Održan okrugli stol o outsourcingu, traže se volonteri

Kao uvertira u akciju prikupljanja potpisa za referendum, u ponedjeljak je u organizaciji Matice hrvatskih sindikata održan okrugli stol pod nazivom “Što je to outsourcing i što znamo o planovima Vlade za 26.500 zaposlenika javnih i državnih službi”.

Od 5. do 18. lipnja 2014. godine provodi se akcija prikupljanja potpisa građana za raspisivanje referenduma o donošenju zakona protiv outsourcinga, a koju organizira 17 sindikata javnih i državnih službi.

Smatrajući da provođenje outsourcinga u javnom i državnom sektoru predstavlja veliki problem koji će imati dalekosežne štetne posljedice po radnike, radna mjesta i kvalitetu pružanja usluga u navedenim sektorima, moramo provesti ovu akciju prikupljanja potpisa građana i na taj način pokušati inicirati raspisivanje referenduma za donošenje zakona protiv outsourcinga u javnom i državnom sektoru. Ishod ove akcije u konačnici će ovisiti o vašem angažmanu te o angažmanu naših članova i volontera koji će biti spremni prikupljati potpise građana na za to predviđenim mjestima. Više informacija dostupno je u letku o outsourcingu.

Pozivamo sve zastupnike, članove Sindikata i ostale zaposlene koji jesu ili nisu obuhvaćeni planom Vlade RH da se odazovu pozivu i pomognu u ovoj akciji. Mjesto i vrijeme volontiranja na štandovima nastojat ćemo prilagoditi prema mjestu rada i stanovanja te radnog vremena svakog volontera.

Popise s imenima volontera, osobnim podacima i brojem mobitela treba dostaviti povjerenicima na ustanovi, a oni Tajništvu Sindikata najkasnije do srijede, 4.6.2014. u 9 sati.

Detaljnije o ovoj vrlo aktualnoj temi bilo je riječi na okruglom stolu pod nazivom “Što je to outsourcing i što znamo o planovima Vlade za 26.500 zaposlenika javnih i državnih službi”, organiziranom od strane Matice hrvatskih sindikata. Na tom su okruglom stolu predstavnici sindikata javnih i državnih službi napokon imali priliku održati prezentacije o svom viđenju problematike izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru. Izlagači su bili Krešimir Rožman, urednik časopisa Radno pravo, Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, a u ulozi diskutanta sudjelovao je doc. dr. sc. Ivan Burić s Hrvatskih studija.

Pitanja o kojima se raspravljalo:

• Koji je pravni aspekt cijelog procesa?
• Kakve su posljedice po radna mjesta i materijalni status zaposlenika koji trenutno obavljaju poslove koji se planiraju izdvojiti?
• Kakav je učinak na proračun i kvalitetu usluga u javnom sektoru?
• Kakva su iskustva iz dijelova državnih službi u kojima je proces već proveden?
• Je li outsourcing jedini način povećanja efikasnosti javnog sektora?
• Je li on uopće potreban?

Detaljne informacije o tijeku okruglog stola dostupne su u članku koji donosi HRT:

Sindikati: Vladina odluka o outsourcingu je avanturistička i bez analize

(HRT) Čelnici sindikata javnog sektora s okruglog stola poručili su da je Vladina odluka o outsourcingu neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, u kojem radi 26.500 zaposlenika, avanturistička, bez analize, nepripremljena, neozbiljna i nekorektna prema sindikatima.

Vlada je odluku donijela na političkoj razini a da nije nikoga pitala, nemaju analize, a kamoli podatke o mogućim posljedicama, što je još jedna potvrda da Vlada donosi odluke o kojima nema pojma, ustvrdio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec poručivši da je outsourcing prvi korak u stavljanju privatne šape na javni sektor.

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić rekao je da bi outsourcing proizveo 100.000 izravnih žrtava, a to su zaposleni u neosnovnim djelatnostima u javnom sektoru i njihove obitelji, dok bi neizravne žrtve bili svi građani koji bi imali lošije škole, bolnice, učeničke domove i javnu uslugu.

Kao primjer apsurdnosti Vladine odluke spomenuo je podatak da plaća spremačice iznosi oko 2.500 kuna, u javnom sektoru zaposleno ih je 7.500, pa kada bi i sve one dobile otkaz uštedjela bi se beznačajna i minorna sredstva. Spremačice, kuharice i domari u našim su školama i domovima više od toga – oni brinu o djeci, često im se povjeravaju, znaju što smiju, a što ne smiju jesti, kaže Stipić.

“Privatluk” u javnom sektoru nećemo dopustiti, poručila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. Navodeći kao primjer lošeg outsourcinga pranje i peglanje u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica, istaknula je da je s 3,5 kuna po kilogramu rublja nakon outsourcinga pranje poskupjelo na 7,5 kuna. Nezamislivo joj je da u toj bolnici 5400 obroka dnevno priprema privatna tvrtka, kaže Avberšek.

Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Siniša Kuhar pita je li trošak državne uprave manji ako se trošak za plaće tih ljudi transformira u plaćanje usluge. Koliko outsourcing djeluje na dehumaniziranje ustanova, škola, bolnica, javne uprave i treba li zaposlenike u javnoj upravi diskriminirati po osnovi pripadnosti “core businessu”, upozorava Kuhar te pita kako bi se spriječilo političko dodjeljivanje takvih poslova.

O pravnom aspektu izdvajanja govorio je urednik časopisa Radno pravo Krešimir Rožman podsjetivši kako je Vlada rekla da bi zaposlenici prelaskom kod privatnog poslodavca zadržali prava na određeno vrijeme. To određeno vrijeme može biti i jedan dan, nakon kojega im novi poslodavac može reći da su višak i posegnuti za poslovno uvjetovanim otkazom. Vlada kaže da će se outsourcingom zadržati svi radnici, povećati kvaliteta usluga i uštedjeti, a to je nemoguće, ustvrdio je Rožman.

Na sociološki aspekt outsourcinga upozorio je Ivan Burić navodeći kako su spremačice u školama i bolnicama, portiri i domari, kao ljudi koji su niže na društvenoj ljestvici, kroz svoj svakodnevni posao u interakciji s nastavnicima ili liječnicima, što je dragocjeno za njih jer svoju djecu mogu usmjeriti u bolje školovanje. Nakon izdvajanja više nema tih kontakata i interakcije, što je loše za razvoj društva jer se stvaraju dugoročne barijere među socijalnim klasama, ocijenio je.

Sindikati 5. lipnja počinju skupljati potpise za raspisivanje referenduma o donošenju zakona kojim bi se zabranio outsourcing u javnom sektoru. Željko Stipić izvijestio je o pripremama za početak skupljanja potpisa za referendum, ističući da prikupljanje potpisa organizira 17 sindikata, a sudjelovanje i pomoć najavili su i mnogi drugi. Samo u Zagrebu bit će više od 30 štandova na kojima će se građani moći potpisati.

Ključne riječi:

Matica hrvatskih sindikata, okrugli stol, outsourcing, referendum protiv outsourcinga, volontiranje