Kako se nositi s posljedicama upotrebe umjetne inteligencije

O prilikama i izazovima umjetne inteligencije u suvremenom društvu razgovaralo se na raspravi održanoj 15. listopada u prostorijama Sindikata znanosti u organizaciji Pugwash Hrvatska, Svjetske akademije umjetnosti i znanosti i portala Ideje.hr.

Umjetna inteligencija i etika

Etičke prijepore umjetne inteligencije objasnio je Tomislav Bracanović sa zagrebačkog Instituta za filozofiju analizirajući različita područja upotrebe umjetne inteligencije – u medicini, u ratu i u socijalnom aspektu društva. Govoreći o tri glavne filozofske teorije etike, navodi kako je utilitarizam, koji gleda samo dobre ili loše posljedice, podložno tlo za opravdavanje umjetne inteligencije u ratu. Deontologija pak, koja se fokusira na norme, a ne na posljedice kada promatra moralnost, koristan je alat za kritiziranje upotrebe umjetne inteligencije.

S druge strane, etika vrlina koja se fokusira na razvoj tolerancije, dobrodušnosti i života u zajednici, u velikoj mjeri kritizira umjetnu inteligenciju zbog njenog utjecaja na socijalne norme.

Naposljetku, Bracanović zaključuje kako postoji veliko zanimanje za istraživanja umjetne inteligencije, no postavlja se pitanje kako će se razvijati dalje. Hoće li to biti potpuno novi način istraživanja ili korištenje postojećih grana filozofije? Bracanović predlaže potonju jer umjetna inteligencija donosi samo nove dimenzije postojećim problemima, a u tom slučaju analize bi polazile od razvijenih temelja istraživanja.

Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti učitelje i znanstvenike?

Blaženka Divjak, bivša ministrica obrazovanja osvrnula se na novine, ali i opasnosti koje umjetna inteligencija donosi u resor obrazovanja navodeći kako smo način rada promijenili u pandemiji COVIDA-19, a umjetna inteligencija može biti vrijedan alat u budućim nepogodama. Već sada se pokazalo da je u nekim aspektima bolja od ljudi, ali puno i griješi.

Što se tiče obrazovanja, umjetna se inteligencija koristi u svrhu automatiziranog ocjenjivanja u Teksasu, u Brazilu kao asistent za učenje u onim školama u kojima nedostaje učitelja, a profesorica Divjak i njen tim razvili su alat koji koristi umjetnu inteligenciju, a pomaže u radu učitelja i omogućuje im poboljšavanje.

U konačnici, potrebna je suradnja čovjeka i tehnologije kako bi se iskoristio njen pun potencijal. Smatra kako ne bi bilo dobro da umjetna inteligencija zamijeni učitelje jer izgubila bi se socijalna interakcija što nikako nije dobro, ali smatra i kako je potrebno restrukturirati posao učitelja i promijeniti način učenja koji se bazira na praksama starijim od 20 godina.

“Umjetna inteligencija je tu da ostane”, kaže.

Umjetna inteligencija – što, kako i zašto?

Tvrtko Tadić iz Microsofta je objasnio koncept iza umjetne inteligencije te način funkcioniranja Microsoft 365 Copilota, Microsoftovog alata umjetne inteligencije. Riječ je o kompleksnom procesu koji se krije iza rada umjetne inteligencije, a koji uključuje prikupljanje podataka iz nekoliko izvora, verificiranja, a naposljetku i izazovnu infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija se pak s druge strane suočava s vlastitim problemima kao što je nemogućnost instantnog ažuriranja, nedostupnost informacija, ali i takozvane “halucinacije” umjetne inteligencije.

Neočekivano snažna tehnologija na jednostavnom modelu

Matematički koncept i podlogu rada ChatGPT-a obrazložio je Zvonimir Šikić, predsjednik Pugwash Croatia koji navodi kako umjetna inteligencija potrebne vjerojatnosti kalkulira koristeći se umjetnom neuronskom mrežom koja je, za razliku od one u čovjekovu umu, uvelike pojednostavljena.

Štoviše, za nešto tako kompleksno, umjetna inteligencija koristi se jako pojednostavljenim modelom, a ne nudi ni feedback. Matematičkim rječnikom ona je zbog toga u teoriji trivijalna, bezvrijedna, no svima je jasno da umjetna inteligencija to nikako nije.

“Umjetna inteligencija nije model mozga, ali je pojednostavljeni model koji nam daje odgovore na pitanja na koja naš mozak ne može odgovoriti”, rekao je.

Uvodnu riječ održao je glavni urednik portala Ideje.hr, Željko Ivanković, a raspravu je moderirala Ana Jerković.

Cijeli video rasprave pogledajte ovdje:

Ključne riječi:

etika umjetne inteligencije, ideje.hr, pugwash hrvatska, umjetna inteligencija microsoft, umjetna inteligencija u obrazovanju