Čestitamo velikom uspjehu Hrvatske: Početku pregovora za priključenje Europskoj uniji!
čestitamo svim članovima Sindikata, jer upravo vi ste oni koji ulaze u EU, a ne samo političari i pregovarači! I naš sindikat je aktivno sudjelovao u ostvarenju ovog cilja: tri sindikalne središnjice su 15. rujna usvojile OBJAVU s apelom za priključivanje EU. Europska unija ovih dana odlučuje o pregovorima s Republikom Hrvatskom. Tim povodom, tri […]
čestitamo svim članovima Sindikata, jer upravo vi ste oni koji ulaze u EU, a ne samo političari i pregovarači! I naš sindikat je aktivno sudjelovao u ostvarenju ovog cilja: tri sindikalne središnjice su 15. rujna usvojile OBJAVU s apelom za priključivanje EU.
Europska unija ovih dana odlučuje o pregovorima s Republikom Hrvatskom. Tim povodom, tri hrvatske sindikalne središnjice smatraju potrebnim reafirmirati epohalnu važnost priključenja Hrvatske klubu razvijenih zemalja, poduprijeti nastojanja hrvatske državne politike i ukazati me?unarodnim čimbenicima na prevladavajuće vrijednosti, težnje i nade radnih ljudi i gra?ana naše domovine. OBJAVA POVODOM NAPORA HRVATSKOG DRUŠTVA I DRŽAVE ZA PRIKLJUčENJE EUROPSKOJ UNIJIApel državnicima u Europskoj unijiKao socijalni zastupnici stotinjak tisuća ljudi i njihovih obitelji, apeliramo na državnike Europske unije da otvore i započnu pregovore s našom zemljom.Republika Hrvatska i njeni gra?ani to zaslužuju. Hrvatska je po svojoj naravi i htijenjima od davnih vremena europski plod.Apeliramo na Europsku uniju da hrvatske slabosti razumije kao tegobe mlade države, čijih je petnćst godina slobode tek treptaj vremena u razvoju jedne demokracije.Apeliramo na državnike Europske unije da svojom odlukom olakšaju izlazak našeg naroda iz mentalitetnih okova polustoljetnog nedemokratskog sustava, i mentalnih tereta nedavnog ratnog naslje?a.Napominjemo da je i Europska konfederacija sindikata razmatrala položaj Hrvatske i izjasnila se u korist priključenja naše zemlje pregovaračkom procesu.Apeliramo na Europsku uniju da prepozna napore, i hrvatske vlade i velikog dijela hrvatskog društva, na podizanju razine europskih vrijednosti, uključujući i napore u suradnji sa sudom u Den Haagu. Ako je u tom smislu državna vlast do sada učinila sve što je njena dužnost, ako je samo jedan slučaj sporan, doista nam je teško sumnjati da i taj slučaj vlast ne bi htjela riješiti da je u njenoj moći.Velika većina gra?ana i radnika u Republici Hrvatskoj posvećena je ljudskim i demokratskim pravima, miru i suradnji me?u narodima. U njihovo ime sindikati ovdje govore.Tek ekstremna manjina, čija brojnost nije veća od sličnih u drugim zemljama, shvaća nacionalne interese na isključivi, autistični i konfliktan način.Velika većina gra?ana ne želi i ne zaslužuje biti žrtvom pojedinca koji sebe stavlja izvan i iznad zakona, a time i iznad vitalnih interesa nacije.Naši sindikati podsjećaju da je samo sud mjesto za obranu od sudske optužbe. Radnici i gra?ani ne prihvaćaju ni za koga izuzeće od načela jednakosti svih pred zakonom, neovisno o zaslugama ili društvenom položaju, znajući da to načelo leži u samoj srži demokracije.Hrvatski narod htio je neovisnu državu da bi putem parlamenta samostalno donosio i provodio svoje zakone. U tome je i smisao i sadržaj nacionalne slobode, te sindikati podsjećaju da se nepoštivanjem hrvatskih zakona negira i sama hrvatska država.Apel radništvu i gra?animaTrenutno rastući euroskepticizam dijela gra?ana tek je emotivna reakcija ljudi na zatvorena vrata Unije. Doista je običnom čovjeku teško razumjeti da nekoliko milijuna ljudi mora trpjeti zbog postupanja samo jednog čovjeka.Unatoč tome, naši sindikati pozivaju radnike i gra?ane: “Okrenimo se s optimizmom, još jednom, prema nacionalnom cilju bez alternative, prioritetu svih prioriteta: ulasku zemlje u Europsku uniju!”Trenutne dileme unutar Unije o tome hoće li Europa biti državna zajednica ili tek zajednica država, i nisu nam presudne. Štoviše, u čvršćoj strukturi male zemlje poput naše nemaju zapaženiji utjecaj, pa ni sadašnji zastoj unutar Europske unije ne treba nas obeshrabriti.Ukloniti slabosti hrvatskog društvaNaši sindikati vjeruju da će se priključenjem Europskoj uniji izmijeniti život običnog čovjeka; u njemu će biti više sigurnosti i manje straha za egzistenciju, za razliku od danas kada je život naših ljudi obilježen suženošću radnih alternativa i životnih perspektiva, kako za zaposlene koji grčevito čuvaju svoje radno mjesto, tako i za nezaposlene, mlade i umirovljenike.Mi vjerujemo da ćemo u Uniji lakše obračunati s korupcijom u svim porama društva, zaustaviti rastući kriminal i njegovu deprimirajuću snagu, učiniti pravni sustav čistim i učinkovitim, kao i državnu i lokalnu upravu, lakše prilagoditi zdravstvo pacijentima a ne davateljima usluga, brže modernizirati obrazovanje i izvući ga iz društvenog zapećka, lakše se osloboditi nerazumnih subvencija neperspektivnim granama i poduzećima…Mi vjerujemo da ćemo povećati i razinu političke i demokratske kulture u politici, vratiti vjeru gra?ana u čestitost obavljanja javnih dužnosti, i da će nam političke garniture na vlast dolaziti pripremljenije…Mi vjerujemo da će se preokrenuti odnos svih dijelova društva prema općim potrebama gra?ana i zemlje kao cjeline, i podsjećamo da danas većina prvenstveno brine za očuvanje svojih pozicija i privilegija…Mi vjerujemo da će ulaskom u Uniju preokupacija hrvatskog društva postati razvoj, i da će puno više napora, pažnje i resursa biti usmjereno na pitanja budućnosti i mladosti. Sindikati podsjećaju da se danas ogromna financijska sredstva odlijevaju za probleme nastale u prošlosti.Ukratko, sindikati su čvrsto uvjereni da ćemo ulaskom u Europsku uniju lakše uklanjati dugotrajne slabosti hrvatskog društva, i da ćemo znatno brže podizati razinu civilizacijskih, političkih i moralnih standarda u zemlji. Otpori promjenama otpori su ulasku zemlje u Europsku unijuDugogodišnja paraliza hrvatskog društva u rješavanju njegovih najvećih problema posljedica je otpora onog dijela Hrvatske koji prije svega brine o sebi, skrećući pozornost društva na sporedna pitanja iz prošlosti. Otpori promjenama ne dolaze od radnog čovjeka, nemoćnog i zaplašenog u raljama otu?enih institucija…Otpori promjenama dolaze od konkretnih ljudi, na utjecajnim mjestima u službama, institucijama, politici, medijima… pa i od privilegiranih skupina gra?ana.Takvima je dobro, oni u ovoj zemlji nemaju problem zaposlenja, niskih plaća, problem nemoći u ostvarenju pravde, osjećaj zakidanja, neprimjerenih zdravstvenih usluga, njihova djeca ne dijele probleme javnoga školstva…Takvim ljudima Europska unija nije potrebna. Ona je za njih prijetnja.Ne sumnjamo da će u sukobu dvije Hrvatske, kočničarske i one napredne, ulaskom u Europsku uniju pobijediti moderna Hrvatska kakvu smo sanjali u vrijeme izlaska iz Jugoslavije. Da je to tako potvr?uje i kratko, a već veoma povoljno iskustvo ostalih tranzicijskih zemalja u Europskoj uniji. Socijalna perspektivaSindikati podsjećaju da je visoka nezaposlenost postala dugotrajna pojava, da se radna prava zaposlenih bitno razlikuju u propisima i u stvarnosti, a da veliki broj ljudi radi na crno bez ikakvih prava.Neovisno o slabostima svih dosadašnjih vlada, očito je danas da rješavanje problema nezaposlenosti nije toliko u njihovoj moći, koliko ovisi o dinamici na tržištu roba i usluga, mogućnostima prodora na veliko tržište oko nas, kao i ulasku stranih investicija u našu zemlju.Stoga će ulazak u Europsku uniju olakšati mogućnosti zaposlenja našoj mladosti, a istovremeno otvoriti i mogućnosti za primjereniji život naših umirovljenika. Današnja alternativa je deprimirajuća: ili ćemo umirovljenicima pomoći ili ćemo mlade ljude ostaviti bez nade.Ulazak u Europsku uniju značit će, tako?er i ulazak u sustav socijalnih i radnih standarda koji će bitno ojačati snage sindikata u zaštitničkoj ulozi radnika, i tako ukloniti zaplašenost ljudi u okupljanju oko svojih prava i svojih sindikata.DAKLE, ZATO SU NAŠI SINDIKATI ZA HRVATSKU U EUROPI I EUROPU U HRVATSKOJ. U Zagrebu, 15. rujna 2005. godine Za tri sindikalne središnjice
Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Zdenka Gizdić, predsjednica Matice hrvatskih sindikata javnih službi Stjepan Kolarić, predsjednik UNICRO