Modularna nastava nalik je Bolonji, struka traži odgodu od godinu dana

Sindikat znanosti, Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) održali su okrugli stol o izazovima modularne nastave koja bi se u srednje škole trebala uvesti školske godine 2025./2026.

Jedna je to od najvećih reformi obrazovnog sustava , a oko nje postoje dvojbe hoće li ispuniti očekivanje te tržištu rada dati radnike koji su potrebni, radnike koji će udovoljiti sve zahtjevnijim uvjetima tržišta rada, rekao je Željko Stipić, predsjednik Preporoda.

Zrinko Turalija, predsjednik NSZSŠH-a smatra kako sustav nije spreman za uvođenje modularne nastave u prvim razredima. Štoviše, tvrdi da bi odgoda od godinu dana dala ovoj reformi mogućnost da se dobro napravi, a da nositelji reforme, a to su zaposlenici u školama, budu zadovoljni.

Kompetentni u struci

O manjku informacija i nespremnosti nastavnika na reformu koja ih čeka već na jesen govorili su Mario Božurić, nastavnik informatike Elektrotehničke škole u Zagrebu, Maša Kohut, nastavnica njemačkog jezika Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu i Nenad Pavlinić, ravnatelj Industrijske strojarske škole u Zagrebu. Svi se slažu u jednom – naš sustav nije spreman na ovu reformu. Problematizirali su fond sati, činjenicu da će se moduli naposljetku pretvoriti u cjelogodišnje predmete, nedostatak nastave stranog jezika, ocjenjivanje učenika, ali i različito provođenje modularne nastave po školama.

“Tri kategorije učenja dijele se u određenom postotku. Proces učenja može biti jedan postotak, učenje na radu drugi i samostalni rad učenika treći. Unutar istih zanimanja na kraju ćemo u različitim školama imati različito kompetentne učenike jer svaka škola može pojedinu kategoriju odrediti u postotku u kojem ona sama želi”, rekao je Božurić.

Kompetentni u društvu

Kompetentnost učenika strukovnih škola u društvu, nakon sudjelovanja u modularnoj nastavi, u pitanje su doveli Tanja Štampar, koordinatorica edukativnih projekata GONG-a i Dragan Bagić, redoviti profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

“Protivnik sam filozofije da se strukovne škole sve više sužavaju. Nemamo podatke o tome gdje se zapošljavaju učenici strukovnih škola, koliko ih je u svojim sektorima i obavlja li strukovno obrazovanje temeljnu funkciju”, istaknuo je Bagić pa se zapitao s kojim općim kompetencijama učenici, ako ne idu na maturu ili na studij, izlaze iz obrazovnog sustava i uključuju se u društvo.

Štampar kaže da ovom reformom Ministarstvo obrazovanja želi od djece napraviti radnike koji nemaju znanja o demokraciji,  one koji ne žele sudjelovati u društvu. Žele radnike, ali ne i aktivne građane. “Oni nisu samo radnici, to su ljudi”, navela je pa podsjetila na istraživanja o političkoj pismenosti čiji su rezultati katastrofalni. “Maturanti po njima nemaju temeljna znanja, imaju vrijednosti protivne demokraciji i pasivna su masa koja ne zna ništa napraviti”, rekla je.

Mirela Lekić, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj obrtničkoj komori problematizirala je i objedinjena zanimanja kojima je Ministarstvo pokazalo neosjetljivost na regionalne različitosti naše države, stipendije koje su već raspisane, a sada nije jasno što će se s njima dogoditi te licencirani rad strukovnjaka u modularnoj nastavi. Zaključila je naposljetku da gospodarstvo i obrazovanje moraju biti partneri, a po ovom pitanju to trenutno nisu.

Bagić je cijelu reformu usporedio s bolonjskom reformom u visokom obrazovanju koja se dogodila prije 15 godina, a čije se posljedice osjećaju i danas. “Ide se na brzinu, formalno, bez da su svi pripremljeni. Ovo je jako nalik bolonjskom procesu i to je prototip kako se reforme u Hrvatskoj provode”, rekao je Bagić pa podsjetio da su prošle godine vladajući na isti način proveli i reformu plaća. “To što se radi nema nikakve veze s prirodom procesa, to je reforma koju je netko drugi prodao nekom vani za neke novce. Prodane su EU kroz NPOO, a svi moramo kusati kašu te transakcije i kusat ćemo ju desetljećima. Kako mi bolonju danas, vi ćete modularnu nastavu idućih deset godina”, zaključio je.

Ključne riječi:

modularna nastava ekonomisti, modularna nastava kurikulumi, modularna nastava politika i gospodarstvo, modularna nastava u srednjoj školi, modularna nastava u strukovnim školama, NSZVO, sindikat, sindikat znanosti