Demanti naslovnice JL-a: sindikati nisu postavili uvjet o povećanju plaća od 25%

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST SINDIKATA JAVNIH SLUŽBI

Sindikati javnih službi primorani su pobijati tvrdnju objavljenu na naslovnici Jutarnjeg lista od 14. prosinca: „Da je Vlada pristala na uvjet sindikata, plaće iz proračuna morale bi rasti 25 posto“. Tvrdnja je u potpunosti netočna. Novinar Jutarnjeg lista bio je prisutan na tiskovnoj konferenciji 13. prosinca na kojoj su sindikati objasnili da je stanje upravo suprotno, tj. da je Vlada ta koja je postavila nemoguće uvjete zahtijevajući od sindikata da potpišu kako se sindikati slažu da ne postoji potraživanje za 2016. godinu.

Ne bismo li javnost objektivno informirali i ublažili štetu koju je ova naslovnica Jutarnjeg lista proizvela sindikatima, ponovit ćemo ono što su sindikati zastupali:

• sindikati su pristali na povećanje plaća od 3 posto u travnju i 3 posto u studenom 2017. godine, iako su na početku tražili 6 posto od siječnja, a zatim predložili 3 posto od siječnja i 3 posto od srpnja;
• sindikati su bili spremni na nagodbu o dospjelim potraživanjima za 2016. godinu kojom bi se znatno umanjio teret za državni proračun, pod uvjetom da se postigne obostrano prihvatljiv dogovor o usklađivanju plaća u javnim službama i privredi u 2018. i narednim godinama;
• sindikati nisu mogli prihvatiti ultimativni zahtjev Vlade da potpišu kako se nisu ispunili nikakvi uvjeti za potraživanja za 2016. godinu. Time bi potpisali da je Sporazum dokument bez ikakve valjanosti, a da su oni obmanjivali članstvo godinama.
• Međutim, to što sindikati nisu prihvatili takav apsurdni zahtjev, nikako ne znači da su tražili ispunjenje ukupnog duga po Sporazumu. Dug za 2016. godinu iznosi najmanje 13,4 posto plaće za svaki mjesec, a sindikati su prvotno tražili tek 3 posto po mjesecu (ili 36 posto jedne plaće) dok je Vlada ponudila jednokratnih 370 kuna za dug koji vrijedi oko 8000 kuna po prosječnoj plaći u javnim službama.

Neistinu o tome kako je uvjet sindikata da „plaće iz proračuna moraju rasti 25 posto“ shvaćamo kao ciljani pokušaj utjecaja na pregovore stvaranjem negativne slike o sindikatima i prikazivanjem njihovih članova kao onih koji uzimaju drugima nešto što im ne pripada. Naprotiv, Sporazum i njegove Izmjene i dopune jamče članovima sindikata povrat onoga čega su se odrekli svih godina krize i prije. Dakle, nije Jutarnji list ništa otkrio, kao što u naslovnici senzacionalistički najavljuje, već je istinu pokrio i zamutio.

Tobožnje „uvjete“ sindikata u Jutarnjem listu tumači Danijel Nestić koji na pregovorima nije sudjelovao pa svoje zaključke očito zasniva samo na nepouzdanom izvoru. Dvije su njegove tvrdnje ili neprovjerene ili neobjektivne.

Prva. Nije istina da su u krizi otpuštani samo radnici s nižom spremom, a zadržavani radnici s visokom spremom. U mnogim slučajevima otpuštani su radnici s višom spremom kako bi poslodavci smanjivali troškove rada. U tome nema pravila, a Nestić kao znanstvenik ne bi smio iznositi nepouzdane tvrdnje.

Druga. Prema konvencijama Međunarodne organizacije rada, ratificirane u Saboru, kolektivni ugovor ima prednost pred Zakonom u ovim pitanjima.

Uključivanje poluinformiranog stručnjaka, koji daje privid neutralnosti, služi tome da se tvrdnja iz naslovnice učini objektivnijom.

U Zagrebu, 14. prosinca 2016.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, v. r.

Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara, v. r.

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, v. r.

Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, v. r.

Jadranka Ivezić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, v. r.

Ključne riječi:

napadi na sindikat, pregovori o plaćama, sindikati javnih službi, Sporazum o osnovici