Bez pritiska sindikata plaće ne bi rasle
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić najavio je u petak da se štrajk na fakultetima nastavlja 22. studenog i poručio kako povećanja plaća u javnom sektoru, o kojima govori premijer Andrej Plenković, ne bi bilo bez sindikalnih pritisaka.
(Hina) Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić najavio je u petak da se štrajk na fakultetima nastavlja 22. studenog i poručio kako povećanja plaća u javnom sektoru, o kojima govori premijer Andrej Plenković, ne bi bilo bez sindikalnih pritisaka.
Ribić je na konferenciji za medije istaknuo kako je “promatrati stvari u samo odabranom vremenskom razdoblju pristrano”, komentirajući time jučerašnju Plenkovićevu izjavu da se ne sjeća kada su zadnji put u mandatu neke vlade plaće u javnom sektoru rasle za 18 posto, ako se u to uračunaju i predložena povećanja.
“Nakon tri dana štrajka 2006. godine sindikati su potpisali sporazum o rastu osnovice od ukupno 18 posto i još 13,7 posto prosvjednog dodatka, 1997. plaće su rasle za 17 posto, godinu kasnije 19 posto, a 1999. rasle su 23 posto”, rekao je.
Ribić kaže da je premijeru puno dizati plaću za 18 posto, no sindikatima je to malo, što je pokazala sindikalna analiza plaća u obrazovanju unatrag zadnjih deset godina.
“Ni tih 18 posto, uz predložena povećanja, ne bi bilo bez sindikalnih pritisaka. Štrajka se za dostojanstvo i status. Štrajka se za to da se jednom počne s drugačijim odnosom prema obrazovanju i znanosti, da se jednom vidi da Vlade počinju ulagati u obrazovanje”, istaknuo je Ribić.
Pritom je najavio da će se idući štrajk na fakultetima i u znanstvenim ustanovama održati idućeg petka, 22. studenoga.
Kroflin: Povećanje od 18 posto samo omogućuje da plaće ne zaostanu za drugim sektorima
Sindikalni makroekonomist Matija Kroflin analizirao je kretanja bruto plaća prosvjetara od 2009. do 2019. godine. Plaće u tom sektoru usporedio je s plaćama u privredi, koje su u 10-godišnjem razdoblju rasle 23 posto.
Analiza pokazuje da samo jedan razred zaposlenih u prosvjeti i obrazovanju sada ima veću kupovnu moć nego prije 10 godina, i to za 0,7 posto.
“Iako politika doživljava da sve s jednim mandatom Vlade počinje i završava, realni život to ne percipira tako. Ljudi su u javnim službama radili i prije Plenkovića, radit će i poslije njega”, poručio je Kroflin.
Ustvrdio je kako povećanje osnovice ove godine zapravo omogućuje da plaće u obrazovanju i znanosti ne zaostanu za plaćama u drugim sektorima, no to povećanje nije napravilo mnogo u nadoknadi umanjenih prava u zadnjih 10 godina.
Predsjednik Velikog vijeća sindikata Igor Radeka kaže da je odaziv na štrajk u utorak, 12. studenog, na fakultetima i drugim ustanovama još uvijek bio u visokom postotku.
Na 15 od ukupno 118 ustanova štrajk nije bio održan, no u nekim ustanovama, poput Nacionalne sveučilišne knjižnice, pridružilo mu se više od 80 posto zaposlenih.
“To je najbolji znak da su ljudi nezadovoljni i smatraju da im se čini velika nepravda”, zaključio je.
