VL, 14.7.2022. – Konferencija: Hrvatska kao dio eurozone

U panel raspravi u sklopu konferencije “Hrvatska kao dio eurozone” održane u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti sudjelovali su glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško, predsjednik Uprave PBZ-a Dinko Lucić, predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina i glavni tajnik Sindikata znanosti Vilim Ribić.

Na internet stranicama Večernjeg lista (https://www.vecernji.hr/vijesti/cilj-je-za-10-godina-doci-na-45-milijuna-gradana-1602150) objavljen je izvještaj s konferencije koji prenosimo u cijelosti:

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina i Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja su u panel-diskusiji, koju je svojim kritičkim opaskama začinio sindikalac Ribić, dočarali kakvu će promjenu u životu poduzetnika i građana donijeti euro. Dok je menadžerski trojac bez rezerve podržao ulazak u europodručje, sindikalac Ribić vjeruje da je euro dobar i koristan, posebno u normalnim okolnostima, ali u krizi može imati katastrofalne učinke.

– Kao kompanija imamo više od milijardu eura kredita, s boljim kreditnim rejtingom lakše ćemo ih refinancirati – pragmatičan je Petruško, a kao glavnu prednost istaknuo je nestanak valutnog rizika i povoljnije kamate. Prvi čovjek PBZ-a Dinko Lucić ističe da njegova banka ima oko 18 tisuća klijenata koji intenzivno koriste gotovinu te će ih morati na vrijeme opskrbiti. Kao menadžer radio je u Slovačkoj kad je uvodila euro, iz prve ruke pratio je pripreme i misli da se kasni s informativnom kampanjom.

VIDEO: Konferencija Hrvatska kao dio eurozone

– Netko će ići frizeru, trebat će mu vodoinstalater, ne smijemo se dovesti u situaciju da život stane i moramo se pripremiti – kazao je Lucić. Marko Badurina, predsjednik uprave HPB, uvjerava da će sve biti spremno do 1. siječnja.

– Potencijalni rizik od porasta cijena odnosi se na nepoštene prakse formiranja cijena među trgovcima. Kod nas se na vrijeme počelo o tome razgovarati, vjerujem da će efekt porasta cijena zbog eura biti minimalan – kazao je Badurina.

Nedovršeni projekt

– Ja sam eurofil, međutim, eurozona je specifično pitanje – počeo je sindikalist Vilim Ribić, koji smatra da je gubitak vlastite valute gubitak alata za opstanak, alata za čuvanje radnih mjesta i očuvanje proizvodnje izvoza u kriznim situacijama.

– Netočno je da je euro dobar u kriznim okolnostima. Financijska i eurokriza pokazale su da Europska središnja banka nije zadnje utočište. Nije najvažniji hrvatski problem hoćemo li se jeftinije zaduživati, već iseljavanje. Njemačka je objavila plan privlačenja radnika sa zapadnog Balkana, a mi se ponašamo kao da to nije naša muka – istaknuo je Ribić, koji misli da je eurozona nedovršen projekt te da nije trebalo srljati u nju. Dinko Lucić složio se s Ribićevom tvrdnjom o nedovršenom projektu te dodao da je Europa, kao geopolitički igrač, slaba u današnjem novom svjetskom poretku.

– Mi bismo svi voljeli da je Europa jača i da ima svoje institucije pa bismo neke krize drukčije promatrali. Jedina smo zemlja s manje od pet milijuna stanovnika koja nije ušla u eurozonu, instrumenti monetarne politike male zemlje skučeni su i naša monetarna politika ne može solirati i biti drukčija od okruženja. Svaki proces uvijek ima dvije strane, ali gledao bih više na prilike da naše gospodarstvo bude konkurentnije i kvalitetnije – kazao je Lucić.

Badurina misli da je stabilnost cijene kapitala temelj razvoja gospodarstva, a pristupanje eurozoni logičan je slijed dosadašnje politike. Za Peruška nema dileme da smo se morali integrirati u zapadni svijet, no treba vidjeti koji je idući korak da budemo konkurentniji.

– Moramo učiniti tri velika koraka – smanjiti doprinose i poreze na plaće, za to trebamo reformirati lokalnu samoupravu i zdravstvo, te kao treće aktivnije prihvaćati izbjeglice iz Ukrajine kako bi se ovdje stalno naselili, kazao je Peruško. I za Lucića je depopulacija gorući problem, no ne može ga se riješiti putem valute, već reformama. Kritični Ribić ne vjeruje da će hrvatski guverner imati neki utjecaj u Europskoj središnjoj banci, jer je naš udio u eurozoni 0,6 %, dok Njemačka ima udio od 16 %.

– Kamate će biti onakve kakve odgovaraju Njemačkoj, a ne nama. Pretvaramo se u administrativnu jedinicu EU bez mogućnosti da sami utječemo na to. Ako nemamo šansu postići standard zapadne Europe, zašto smo išli u EU – kazao je Ribić. Lucić ne vjeruje da bi za pet godina Hrvatska mogla dostići prosječnu razinu razvijenosti u EU, uz malo optimizma predviđa da bi se to moglo ostvariti možda za 10 godina.

– Cijela ideja ulaska u EU je bolji život, dugoročno bolji standard i osiguravanje trajne opstojnosti naroda na ovim prostorima.

Uvjeren sam da nam ulazak u eurozonu pruža bolje mogućnosti i veće šanse da ubrzamo rast, ali toga neće biti bez provođenja reformi – kazao je Lucić. A Badurina vjeruje da će ulazak u eurozonu donijeti niže troškove gospodarstvu, veću likvidnost, bolju dostupnost kapitala, što sve može povećati konkurentnost domaćih proizvoda i usluga.

Zapad uzima ljude besplatno

Fabris Peruško predložio je da se kao glavni cilj u idućem desetogodišnjem razvojnom ciklusu postavi vraćanje broja stanovnika na 4,5 milijuna.

– Mislim da je na ovom prostoru bez 4,5 milijuna ljudi vrlo teško operirati – kazao je Peruško.

– Sad kad smo u eurozoni, a iz nje nema natrag, ključ rješenja je u vanjskoj politici Hrvatske – poručio je Ribić, koji smatra da Hrvatska mora inzistirati na dovršenju eurozone, ali u suradnji s drugim državama koje jačaju najbogatije članice tako što im šalju ljude, “svoje izbrušene dijamante”, besplatno.

– Hrvatska to ne može sama, ali može s Rumunjskom, Portugalom, zemljama istočne i jugoistočne Europe koje mogu unutar EU napraviti blok koji će prisiliti zemlje neto kontributore da im plate jer im uzima stanovništvo u čije obrazovanje nisu ništa uložile – kazao je Ribić.

Ključne riječi:

Dinko Lucić, Fabris Peruško, HRvatska kao dio eurozone, Marko Badurina, uvođenje eura, Vilim Ribić