Zaključni osvrt na sučeljavanja povodom EU parlamentarnih izbora

Sindikat je danas poslao priopćenje u kojem sve svoje članove i članice, građane i građanke podsjeća na važnost izbora za zastupnike u Europskom parlamentu koji se u Hrvatskoj održavaju u nedjelju, 9. lipnja 2024.

Priopćenje za javnost: Izađite na EU izbore!

Sindikat znanosti poziva sve birače na izlazak na izbore za EU parlament. Ovi izbori nose rizike koji mogu potkopati temelje Europske unije, što ne samo da može ugroziti sve vrednote civilizacije kojoj pripadamo, od kojih je 80 godina mira najveća vrednota, već i dovesti Hrvatsku državu u nepredvidljive okolnosti u nestabilnom okruženju u kojem se nalazi.

Krajnja desnica i eurofobne stranke postaju prijetnja i povećavaju svoj utjecaj na krilima zabrinutosti imigracijskim tijekovima u EU, a osobito na političkoj zloupotrebi đavoljeg sjemena koje je posijao islamski terorizam.

EU nije savršena zajednica, neke stvari nisu onakve kakve bismo željeli, u njoj Hrvatska nije doživjela očekivani ekonomski i društveni prosperitet, međutim, u njoj postoji mogućnost promjena, ona je dodatni jamac naših prava i sloboda, ona nam je omogućila da živimo na najboljem dijelu ove planete.

S obzirom na važnost ovih europskih parlamentarnih izbora, Sindikat znanosti u suradnji s portalom Ideje.hr i Europskim gospodarsko-socijalnim odborom (EGSO) organizirao je tri sučeljavanja političkih stranaka i lista u svibnju i lipnju.

Dva od tri puta smo pozvali predstavnike svih pet najvećih stranaka (HDZ, SDP, Domovinski pokret, Most i Možemo), dok su predstavnici manjih stranaka i lista birača (Pravo i pravda, Radnička fronta, SDSS, Zelena alternativa-ORaH, nositelji lista grupe birača Nina Skočak i Ladislav Ilčić) imali priliku sudjelovanja na jednom sučeljavanju. Pozvali smo one predstavnike za koje mislimo da svojim stajalištima mogu privući interes birača. Time smo htjeli pružiti priliku novim idejama, novim inicijativama, i drugačijim stajalištima, koje u obliku debata nije bilo u vrijeme hrvatskih parlamentarnih izbora.

Pored kandidata na izborima, u raspravama su sudjelovali i hrvatski članovi EGSO-a, kao svojevrsni recenzenti iznesenih stajališta iz rakursa EGSO-a i svojih skupina unutar EGSO-a (poslodavci, sindikati, civilno društvo).

Teme su bile: način glasovanja u EU, geopolitika ili ljudska prava (Ukrajina i Izrael), imigracije u EU, EU politike i iseljavanje iz Hrvatske.

O stajalištima stranaka i o našem mišljenju o tim stajalištima trudili smo se informirati cijelu javnost objavljujući transkripte i videozapise svih sučeljavanja te tako građane zainteresirati, dodatno informirati i olakšati odabir na predstojećim izborima.

Niže se nalazi naš zaključni osvrt na tri sučeljavanja uoči EU izbora koje smo održali kroz svibanj i lipanj.

Zaključni osvrt na sučeljavanja povodom EU parlamentarnih izbora

Sindikat znanosti u suradnji s portalom Ideje.hr i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EGSO) organizirao je tri sučeljavanja političkih stranaka u svibnju i lipnju. Dva od tri puta smo pozvali predstavnike pet najvećih stranaka, dok su predstavnici manjih imali prilike sudjelovati na jednom sučeljavanju. Pozvali smo one predstavnike za koje mislimo da svojim stajalištima mogu privući interes birača. Time smo htjeli pružiti priliku novim idejama, novim inicijativama i drugačijim stajalištima, koje u obliku debata nije bilo u vrijeme hrvatskih parlamentarnih izbora.

Tijekom sučeljavanja u dijalogu s kandidatima na izborima njihova stajališta komentirali su hrvatski predstavnici u EGSO-u. Stajališta kandidata na izborima komentiramo iz perspektiva Sindikata, kao  i članova EGSO-a (poslodavaca, sindikata i udruga civilnog društva).

Četiri su pitanja na kojima je u sučeljavanjima bilo riječi:

1. prihvatljivost reforme sustava glasovanja unutar Europske unije;
2. što treba biti prioritet Europske unije: geopolitika ili temeljne europske vrednote (na primjeru Ukrajine i Gaze);
3. kakvu politiku valja voditi prema migracijama (legalnim i ilegalnim);
4. kakvu politiku valja zagovarati kada je riječ o egzodusu hrvatskog stanovništva unutar EU.

O novom načinu glasovanja u EU

PITANJE: U EU se već dulje vrijeme ozbiljno razmatra mogućnost promjene konsenzualnog načina odlučivanja. Predlaže se donošenje odluka putem kvalificirane većine. Takvi prijedlozi motivirani su postojećim neefikasnim načinom odlučivanja koji se negativno reflektira na gospodarskom, političkom i obrambenom planu i sve više postaje faktor europskog zaostajanja za Kinom i SAD-om. Konsenzus bi ostao, kažu, za pitanja od vitalnih nacionalnih interesa. Takvo glasovanje može izazvati podjelu zemalja Europske unije na dvije skupine, i na dvije brzine. Valja napomenuti da EU ima učinkovito sredstvo pritiska samo na zemlje koje pristupaju EU, ali nema moć ozbiljno sankcionirati zemlje koje su već postale stalne članice ako eklatantno krše vladavinu prava, europske politike i demokratska načela. Naime, nije za očekivati da će takve zemlje u okviru konsenzualnog odlučivanja glasovati protiv sebe samih.

• Što ćete zagovarati, ako budete izabrani u EU parlament?

STAJALIŠTA KANDIDATA: Gotovo svi kandidati smatraju da je napuštanje konsenzualnog načina glasovanja u tijelima Europske unije veoma osjetljivo pitanje, kojemu treba pristupiti s najvećim oprezom jer bi male zemlje, poput Hrvatske mogle biti marginalizirane.

Neki su izričito protiv bilo kakve promjene u dosadašnjem načinu glasovanja (HDZ, Most, Domovinski pokret, Pravo i pravda, SDSS).

Neki drugi, međutim, dopuštaju promjene radi veće učinkovitosti u radu tijela Unije (Možemo, SDP, Lista grupe birača Nine Skočak), ali uz zadržavanje prava veta u pitanjima od najvećeg nacionalnog interesa. Potonji su upozoravali na to da nije logično da EU nema ozbiljnih alata za sankcije prema zemljama koje krše ključne vrednote Europske unije, kao vladavinu prava, slobode medija i demokratske vrijednosti, jer  bi i te zemlje trebale glasovati protiv sebe.

Radnička fronta je stajališta da niti sada većina zemalja nije koristila pravo veta, a odluke i ovako donose moćniji. Hrvatska nije niti jednom iskoristila priliku da vetom zaštiti svoje interese pa je taj privid konsenzusa nepotreban.

STAJALIŠTA ČLANOVA EGSO-a I SINDIKATA: članovi EGSO-a su informirali kandidate da se na EGSO-u o tome raspravlja, iako EGSO nije zauzeo konačni stav, međutim temeljem svog iskustva u radu i funkcioniranju EU-a upozoravaju da su uočene mnoge prepreke u učinkovitosti i relevantnosti EU-a na međunarodnom i obrambenom planu. Pogotovo se to vidi na ekonomskom planu, gdje je niz institucija EU u nedovršenoj fazi, od jedinstvenog tržišta, do fiskalne i bankovne unije, jer upravo se velike i bogate zemlje opiru dovršetku tih procesa, jer im odgovara status quo. Te kočnice su na štetu malih zemalja i glasovanje kvalificiranom većinom u mnogim slučajevima moglo bi mnoge stvari promijeniti u korist manjih i siromašnijih zemalja. Navedeni su primjeri odluka njemačkog ustavnog suda. Posebno je istaknuto da uvođenje kvalificirane većine ne može biti primjenjivo za sva pitanja.

Geopolitički interesi ili temeljne vrednote Unije  

PITANJE: Rat bijesni u Ukrajini i na Bliskom istoku. U Ukrajini se borba za ljudska prava i slobode, poklapa s geopolitičkim interesima EU, dok unutar Europske unije postoji dilema je li podrška Izraelu u suprotnosti s univerzalnim vrijednostima ljudskih prava, humanitarnog i ratnog prava, na koje se unutar EU najčešće pozivamo.

• Kakav stav ćete zauzeti u Europskom parlamentu, o pitanju prioriteta u Europskoj uniji između geopolitičkih interesa i najviših civilizacijskih vrednota? Kakvo je vaše mišljenje o europskoj politici prema Izraelu i priznanju Palestine kao države?

STAJALIŠTA KANDIDATA: Osim u ocjeni humanitarne situacije u Gazi, i osudi ruske agresije na Ukrajinu u mnogim drugim stvarima kandidati se nisu složili.

Rekli bismo da su geopolitički interesi važniji HDZ-u, Mostu, Domovinskom pokretu, Listi grupe birača Ladislava Ilčića, dok je pitanje ljudskih prava i demokratskih vrednota važnije SDP-u, Možemo, SDSS-u i Listi grupe birača Nine Skočak. Pravo i pravda i Radnička fronta vjeruju da svime dominira geopolitički interes Zapada i da su zapadne vrijednosti tek oruđe u realizaciji tih interesa.

Oko Ukrajine većina je mišljenja da Ukrajinu valja podupirati i oružanim sredstvima, dok Pravo i pravda bi slali samo humanitarnu pomoć te upozoravaju na odgovornost Zapada čiji su postupci uzrokovali ovaj rat. Neki zagovaraju pregovore.

Oko situacije u Izraelu, HDZ i Most te Lista grupe birača Ladislava Ilčića više naglašavaju zločine Hamasa, nego izraelske zločine te imaju razumijevanja za izraelske vojne operacije, jer Izrael ima pravo na sigurnost i obranu. Priznanje Palestine tu ne bi ništa pomoglo jer je to tek simbolički čin.

SDP, Možemo i Lista grupe birača Nine Skočak upozoravaju da je na pitanju Gaze EU politika moralno zakazala i da se tamo događaju ratni zločini koji zaslužuju osudu i procesuiranja na međunarodnom sudištu. Možemo traži priznanje Palestine kao države.

Pravo i pravda misli da je ova situacija još jedan dokaz licemjerja Zapada. A Radnička fronta misli da je ovo slika kapitalističkog svijeta u kojemu su ljudska prava tek šarena laža, a Zapad začetnik svi ratova.

STAJALIŠTA ČLANOVA EGSO-a I SINDIKATA: EGSO je istaknuo brigu za humanitarnu situaciju u Gazi i pravo Izraela na obranu, ali nije osudio izraelsko djelovanje, zbog podjela unutar EGSO-a u kojem dio delegata, pogotovo iz Njemačke i Poljske, iskazuje vrlo glasnu potporu Izraelu.

Na sučeljavanju su neki članovi EGSO-a naglašavali također humanitarnu situaciju i naglašavali potrebu pregovora i u Ukrajini i u Izraelu. Drugi su upozorili da u slučaju Ukrajine pregovori u ovoj fazi nisu mogući jer ne postoji prostor za nikakav kompromis. EU politika prema tom području je na pravom putu.

U pogledu Gaze i Izraela, Sindikat znanosti još je u studenom, kada je ubijeno „tek“ 1300 djece donio rezoluciju u kojoj upozorava da su na djelu ratni zločini i da Izrael ima pravo na obranu, ali prema vojnim a ne civilnim strukturama. U tom duhu je i predstavnik Sindikata diskutirao na sučeljavanju, upozoravajući da su hrvatski generali proveli godine i godine u Haagu zbog prekomjernog granatiranja. Hrvatska politika morala bi se voditi istim kriterijima. Zagovara priznanje Palestine, kao čin i doprinos prema miru i poštovanju stradalnika. Ovim ratom Izrael je posijao sjeme za nove “hamase” u budućnosti.

Politika prema migracijama

PITANJE: Europska unija prima godišnje više milijuna useljenih ljudi. Iako trenutno, u uvjetima nestašice radne snage, postoji ekonomska potreba za migrantima iz trećih zemalja, mnogi misle da je takav trend socijalno, politički i kulturno neizdrživ. S druge strane, humanost prema ljudima u nevolji, jedna je od vrlina na ponos europskih društava.

• Kakvu ćete politiku zagovarati prema imigracijskim trendovima? Treba li zaustaviti useljavanja i je li to moguće? Ako mislite da je to moguće kako biste to učinili?

STAJALIŠTA KANDIDATA: Gotovo svi kandidati su se složili s time da treba zaustaviti ilegalne imigracije.

HDZ i Most optužuju europsku ljevicu za takvo stanje u koje je Europa ušla s obzirom na propalu multikulturalnost, a Domovinski pokret i Lista grupe birača Ladislava Ilčića pri tome naglašavaju da Europa mora raditi na svome kršćanskom identitetu, kao brana tuđim kulturama.

HDZ i SDSS ističe da je imigracija neminovnost, zbog ekonomskih razloga, ali da oko toga mora postojati strategija i europska solidarnost. SDSS ističe da sve zemlje od migranata imaju izravne ekonomske koristi. Pitanje humanosti i integriranosti je zapravo pravo pitanje.

DP upozorava da Europa ne može biti prostor za rješavanje svih svjetskih problema.

Nove europske propise o azilu podržava većina stranaka iako neki upozoravaju na slabosti, posebno Možemo.

SDP, Možemo i Radnička fronta ističu važnost integracije imigranata kao ravnopravnih sudionika europskih društava. Samo je tako moguće etničku heterogenost držati u stabilnim okvirima.

Pravo i pravda, Most i Domovinski pokret zagovaraju vojsku na granice. Radnička fronta brine o humanom aspektu i tretmanu tih ljudi koje je nužda natjerala na odlazak iz svojih zemalja. HDZ smatra da je hrvatska policija dovoljna i da odlično radi svoj posao. SDP i Možemo nikako nisu za vojsku na granicama, ali jesu za borbu protiv krijumčara uz pooštrenje kazni.

STAJALIŠTA ČLANOVA EGSO-a I SINDIKATA: Članovi EGSO-a su složni oko nužnosti integracije imigranata u društvo, jer bez toga građanski karakter Europe neće biti održiv. Upozoreno je da je nestašica radne snage trenutni europski problem, ali već u srednjem ili dugom roku mogli bismo imati obrnut fenomen, a to je višak radne snage, nakon tehnološke eksplozije vezano za robotizaciju i umjetnu inteligenciju. Tada bi etničke heterogenosti i odnos prema novim ljudima mogli postati politički problem, ako već i nisu jačanjem krajnje desnih političkih opcija i snaga.

Iseljavanje iz Hrvatske

PITANJE: Slobodno kretanje radne snage unutar EU jedna je od temeljnih sloboda u EU. Hrvatska je ušla u EU nepripremljena za otvoreno tržište rada. U uvjetima dvije krize, financijske globalne i krize eurozone, tj. u uvjetima velike nezaposlenosti i smanjenih plaća, bilo je za očekivati ogromni odljev najproduktivnijeg dijela populacije. Hrvatska politika uglavnom je bezuspješno nastojala – i nastojat će dalje – rješavati to pitanje ekonomskim, demografskim i socijalnim mjerama unutar vlastite države, potpuno zanemarujući da se problem treba rješavati tamo gdje je najvećim dijelom uzrokovan, a to je europska politika koja taj problem ne vidi i ne osjeća u mjeri u kojoj je on kritičan. On je posljedica odnosa unutar EU, a osobito u kontekstu eurozone, a manifestira se kao antagonizam između jugo-istočnih i zapadno-sjevernih zemalja, te između zemalja dužnika i zemalja vjerovnika. Siromašnije  europske zemlje imaju manje-više isti odljev stanovnika kao i Hrvatska, a sve to na vidljivu korist razvijenih i bogatih zemalja. Nameće se pitanje oblika i načina kompenzacije za zemlje koje gube stanovništvo. Kohezijski fondovi s 0.3% europskog BDP-a nisu sredstva dovoljna za rješavanje ovog problema. Umjesto konvergencije među zemljama, ove zemlje imaju problem razvojne divergencije, a stanje će biti sve gore i gore. Europski proračun sa svega 1% BDP-a ne jamči odgovarajuću prilagodbu u uvjetima asimetričnih kriza, što je ozbiljan problem za sve one zemlje eurozone koje su ostale bez osnovnih instrumenata ekonomske politike (monetarne i fiskalne politike).

• Slažete li se s ovim ocjenama, ako ne, zašto, a ako da, kakvu ćete politiku u tom smislu zastupati? Vjerujete li da naša politika može nešto napraviti u Bruxellesu, u savezništvu sa zemljama koje se nalaze u istim problemima? Vjerujete li u kompenzacije putem javnih investicija u zemljama koje imaju problem manjka vlastitog stanovništva?

STAJALIŠTA KANDIDATA: Kandidati su većinom bili skloni tražiti u stvarima unutar Hrvatske uzrok iseljavanja našeg stanovništva. Kada je riječ o EU sredstvima kojima bi se ekonomsko stanje u zemlji poboljšalo, i tako zaustavilo iseljavanje, svi upozoravaju na buduće smanjenje raspoloživih sredstava za Hrvatsku iz kohezijskih fondova u skoroj budućnosti zbog aktualnih promjena (proširenje, orijentacija na obranu i istraživanje).

HDZ je isticao da su sve zemlje koje su naknadno ušle u EU imale isti problem, ali iskustvo pokazuje, da je smanjivanjem razlika u BDP-u per capita prema prosjeku EU, dolazilo do vraćanja stanovništva. Prema HDZ-u BDP per capita je u Hrvatskoj porastao od ulaska u EU sa 61% na 76% prosjeka EU. Kada zemlja dosegne 80% tada je vraćanje intenzivnije. Kohezijski fondovi su nam osigurali brži rast, ali po mišljenju SDSS-a to nije dugoročno rješenje. Dugoročno mora se ulagati u nove i zelene industrije.

SDP inzistira na ulaganju u infrastrukturu iz EU sredstava (npr. željeznice) koje mogu bitno promijeniti kvalitetu života u zemlji. Radnička fronta upozorava da je EU proračun minoran za ozbiljne razvojne pomake u pravcu smanjivanja razlika među zemljama u EU. Pravo i pravda naglašava propast poljoprivrede u europskom okviru, te odlazak kapitala i radne snage.

Možemo! drži da EU ne može riješiti problem nerazvijenosti svojih članica s ovakvom politikom, primjerice, nedavno ponovno vraćanje u mjere rezanja potrošnje je kontraproduktivno, i to nakon svih negativnih iskustava s takvom politikom. To je doprinos iseljavanju. Imperativ je ulaganje u infrastrukturu, zelenu industrijalizaciju, a osobito promjena u poljoprivredi (subvencije malim proizvođačima, umjesto velikim).

STAJALIŠTA ČLANOVA EGSO-a I SINDIKATA: EGSO je posvećen zagovaranju kohezijskih politika. Sredstva nisu dovoljna, a bez velikih investicijskih javnih ulaganja u zemlje poput Hrvatske, iseljavanje neće prestati. Uzrok iseljavanja su osim zaostajanja u razvoju još i radni uvjeti i nezaštićenost građana pred institucijama. Istaknuto je da bez suradnje zemalja koje imaju isti problem, i bez zajedničkog nastupa unutar EU, ništa se neće promijeniti. Svakom novom krizom, čeka nas novi val iseljavanja. Tvrdnja da je zaostajanje Hrvatske za prosjekom EU smanjeno je pogrešna tvrdnja jer mjeri BDP po glavi stanovnika, a smanjenjem stanovništva, taj se broj povećava. Da nije došlo do egzodusa stanovništva BDP per capita bio bi tek 65% prosjeka EU, a ne 76%.

Mi smo dobili u 10 godina 20 mlrd eura iz EU. Ako se uzmu troškovi obrazovanja broja ljudi koji su se iselili, to iznosi otprilike isto toliko, a kada se ima na umu oportunitetni gubitak (ono što bismo dobili od tih ljudi u budućnosti da su ostali), tada je gubitak zastrašujući. Dakle, Hrvatska nije neto primatelj, već neto davatelj u EU. Zapadne zemlje nemaju osjećaj za ovaj problem, štoviše, donose odluke kojima potiču useljavanje u njihove zemlje (nedavne odluke njemačke vlade).

Na sučeljavanjima su sudjelovali kandidati sljedećih političkih stranaka i lista: Domovinski pokret (Stephen Nikola Bartulica i Branka Lozo), HDZ (Tomislav Sokol i Davor Ivo Stier), Most (Zvonimir Troskot), Možemo! (Jelena Miloš i Gordan Bosanac), Pravo i pravda (Ivan Vilibor Sinčić), Radnička fronta (Hrvoje Štefan), SDP (Marko Vešligaj i Bojan Glavašević), SDSS (Milorad Pupovac), Zelena alternativa-ORaH (Zorislav Antun Petrović) te nositelji lista grupe birača Nina Skočak i Ladislav Ilčić.

Detaljnije prikaze sučeljavanje pregledajte na poveznicama: prvo sučeljavanje, drugo sučeljavanje i treće sučeljavanje.

Ključne riječi:

izbori za EU parlament, Izbori2024, predizborno sučeljavanje sindikata znanosti