N1, 18.2.2017. – “Mladi bi mogli uzeti posao roditeljima koji će dobiti otkaz”

O negativnim aspektima Zakona o poticanju zapošljavanja koji je usvojen u Saboru u hitnoj proceduri za televiziju N1 govorila je naša Lucija Barjašić Špiler.

Transkript gostovanja prenosimo u cijelosti s portala N1:

Sabor je jučer usvojio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja. Postoji bojazan da bi radnici novim mjerama mogli biti zamijenjeni jeftinom mladom radnom snagom. Hoće li Zakon o zapošljavanju uopće pridonijeti zapošljavanju u Novom danu komentirala je Lucija Barjašić Špiler iz Matice hrvatskih sindikata.

Od sindikata se očekuje da a priori podržite sve inicijative za zapošljavanje. Zašto oko ove imate tako negativan stav?

“Rekli ste da se radi o zakonu poticaja zapošljavanja, a mi smo se pitali što je tu poticajno i što je tu zapošljavanje jer mjere za osposobljavanje nisu zapošljavanje, a i što je poticajno? Ponuditi mladim ljudima da rade bez radnog odnosa nakon mature ili diplome za 2600 kuna bez ikakvih radnih prava i garancija da će ostati na tom radnom mjestu?”

Država će plaćati poslodavcima, no to dovodi to zanimljive mogućnosti da poslodavac može dati otkaz radnicima i zamijeniti ih mladima koje plaća država. Je li to realna opasnost?

“Da. Sindikati o tome govore godinama. Od 1. 3. idu revidirane mjere. Vlada je sada tu mjeru proširila na sve ljude sa srednjoškolskim obrazovanjem. U zadnjih pet godina smo vidjeli efekte da je ta mjera dovela do negativnih trendova na tržištu rada. Ona je prvo iznosila 1600 kuna, pa je povećana na 2400, a sad je Vlada obećala 2620 kuna. Problem je u tome da smo ušli u paradoks. Umjesto da potičemo zapošljavanje mi potičemo besplatnu radnu snagu za poslodavca. Jedinstveni smo slučaj da mlade i obrazovane ljude koji su stekli struku, da im kažemo da nisu dovoljno sposobni za rad pa ćemo ih mi još malo osposobljavati bez radničkih prava, a imaju sve obveze prema poslodavcu. Moramo se zapitati zašto naše diplome vrijede u Austriji i Njemačkoj, a ne vrijede u Hrvatskoj. Nestalo je pripravništvo i probni rok. Te su osobe primale plaću, a ne naknadu. Sada Vlada za sve mlade ljudi nudi, umjesto plaće, neku naknadu. Moramo istaknuti da nemaju radna prava – u slučaju bolovanja, porodiljnog, ti ljudi su na vjetrometini.”

Pridonose li te mjere zapošljavanju? Mladi ljudi će raditi, dobiti neko iskustvo, podići si cijenu rada, ali bez garancije da će ih zaposliti.

“Neće si nikako dići cijenu rada. Vi s 2600 počnete, čak i ako ostanete koja je vaša cijena rada? Trenutno u sindikatu znanosti radimo istraživanje koje će pokazati koji su stvarni efekti tih mjera. Zasad smo na rezultatu da godišnje 15 tisuća ljudi u SOR-u spusti prosječnu plaću oko jedan posto. To je puno. A moramo reći da oni i dalje nisu zaposleni.”

Na koji način će se uopće moći utjecati na poslodavce da se ne riješe svoje radne snage besplatnom?

“Gotovo nikako. Nemamo nikakve sigurnosne mehanizme.”

Koja zanimanja su najpogođenija?

“Sva sa srednjom stručnom spremom. Za koga je skrojena ova mjera? Sigurno ne za tržište rada, za mlade ljude. Krojena je isključivo za velike poslodavce.”

Mladi SOR-ovac ipak je početnik, treba mu mentoriranje?

“Bili smo zadnjih pet godina svjedoci da je izostanak mentoriranja bio ključan. Ti mladi ljudi su se zapravo iskorištavali da bi krpali rupe kod poslodavca i koji bi im se na kraju zahvalio. Takve mjere treba uključiti u obrazovanje. Ne možemo ih osposobljavat za rad kad su već stekli kvalifikaciju. Takve mjere treba vratiti u praksu. A zapošljavanje ne može nikako biti bez radnog odnosa.”

Zašto je potpuno izostao socijalni dijalog i mjera stavljena u hitnu proceduru?

“Vratila bih malo tu priču na 7. mjesec prošle godine. Sindikati su reagirali na mjere i tražili od Vlade da se sastavi komisija socijalnih partnera i da se napravi revizija tih mjera na temelju vanjske evaluaciju. Stvarne mogućnosti za podnošenje prijedloga nije bilo. Sudjelovali smo u jednom dijelu i nakon 12. mjeseca nas nitko više nije zvao. Zakoni uopće nisu prošli kroz radnu skupinu niti povjerenstvo niti su bili raspravljani na GSV-u. Zbog čega ministar Tomislav Ćorić krši proceduru? Zašto im je u interesu da se ne čuje što socijalni partneri imaju za reći? Te mjere su evidentno loše. Bilo je zanimljivo, jedan trenutak je na saborskom Odboru za rad postojalo svjetlo na kraju tunela. Bio je prijedlog da se zakon povuče iz hitne procedure, Mostova Ines Strenja Linić pridružila se oporbi, ali onda su je brzo podsjetili da je to nešto za što se ne glasuje.”

Hitna procedura je bila baš da izostane dijalog, da se napravi pritisak na socijalne partnere i da se sve to pred lokalne izbore prezentira da Vlada radi da mlade zaposli, a nisu im rekli da im ne osiguravaju budućnost, da im snižavaju cijenu rada, bez prava i da će eventualno uzeti posao svojim roditeljima koji bi mogli dobiti otkaz.

Dajemo im radnu snagu za nula kuna da bi sebi nastavili stvarati zaradu.”

Kako to utječe na tržište rada?

“Oni ne ulaze statistički u zaposlene, a izlaze iz statistike nezaposlenih. I Vlada će, kad izvještava o uspjesima, reći da imamo manje nezaposlenih. To kako ti SOR-ovci žive, nikoga nije briga. Vlada potiče politiku rada u siromaštvu. Pozivamo vladu na dijalog, da zakon ne ide u hitnu proceduru i da uvedemo mjere koje će mladima zaista ponuditi budućnost. Moje pitanje ministru bi bilo kakav je bio njegov prvi radni odnos – za plaću ili naknadu?

Ključne riječi:

Lucija Barjašić Špiler, N1, SOR, Zakon o poticanju zapošljavanja