudi dva posto. To ne odgovara trenutnim okolnostima”, ustvrdio je.

Dodao je kako se nada da je premijer nešto naučio iz štrajka prosvjetara 2019. godine.

“Nadam se da ovo nije zadnja ponuda. Ako Vlada ne odstupi od ove svoje pozicije, imat ćemo pregovore u utorak pa ćemo vidjeti što će se desiti, zakon je relativno jasan. Mi trebamo otvoriti socijalni spoj sa Vladom. Nakon toga ide proces mirenja koji traje određen broj dana kada se dvije strane trebaju pokušati još jednom dogovoriti. Ako se to ne desi, onda su zapravo stvorene pretpostavke nama za štrajk. Situacija je relativno zapaljiva među našim članovima. Ljudi svakodnevno vide što se oko njih događa, jako dobro to osjećaju na vlastitoj koži, vjerujem da će se mnogi boriti za svoju poziciju”, istaknuo je.

Pojasnio je i kako se sve to odnosi na ključne društvene djelatnosti bez kojih ni jedno društvo ne može funkcionirati. “Time je veći paradoks. U zdravstvu, u prosvjeti, u znanosti, u visokom obrazovanju, socijalnoj skrbi i kulturi. To su javne službe. Državne službe su policija, porezna uprava, itd.”, zaključio je Kroflin.

Ključne riječi:

Dnevnik Nove TV, inflacija, Matija Kroflin, pregovori o plaćama