Euro treba usvojiti tek kad se izgradi kao funkcionalna valuta na korist svih članica
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izdao je priopćenje za javnost nakon održane sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, kako bi javnost upoznao s drugačijim pogledom od onog koji zastupa Vlada RH.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izdao je priopćenje za javnost nakon održane sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, kako bi javnost upoznao s drugačijim pogledom od onog koji zastupa Vlada RH.
Priopćenje slijedi u nastavku:
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Jučer je održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. U sastavu Vijeća nalaze se članovi Vlade RH, guverner HNB-a, predstavnik HUP-a te moja malenkost kao predstavnik sindikalnih središnjica. S obzirom da su mediji prenijeli stajališta direktora HUP-a i guvernera HNB-a, ovdje iznosim moje mišljenje izneseno na sjednici, koje se razlikovalo od oficijelnog stajališta Vlade. Stajalište Vlade nije nitko drugi dovodio u pitanje.
1. Kao prvo, naglasio sam da su prednosti zajedničke valute neupitne u normalnim i prosperitetnim okolnostima. Međutim, u kriznim okolnostima, a kapitalizam je sustav stalnih cikličkih kriza, ovakva invalidna valuta, kao što je euro, dovodi do opasnih posljedica za zemlje slabijeg ekonomskog potencijala, jer bez vlastite valute nemaju instrumente, kamatne, fiskalne i tečajne politike za kvalitetni odgovor na krizu i spašavanje proizvodnje i radnih mjesta.
2. Masovno iseljavanje iz istočno i južno europskih zemalja posljedica je ekonomske politike koja služi očuvanju zajedničke valute te pripremi drugih zemalja da se u njoj utope, a sve to kao rezultat diktata i interesa najmoćnijih zemalja.
3. Kada bi euro pratile potrebne institucije, kojih još uvijek nema, iako se cijelo jedno desetljeće najavljuju, tada bi i u kriznim okolnostima takva valuta bila prihvatljiva i za Hrvatsku. Ne postoje naznake da će 27 zemalja, svaka pojedinačno, pristati na izgradnju i dovršenje optimalnog valutnog područja (što eurozona nije).
4. Zajednička valuta mora biti na području na kojem vlada solidarnost među njegovim dijelovima. Kada Slavoniji treba pomoć, predsjednik Vlade odlazi u Slavoniju, angažira proračunska sredstva cijele države i nitko u tome ne vidi ništa problematično zato jer je Hrvatska država. Kada Hrvatska gubi svoje stanovništvo, tada nema tih interventnih proračunskih sredstava iz Brisela, već svako davanje pogođenim zemljama nailazi na otpor biračkog tijela bogatih zemalja (pogotovo Nijemaca) jer eurozona nije država.
5. Stoga je od izuzetne važnosti ne srljati u taj sustav dok se ne vidi hoće li se euro izgraditi kao funkcionalna valuta na korist svih zemalja članica, a ne kao sada na korist najmoćnijih. Podsjetio sam da od 9 zemalja koje još nisu u eurozoni uvjete za ulazak ispunjavaju samo Bugarska i Hrvatska, dok 7 drugih, među kojima su uspješne zemlje poput Češke, Švedske i Poljske, te uvjete ne ispunjavaju, što čine očito s namjerom.
6. Eurozona je sve svoje slabosti iskazala u vrijeme krize kada su zemlje eurozone imale daleko slabije ekonomske rezultate od zemalja izvan eurozone.
7. Upravo iz gore navedenog razloga predložio sam da se vanjska politika RH orijentira na suradnju sa sličnim zemljama, kako bi se pritisnuo Bruxelles da završi proces izgradnje institucija potrebnih za efikasno i pouzdano funkcioniranje zajedničke valute.
Svoja stajališta temeljim na iskustvu u radu Europsko-gospodarskog socijalnog odbora i tekstovima najvećih autoriteta svjetske ekonomske misli, primjerice, Josepha Stieglitza, bivšeg glavnog ekonomiste Svjetske banke, i Vlade predsjednika Clintona te dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju. U našoj je zemlji njegova knjiga pod naslovom „Euro“ prevedena. Svojevremeno sam ju poklonio premijeru, ministru financija, ministru rada i direktoru Hrvatske udruge poslodavaca. Nisam stekao dojam da su je otvorili.
Vilim Ribić,
predsjednik Matice hrvatskih sindikata,
član Europskog gospodarsko-socijalnog odbora,
član Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.
