Plaće u javnom sektoru nisu konkurentne, to je loše za društvo

Plaće nekih radnih mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u potpunosti su nekonkurentne u odnosu na privatni sektor, rekao je glavni tajnik Sindikata znanosti, Matija Kroflin za N1. To stvara probleme u organizaciji i održivosti sustava, privlačenju i zadržavanju mladih, obnovi nastavnog i znanstvenog kadra. Sustav je po tom pitanju zanemaren.

Provode se brojne promjene, reforme, a oni koji nose te reforme u najvećoj mjeri – znanstvenici i sveučilišni profesori s najviše staža, jednostranim su potezima Vlade u potpunosti zanemareni. Njihova plaća rasla je samo dva posto u svibnju ove godine dok je prosječna plaća u privredi rasla 13 posto. To je izazvalo revolt i nezadovoljstvo u sustavu.

Ako usporedimo prosječnu plaću u privredi s najvišim plaćama sustava znanosti i visokog obrazovanja, za vrijeme mandata premijera Andreja Plenkovića, odnos između te dvije plaće narušen je za 10 posto, na štetu najviših plaća u sustavu. To jasno ukazuje kako sveučilišni profesori i znanstvenici gube društvenu poziciju koju su imali.

Komparativno gledano, ni druge plaće u sektoru obrazovanja ne rastu adekvatnom brzinom. Početkom mandata Vlade premijera Plenkovića, 2016. godine, cijena rada u obrazovanju bila je veća samo u Sloveniji i Poljskoj, a danas je veća i u Češkoj, Slovačkoj, Estoniji, Latviji. Dakle, iako plaće u Hrvatskoj rastu, u nekim drugim EU zemljama rastu puno brže.

Ako će naši članovi to tražiti od nas, interese zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju spremni smo štititi svim sredstvima pa i štrajkom, poručio je Kroflin.

Tablica 1. Trošak plaća – obrazovanje (u eurima) – Eurostat

Izvor: Eurostat (Labour cost levels by NACE Rev. 2 activity)

Ključne riječi:

Matija Kroflin, Matija Kroflin N1, osnovica raste za 15 posto, sindikat znanosti