Mitovi u raspravama o useljavanju stranih radnika i hrvatska strategija

Sindikat znanosti je u četvrtak održao Okrugli stol: kako Hrvatska dočekuje useljenike? na kojem je poslan apel da se otvori javna rasprava o aktivnom regrutiranju stranih radnika izvan zemalja koje su do danas smatrane uobičajenima.

Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu je istaknuo kako Hrvatska nema aktivnu politiku o useljavanju i integraciji jer je politika godinama bila, i još jest, fokusirana na problem iseljavanja stanovništva. Useljavanje je pak fenomen koji je bitno različit.

Definirao je zato sedam teza u dosadašnjim raspravama o useljavanju koje se temelje na mitovima i koje su kao takve pogrešne, a to su: dva migracijska fenomena – politizacija migracija, odnosno kako ju je profesor Bagić nazvao – uokvirivanje u legalnost te translacija humanitarnog pristupa. Tu je zatim i problem definiranja strane radne snage, ali i organizirano učenje jezika te očekivanja od integracije useljenika, odnosno pretpostavka da će doći do njihove potpune asimilacije u društvo. Posljednji mitovi odnose se na društvenu koheziju i selektivnu migraciju te tržište rada, odnosno na mit da strani radnici uzimaju radna mjesta domicilnog stanovništva.

S druge strane, Hrvoje Butković s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prepoznaje i pozitivne promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj, a vezane su za novonastalu situaciju useljavanja stranih radnika. Smatra kako je potrebno neko vrijeme da se stvari poslože, a dobar korak k tome ističe činjenicu da je kvotni sustav zapošljavanja radne snage zamijenjen tržištem rada, izmijenjen je i Zakon o strancima kojim strani radnici ostvaruju pravo na radnu dozvolu na tri godine, a povećat će se i dozvola za sezonski rad sa šest na devet mjeseci. Dobra su stvar, smatra, i bilateralni sporazumi RH s državama iz kojih strani radnici dolaze. Ipak, priznaje, i dalje su nam potrebne državne politike za privlačenje visokokvalificirane radne snage.

O politikama u praksi govorila je Manuela Vukelić, vlasnica agencije za zapošljavanje Job Hunter iz Kutine koja uvozi radnu snagu za poslove u građevini te ugostiteljstvu, što su najniže plaćena radna mjesta. Budući da u tim sektorima poslodavci nisu spremni povećati plaću hrvatskim radnicima, tih radnika najviše nedostaje.

„Što se tiče Zakona o strancima, moram reći da kasnimo. Ne pratimo gospodarstvo. U turizmu i ugostiteljstvu ostvarujemo veliki uspjeh, a bili bi još bolji da imamo dovoljno radne snage“, rekla je.

Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća ističe kako se temi useljavanja stranih radnika pristupa jako površno i ne govori se o razlozima zašto je do toga došlo te kako to izbjeći.

„Sve se usko gleda u potrebama poslodavca kojem strani radnici trebaju, ali ti radnici dolaze u društvo u kojem djeluje taj poslodavac, a njega u najvećoj mjeri za radnika nije briga. Nije ih ni briga kakav je odraz dolaska tih ljudi u hrvatsko društvo“, govori pa se osvrće i na tezu jednake plaća domicilnog i stranog radnika. Jednom kada strani radnici odluče u državu dovesti i svoje obitelji, shvatit će ono što domicilno stanovništvo već zna, a to je da se s tom plaćom u Hrvatskoj ne može živjeti, zaključuje.

Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar kaže da će se useljavanje radikalizirati idućih godina, odnosno da će strani radnici dolaziti u društvo koje nije konsolidirano u svojim tranzicijskim praksama. Hrvatska nema nikakav službeni integracijski standard i institucionalno i javno smo sektorski nepripremljeni za tranzicije s kojima se suočava društvo.

Ivan Balabanić s Instituta za istraživanje migracija dotaknuo se integracije stranih radnika te učenja jezika, ali i nasilja s kojima se strani radnici suočavaju u Hrvatskoj upravo zato jer ne znaju komunicirati na službenom jeziku države. Istaknuo je i da 50 posto anketiranih stranih radnika smatra da zna osnove hrvatskog jezika i da većina ima namjeru ostanka u Hrvatskoj do pet godina. Hrvatska nema strategiju integracije stranih radnika, a samim time ni pravnu zaštitu tih radnika.

O stavovima stranih radnika prema Hrvatskoj uskoro bi mogli govoriti i znanstvenici, najavila je Maja Parmač Kovačić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja trenutno radi na jednom takvom istraživanju, a dotaknula se stavova hrvatskih stanovnika prema stranim radnicima. Većina Hrvata, ističe, smatra da strani radnici trebaju prihvatiti hrvatski jezik i kulturu, a polovica ispitanih vjeruje da im strani radnici uzimaju poslove. Većina Hrvata smatra i da se trebaju integrirati u društvo, ali nisu spremni biti inicijator te integracije.

Cijelu snimku rasprave pogledajte ovdje:

Ključne riječi:

mitovi o stranim radnicima, sindikat, sindikat znanosti, sindikat znanosti okrugli stol, useljavanje stranih radnika