Socijalna pitanja i društvene znanosti trebaju biti zastupljeniji unutar Obzora 2020
U srijedu, 5. listopada 2016. u Europskom gospodarsko socijalnom vijeću (EGSO) održana je rasprava na temu srednjoročne evaluacije okvirnog programa EU za znanstvena istraživanja i inovacije Obzor 2020 (Horizon 2020).
U srijedu, 5. listopada 2016. u Europskom gospodarsko socijalnom vijeću (EGSO) održana je rasprava na temu srednjoročne evaluacije okvirnog programa EU za znanstvena istraživanja i inovacije Obzor 2020 (Horizon 2020).
Slovačko predsjedništvo Europske unije tražilo je mišljenje od EGSO-a vezano za primjenu tog programa koji je startao 2014. godine kao nasljednik dva prethodna programa, FP7 i FP6, i trajat će do 2020. godine. Radi se o najvećem na svijetu programu financiranja znanstvenih istraživanja i inovacija, čija je težina 80 mlrd € (za usporedbu, hrvatski BDP iznosi 43 mlrd €, a naša izdvajanja za znanost iznose 0,34 mlrd €). Ovaj program, za razliku od prethodnih, stavlja težište na inovacije i povezanost s industrijom, a osobito s malim i srednjim poduzetništvom. Evaluacija programa obavlja se do sredine iduće godine.
EGSO je u mišljenju stavio težište na one stvari, kažu, koje tehnokrati zaboravljaju: na socijalna pitanja i društvene znanosti koje s obzirom na ogromne promjene u društvu uslijed novih tehnologija imaju najveći značaj. Glavna ideja programa je podupirati i unaprjeđivati lanac od istraživanja do inovacija koji se treba financijski zaokružiti. Radi veće uspješnosti u provedbi dijela programa koji se tiče inovacija, planira se osnovati nova institucija – Europsko vijeće za inovacije.
Sve što se sada evaluira iznimno je važno za sljedeći okvirni program od 2020 do 2030., stoga je važno prepoznati manjkavosti jednog izuzetno uspješnog programa. Posebno je uspješno bilo financiranje bazičnih istraživanja. Rečeno je da će Britanci upravo zbog ovog programa jako požaliti što ih nema u EU, jer se on pokazao kao najbolji primjer dodane vrijednosti koju daje EU.
U diskusiji su se otvorila neka pitanja. Rečeno je da postoji velika diskrepancija te istraživački i inovacijski jaz između bogatih i siromašnih EU zemalja (kao što je Hrvatska). Nerazvijenost institucija i podfinanciranost u ovoj drugoj skupini zemalja otežava uspješnu aplikaciju na projekte iz programa Obzor 2020. Stoga postoji potreba za većom pomoći siromašnijim zemljama i novim članicama.
Bilo je prigovora da je osnivanje nove institucije, tj. Europskog vijeća za inovacije nepotrebno, jer već imamo Vijeće za istraživanje, koje je stvoreno nakon što se pokazalo da Vijeće za konkurentnost nije efikasno. Tražilo se objašnjenje koji je odnos između ova dva vijeća, jer je Europsko vijeće za istraživanje veoma efikasno i uspješno. Europska komisija sve više sredstava usmjerava prema industriji i inovacijama pa su neki pitali kako očuvati ravnotežu između fundamentalnih istraživanja i inovacija. Zemlje su gladne za sredstvima. Najveći dio odlazi u Veliku Britaniju, Njemačku i Nizozemsku i ako se daju veća sredstva manje razvijenim znanstvenim zajednicama kako to provesti?
Otvara se pitanje kako namaknuti više sredstva ako se želi stvoriti što više zajedničkih projekata zemalja članica i omogućiti proširenu upotrebu znanstvene infrastrukture prekogranično. Nije još donesena odluka o Novom vijeću za inovacije, ono se tek najavljuje.
EU nema mjerila za evaluaciju odnosa i utjecaja na gospodarstvo i mala i srednja poduzeća. Istočne zemlje prolaze dosta loše u tom programu. Također, višekratno je istaknuto je da europski novci ne mogu nadomjestiti nacionalne napore. Ne možemo očekivati sve od EU. Istaknut je i problem brain drain-a u nekim zemljama i on se nije relativizirao, a što se znalo čuti na ovakvim mjestima. I na koncu, više je sugovornika inzistiralo na pitanju pojednostavljenja birokratskih procedura kod prijavljivanja i vođenja projekata, o čemu postoji svijest i u Europskoj komisiji.
Detaljnije informacije možete pronaći u integralnom tekstu mišljenja EGSO-a (na engleskom jeziku).
