U mreži Prvog, 21.9.2022. – Prednosti i mane novog Zakona o znanosti

Što donosi novi Zakon o visokom obrazovanju i znanosti, koji će se uskoro naći na Saboru? Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs tvrdi da će biti jedan od ključnih za reformu obrazovanja. Koje su prednosti, a koje slabosti novog Zakona i zašto je sindikat kritičan prema njemu? Radi li se o udaru na autonomiju sveučilišta ili pokušaju uvođenja reda? O tome se jutros raspravljalo u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.

Smital: Dobro je, ali je trebalo biti ambicioznije

Tvrtko Smital, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, rekao je da je osnovna kritika sindikata razina ambicije te da misle da je to korak u pravom smjeru, ali da sustavu treba puno više koraka da bi zaživio na željeni način. Između ostalog rekao je kako sindikat misli da je alat programskih ugovora trebao i mogao u zakonu biti razrađeniji, da je kvalitetnije trebalo riješiti pitanja radnih odnosa…

– Naša generalna ocjena – dobra prilika, jedinstvena prilika za reformu. Imamo priliku zahvaljujući novcu EU-a i Nacionalnom programu oporavka i otpornosti raditi reformu uz financijsku injekciju. To je garancija ili dobar ulov za dobru reformu. Nikad u hrvatskoj državi nije bila takva prilika, sada jest, i zato je naša generalna ocjena – dobro je, ali moglo je i trebalo biti ambicioznije, rekao je Smital.

Obadić: Ravnoteža između nadzora i autonomije

Ivan Obadić s Pravnog fakulteta u Zagrebu rekao je da su mu mediji dali etiketu “borca protiv Fuchsovog zakona”, ali da se ne radi samo o kritici, već da u svojoj knjizi na temelju analize tri različita nacrta zakona, odluke Ustavnog suda i međunarodnih europskih dokumenata izlaže problematične točke zakona i daje prijedloge.

– Slažem se da je apsolutno potrebno donijeti novi zakon, rekao je Obadić.

Međutim, dodao je, potrebno je naći odgovarajuću ravnotežu između nadzora, koji mora postojati i ojačati se, te autonomije sveučilišta.

Napomenuo je i da svi europski dokumenti ističu da je financijska autonomija pretpostavka za institucionalnu, a da bez sveučilišne autonomije nema ni akademskih sloboda.

Bedeković: Reformski iskorak prema poboljšanju sustava

HDZ-ova saborska zastupnica Vesna Bedeković, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, rekla je da treba jasno razgraničiti pojmove autonomija i odgovornost. Naglasila je važnost odgovornosti sveučilišta prema društvenoj zajednici, državi, ali i prema upravljanju financijama i transparentnom trošenju financijskih sredstava.

– Imam dojam da se pod krinkom skrbi i brige za autonomiju u određenim krugovima na neki način želi zadržati status quo i ne žele se promjene, rekla je Bedeković, koja smatra da je ovaj zakon reformski iskorak prema poboljšanju i unaprjeđenju hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti.

Bakić: Pohvale i kritike

Saborski zastupnik Damir Bakić (Možemo!), član saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, rekao je da je bilo vrijeme da se ovaj zakon donese te da je on korak u dobrom smjeru.

– Prilika je tu, prilika je velika, dodao je.

– Mislim da ovim zakonom zapravo bolje riješeno pitanje akademske samouprave i sveučilišne autonomije, da je to pitanje reafirmirano, da je dobro riješeno. Istovremeno mislim da je načinjen dobar balans između tih koncepcija i, naravno, potrebe za državnim nadzorom, rekao je Bakić.

Kao drugu pozitivnu stvar istaknuo je novi sustav financiranja putem programskih ugovora. Pozdravio je i ukidanje izbora u znanstvena znanja, kao i uvođenje inicijalne akreditacije svih novih studijskih programa.

Što se tiče manjkavosti, Bakić je među ostalim istaknuo “niz nedorečenosti ili nepreciznosti u programskim ugovorima”, a rekao je i da je nedovoljno riješeno pitanje stručnog rada i vlastitih prihoda sveučilišta i instituta. Smatra i da je veliki nedostatak izostavljanje etičkog tijela na nacionalnoj razini. Istaknuo je i manjak, odnosno izostavljanje bilo kakvih kriterija izvrsnosti.

Obadić: Niz odredbi zakona neustavan

Obadić je među ostalim rekao da je niz odredbi ovog zakona neustavan. Ne slaže se da se integriramo u europski visokoobrazovani i istraživački prostor jer su, kaže, pojedine odredbe i cijeli koncept zakona suprotni onome što Europa zagovara.

Slaže se da treba osnažiti nadzor, ali ne da se uspostavi kontrola od strane Ministarstva.

– Ministarstvo, to jest ministar će sada imati ogroman niz ovlasti koje će mu u biti omogućiti da na taj način, ne čak samo formalno, nego više neformalno može utjecati na članove akademske zajednice. To je vrlo ozbiljan problem, rekao je Obadić.

Smital: Vrlo mek način utjecaja države

Smital je rekao da su rješenja u zakonu “vrlo mek” način utjecaja države u smislu nadzora u odnosu na ono što je pretežito u državama na koje se želimo ugledati. Rekao je da svuda postoje tijela poput sveučilišnih vijeća ili upravnih odbora s raznim nadzornim, pa i upravnim ovlastima, te da je sasvim normalno da takva tijela potvrđuju rektora, a negdje ga i izravno postavljaju.

– Bez obzira na to što su u svim dokumentima, naravno, autonomija sveučilišta i akademska prava temeljna civilizacijska vrijednost. Ali kao što kolega Obadić primjećuje u svojoj knjizi, postoji obostrana odgovornost i od strane sveučilišta prema zajednici, građanima, osnivaču, rekao je Smital.

Ključne riječi:

autonomija sveučilišta, reforma znanosti i visokog obrazovanja, U mreži Prvog, zakon o znanosti