U Večernjem listu od 27. rujna objavljen je tekst novinarke Ljubice Gatarić o problematici rada do 68. godine života u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, u sklopu kojega je izjavu dao i glavni tajnik Sindikata znanosti Vilim Ribić.

Originalni tekst je dostupan na: https://www.vecernji.hr/vijesti/druga-strana-mirovinske-reforme-stariji-profesori-blokirat-ce-mlade-da-napreduju-u-zvanju-1348250, a mi ga prenosimo u nastavku:

Druga strana reforme: Stariji profesori blokirat će mlade da napreduju u zvanju

Produljenje radnog vijeka na 68 godina otvara brojne probleme na tržištu rada, sindikat kaže da nisu tražili bonus na mirovinu za rad nakon 65. godine

Svaki jedanaesti zaposleni u sustavu obrazovanja stariji je od 60 godina, a posebno je velik broj (2228) starijih od 65 godina u stručnim i znanstvenim djelatnostima. Znanstvenici i sada sporo napreduju u zvanja pa ima fakulteta gdje znanstvenici ni s 50 godina ne uspijevaju doći do statusa docenta jer njihovi profesori ne odlaze u mirovinu.

Obrazovanje, javna uprava i obrana, zdravstvo te stručne i znanstvene djelatnosti i sada imaju natprosječno velik udio starijih od 60 godina među zaposlenima i on se kreće od 7,4 do 8,8 posto. U trgovini je udio starijih od 60 među zaposlenima niži od četiri posto, djelatnosti informacije i komunikacije 2,7 posto, financijskom sektoru 4,9 posto.

Jesu li sindikati svojim prijedlogom da se Zakonom o radu omogući dulji rad onima koji to žele napravili medvjeđu uslugu mladim generacijama znanstvenika, pitamo Vilima Ribića, jednog od čelnika znanstvenog sindikata.

Treba povesti raspravu

– Jasno je kao dan da kad netko radi do 68 godina, netko drugi ne može napredovati. Na fakultetima imamo sustav zatvorenih kućica, tek kada jedan profesor ode u mirovinu, na njegovo mjesto mogu doći dva mlada znanstvenika. To je ozbiljan generacijski problem i o njemu treba raspravljati – kaže Ribić.

Sindikatu je, kaže, nezgodno zauzeti stav o tome jer predstavlja i jedne i druge, a koji god stav da zauzme, nekog će povrijediti.

– Potrebna je ozbiljna rasprava, ali nje na sveučilištu nema. Sveučilište je poprište bitke za razne interese i u toj bici stariji imaju veću snagu – kaže Ribić.

Stručnjak za mirovine s Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić ističe da povećanje dobi za prestanak ugovora o radu nije loša mjera, ali uz prijelazno razdoblje kao što je to bilo s povećanjem zakonske dobi za odlazak u mirovinu.

– Povećanje sa 65 na 68 godina, odjednom, bez najave i bez višegodišnjeg prijelaznog razdoblja izazvat će potres i puno problema i u gospodarstvu i u javnom sektoru – ističe Nestić te dodaje da Vlada ne bi smjela zanemarivati prigovore koji dolaze iz gospodarstva. Nagla promjena bitno narušava planove poslodavaca koji neće imati vremena za prilagodbu poslovnih procesa starijim radnicima. Isto tako, mogu se očekivati dodatni troškovi zbog učestalijih bolovanja.

– Možda netko misli da su ti prigovori nevažni, ali problemi za poslodavce znače probleme s gospodarskim rastom i punjenjem proračuna – govori Nestić koji očekuje da će relativno velik broj starijih radnika iz javnog sektora iskoristiti pravo na dulji rad, posebno u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

– To će gotovo potpuno zaustaviti ne samo novo zapošljavanje nego i napredovanje. Za sljedeće tri godine sustav bi se mogao gotovo potpuno zamrznuti jer je masa koeficijenata za plaće zadana te nema napredovanja ni zapošljavanja osim ako netko ne ode u mirovinu – upozorava Nestić.

Otvara se i pitanje što učiniti s radnicima koji ne žele ići u mirovinu, a objektivno više ne mogu raditi svoj posao jer su zakoni i sudska praksa takvi da je za poslodavca, pa i državu, praktično nemoguće raskinuti radni odnos s radnikom ako on to ne želi čak i onda kad izgubi radnu sposobnost.

Ribić ističe da sindikatima nije sjelo ni financijsko stimuliranje rada nakon 65. godine.

Jedno od boljih rješenja

– Mi to nismo tražili. Bonus je neka vrsta kazne za sve koji nisu zdravi i odlaze u mirovinu prije 65 godine. Onome koji ostaje na poslu do 68. godine dovoljna je nagrada već i to što može raditi – kaže Ribić.

Nestić podsjeća da bonus od 0,34% po mjesecu kasnijeg odlaska nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu, uz uvjet od 35 godina staža, postoji u zakonu otprije.

– To je jedan od boljih načina da se povećaju mirovine u budućnosti, i to upravo mirovine onih ljudi koji dulje rade. Za bonus ima puno više opravdanja i puno je logičnija mjera od smanjivanja penalizacije za prijevremeno umirovljenje koje su sindikati sada progurali referendumskom inicijativom. Smanjivanje penalizacije znatno će više opteretiti mirovinski sustav u dugom roku nego bonusi. Upravo je smanjivanje penalizacije najlošiji dio referendumskog paketa, tako da mi se čini da sada nije fer da sindikati kažu da je bonus nepotreban trošak – kaže Nestić.

Ključne riječi:

rad do 68 godina, večernji list