Rast osnovice od 3 posto nije dovoljan! Ako želi funkcionalne javne servise, Vlada će morati uložiti više

Sindikat znanosti razočaran je ponudom Vlade o rastu osnovice od tri posto, rekao je Matija Kroflin, glavni tajnik sindikata, U mreži Prvog. Vlada sigurno ima fiskalnog prostora za korekciju ponude, a do 20. listopada, kada se opet sastajemo, za to ima i vremena i to je ono što očekujemo.

Povećanje plaća od prosječno 14 posto putem Zakona o plaćama trenutno je na razini obećanja i ne prati ga nikakav sporazum. Vlada je najavila rast mase plaća, ali ne i koliko će točno plaće rasti u pojedinim resorima. Nekima bi plaća mogla rasti vrlo malo, čak i u kombinaciji s predloženim rastom osnovice ispod rasta plaća u privredi, pa čak i manje od trenutnog rasta inflacije. Scenarij u kojem će trenutni narušeni međuodnosi plaća ostati zacementirani za Sindikat je neprihvatljiv.

Treba nam rast plaća asistenata, ali i plaća ključnih aktera o kojima ovisi funkcioniranje znanstvenog i visokoškolskog obrazovanja. Upravo su oni zanemareni zadnjih par godina i kroz Zakon ćemo zahtjevati primjereno povećanje njihovih plaća.

Vlada je u protekle tri godine kroz pregovore imala priliku omogućiti primjerena povećanja osnovice za sve službenike, ali je zbog političkih razloga dizala plaće jednostranim odlukama. Sad to isto ponavlja kroz Zakon o plaćama.

Rast plaća je rast plaća i na kraju je manje bitno kako do njega dolazi, ali jest bitno da je ravnomjerno raspoređen, da zaposlenici na ključnim mjestima budu primjereno plaćeni, čime se prevenira problem privlačenja kadrova u sustav. Vlada je svojim djelovanjem napravila i korak unatrag i urušila postojeći sustav kolektivnog pregovaranja,  iako ima obvezu poticati i motivirati i poslodavce u privatnom sektoru na kolektivno pregovaranje. Povećanjem koeficijenata i rastom plaća kroz Zakon o plaćama, umjesto rastom osnovice kroz kolektivno pregovoranje raste udio plaće zaposlenika koji je pod direktnim utjecajem Vlade. Naime, Vlada samostalno donosi uredbe o koeficijentima i samostalno te koeficijente u nekom trenutku može i smanjiti. Osnovicu Vlada ne može jednostrano smanjivati jer ju štiti kolektivni ugovor.

Vlada mora donijeti odluku o tome što želi u našem sustavu. Želi li adekvatne ljude na radnim mjestima koji obrazuju radnu snagu za cijelu zemlju ili ne? Želi li imati kvalitetan znanstveni sustav koji može producirati tehnološki i drugi razvoj zemlje? Rad je osnovni resurs u ova dva sustava i ako želi razvoj, Vlada će taj rad morati primjereno platiti.

Ključne riječi:

Matija Kroflin, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, NSZVO, pregovori o osnovici, znanost i visoko obrazovanje