HRT Otvoreno, 7.12.2016. – Što će biti s plaćama javnih službenika?
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno na temu plaća zaposlenika javnih službi gostovali su predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak i predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno na temu plaća zaposlenika javnih službi gostovali su predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak i predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.
Vijest prenosimo s HRT-a:
Otvoreno: Hoće li sindikati javnih službi organizirati štrajk?
Proračun za iduću godinu je spreman i sutra će se naći na sjednici Vlade. No, zašto je za rast plaća navodno planirano ukupno 400 milijuna kuna, a potrebno je tri puta više? Zašto vodeći sindikalist u državi govori da će se za dug zaposlenima u javnom sektoru boriti i na ulicama i na sudovima? Znači li to da će uz sudske tužbe uslijediti i štrajk u bolnicama, na školama i fakultetima? Treba li nastavnicima, liječnicima, medicinskim sestrama, socijalnim radnicima i ostalima u javnom sektoru jednokratno isplatiti dug u visini trećine mjesečne plaće? Što je onda s primanjima radnika u tzv. realnom sektoru? Ako je prosječna plaća u državi 5670 kuna, hoće li minimalna dosegnuti barem njezinu polovicu? To su neka od pitanja na koja su u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala odgovarali predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, ekonomski analitičar Josip Budimir i predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je večeras kako zaposlenici iz javnog sektora neće u štrajk ne provedbe li se Sporazum o povećanju plaća od 6 posto. Štrajk je uvijek krajnja opcija. Štrajk je samo odgovor što će biti ako sudovi ne budu sudili po pravdi već po politici. Spomenuo je kako se pregovori s predstavnicima Vlade odvijaju na demokratski kultiviran način za razliku od prethodnih garnitura. Mi za stolom imamo ljude koji pokušavaju naći rješenja. Oni imaju svoja ograničenja, mi svoja. Nadam se da ćemo u petak riješiti problem. Tome se nada i ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Kazao je kako ti iznosi predstavljaju ogromni problem na hrvatske financije te da ih nije moguće provesti u narednoj godini. Što se tiče pregovora, oni su prošli u vrlo konstruktivnoj proceduri i nadam se da će doći do rješenja u petak. Pozvao je drugu stranu da razmisli o dosadašnjim prijedlozima i istaknuo da pregovorima u petak pristupa s dodatnim entuzijazmom.
Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnoga sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak kritizirala je ekonomiste u studiju. Kazala je kako problem nije samo u novcu. Nacionalne interese ne možemo gledati samo kroz novac već i kroz ljude. Istaknula je kako u ovom trenutku u Hrvatskoj nedostaje između 8 i 12 tisuća medicinskih sestara. Zamislite koliko je medicinskih sestara otišlo u inozemstvo, a koliko ih se tek sprema. Mladi odlaze u inozemstvo ovo postaje nacionalni problem gledajući i demografski i obrazovno. Mi naše medicinske sestre obrazujemo na svim mogućim razinama: od srednjih sestara, visokih, viših, magistara, diplomiranih do doktorica sestrinstva, a za njih nemamo radnih mjesta. Cinično je dodala kako Hrvatska nije toliko bogata zemlja da obrazuje medicinske sestre za Irsku, Kanadu i Norvešku.
Sada kada je država ispunila kriterije za aktivaciju Sporazuma o povećanju plaća od 6 posto svakodnevno pratimo hoće li se on ostvariti. No u slučaju pada BDP-a što se dogodilo za vrijeme Vlade Zorana Milanovića Sporazum je podrazumijevao i drugačiji ishod. Taj je sporazum predvidio da ako pada BDP da će se sporazum revidirati. Plaće su tada prema Sporazumu do revidiranja morale padati, a ako na to sindikati pristali, onda je sporazum predvidio i arbitražu, pojasnio je Ribić. Zašto do revidalizacije nije došlo – morate pitati Miranda Mrsića koji taj sporazum nije ni pročitao. Nešto se trebalo poduzeti, zašto vlada Zorana Milanovića to nije napravila? Ne iz brige iz ljubavi prema tim zaposlenicima kojima je mrcvarila plaće pune četiri godine, već jer su to zaboravili. Nisu pročitali sporazum. Nisu ga znali rastumačiti.
2011. kad su se radile izmjene i dopune tog sporazuma, bilo je prilike da se otvore nova pitanja i da se on promjeni, kazao je ekonomski analitičar Josip Budimir. Sve je to propušteno i sad je dočekalo nasljednike kao da oni nisu iz ove zemlje. Istaknuo je kako država nema novaca jer sada pokušava raditi na konsolidaciji javnih financija kako bi podignula kreditni rejting i smanjila kamate za otplatu javnog duga. To podjednako pogađa javni i privatni sektor. Hrvatska godišnje plaća 11 milijardi kuna kamata samo za javni dug. Kritizirao je politiku donošenja sporazuma u Hrvatskoj. Često se ovakvi sporazumi lako zaključuju, a onda se problematiziraju kada ih treba ispuniti. U ozbiljnim državama se trebate oznojiti da sastavite neki sporazum, a netko tko je s druge strane bi tri puta razmislio prije nego bi li prihvatio nekakve obveze.
Ministar Ćorić je upozorio kako treba imati na umu da se Hrvatska neće dovijeka zaduživati po povoljnim kamatnim stopama. To će prestati ako deficit bude stagnirao ili padne ispod prošlogodišnje razine. Mi imamo problem da u određenom vremenu moramo izaći iz prekomjernog deficita, da pokažemo svima oko nas da možemo realizirati stabilno ekonomsko okružje diljem Hrvatske. Složio se s predsjednikom Matice hrvatskih sindikata da je potrošnja građana, do koje dolazi povećanjem plaća, važna. Od toga ne bježimo kao što smo svjesni i činjenica je da treba doći do porasta plaća u javnim i državnim službama. Naš prijedlog i predstavlja porast, međutim ne možemo se igrati sa financijskom budućnošću kao odgovorna Vlada i zato si ne možemo omogućiti toliko probijanje proračuna. Sve su to važni koraci kako bi se Hrvatska dugoročno ekonomski i financijski stabilizirala, zaključio je. Vilim Ribić mu je na to odgovorio kako stabilnost nije pretpostavka dolaska do rasta, već je rast onaj koji stvara stabilnost. Svojedobno je netko dobro rekao da je najveći stupanj stabilnosti na groblju jer tamo nema nikakve dinamike. Prvo rast onda se može govoriti o stabilnosti. Onda se poboljšava i kreditni rejting. Rast smanjuje deficit – objasnio je.
Snimku emisiju pogledajte ovdje:
