Potrebno je povećati plaće ako nam je cilj kvaliteta rada u javnim službama
Hrvatska nema politiku plaća zbog čega rad gubi utrku s kapitalom, plaće u javnim službama zaostaju za privredom, a u sustav znanosti i visokog obrazovanja nije moguće privući mlade, neki su od zaključaka s okruglog stola NSZVO-a o politici plaća.
O tome postoji li politika plaća u RH i kako je kreirati , što se dogodilo s kolektivnim pregovaranjem, odnosom između rada i kapitala, kakva je pozicija sindikata u tome te gdje je u svemu tome sustav znanosti i visokog obrazovanja na okruglom stolu u organizaciji Sindikata znanosti govorili su dr. sc. Dragan Bagić, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb, dr. sc. Velibor Mačkić, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i dr. sc. Ana Petek, izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.Uvodnu riječ održao je Matija Kroflin, glavni tajnik Sindikata znanosti, a raspravu je moderirao Duje Kovačević iz Sindikata znanosti.
Matija Kroflin je istaknuo kako je jedini dugoročno održiv i smislen model povećanja plaća u javnoj službi rast osnovice, za što se Sindikat znanosti protekle dvije godine kontinuirano zalaže. Pojasnio je zahtjev Sindikata za rastom osnovice od 15 posto te je objasnio kako su u sustavu znanosti i visokog obrazovanja veliki problem plaće asistenata, mladih na ulaznim, prekarnim pozicijama, s primanjima nižima od državnog prosjeka, ali i najviša radna mjesta čije su plaće ove godine rasle samo 2 posto u svibnju ove godine. Primanja profesora i znanstvenika sve više zaostaju za primanjima u privredi i odnos najviših plaća u sustavu i prosječne plaće u privredi od 2016. godine narušen je za 10 posto
Plaće su instrument osiguranja kvalitete rada
Ana Petek je istaknula kako su plaće bitne zbog svojega cilja, a to je osiguravanje kvalitete rada. Svi trebaju biti adekvatno plaćeni kako bi sustav mogao funkcionirati.
“Da bih mogla biti znanstvenica, moram imati vrhunske asistente koji su dobro plaćeni i dobro plaćene računovođe. Ako se budem morala više baviti računima, nego intervjuima i kodiranjem, to neće funkcionirati. Meni znači i kvaliteta rada učitelja u osnovnoj i srednjoj školi, jer kvaliteta mojeg rada ovisi je li student pismen”, istaknula je Petek.
Nužno je dizanje plaća asistenata
Dragan Bagić se osvrnuo na kolektivno pregovaranje.
“Da plaće prate inflaciju, to bi se trebalo podrazumijevati, o tome se ne progovara, to je banalna stvar. Trebalo bi pregovarati o nečemu iznad toga”, rekao je.
“Ako vrijedite, u privatnom sektoru za pet godina napredujete. Kod nas u sustavu je sporo napredovanje, tek za 30 godina dođete do najviše pozicije. To treba nekako kompenzirati. Pametnije je na samom ulazu, asistentima, dati bolje plaće da imaju strpljenja s napredovanjem. Država od nas traži da za asistente zaposlimo najbolje studente, a plaća ne može privući takve studente”, naglasio je Bagić.
Foto: NSZVO
‘U zemlji znanja nezaštićeni su ostali znanstvenici i profesori’
Željko Lovrinčević smatra da se parcijalnim pregovorima sa sindikatima igra ping-pong i da ih se urušava iznutra. Pitanje politike plaća, goruće je pitanje, ne samo u Hrvatskoj, nego i cijeloj EU. Neadekvatn pristup plaćama zadnje dvije godine doveo je do velikog loma u odnosu između rada i kapitala, odnosno na uštrb rada, kapital je prisvojio rekordni dio novostvorene vrijednosti. Ceh neimanja smislene politike plaća na kraju će opet platiti javni sektor.
“Samo lud čovjek će postati asistent, veću plaću ima konobar. Često spominjemo zemlju znanja. U zemlji znanja jedini su nezaštićeni znanstvenici i profesori. Pred nama je brži rast plaća u privredi u odnosu na javne službe. Za četiri do pet godina to znači ubrzano urušavanje javnog sektora”, kazao je Lovrinčević.
Vlada ima novca za rast osnovice
Velibor Mačkić je naglasio kako država ne zna kakav javni sektor želi. Realnost je da javni službenici imaju niske plaće i rast tih plaća je zabrinjavajuć.
“Pitate ima li Vlada fiskalnog prostora za rast osnovice od 15 posto – zašto ne bi imala? Ako ima za sve druge skupine unutar društva u ovim okolnostima, bi onda trebala imati i za primjerene plaće svojih zaposlenika. Čega se boji, da će višim plaćama ministara dobiti i kompetentne ministre?”, poentirao je Mačkić.
Ključne riječi:
#sindikatjemjestorasprave, okrugli stol, politika plaća, sindikat znanosti
