Hrvatski veterinarski institut, umjesto znanošću, primarno se bavi profitom

U ponedjeljak, 27 siječnja održana je tiskovna konferencija Sindikata znanosti na kojoj su čelni ljudi Sindikata te zaposlenici Hrvatskog veterinarskog instituta progovorili o nepravilnostima i nezakonitostima na toj znanstvenoj ustanovi. Konferenciju je otvorio predsjednik Sindikata, prof. dr. sc. Petar Pervan, koji je iznio detaljan pregled stanja na HVI-u (dostupan u cijelosti niže u tekstu), a nakon njega su o konkretnim primjerima nepravilnosti govorili zaposlenici tog Instituta, dr. sc. Relja Beck i dr. sc. Tomislav Bedeković.

Pravnica Sindikata znanosti, Ana Petošić, ustvrdila je kako je Sindikat znanosti još u srpnju 2017. godine podnio zahtjev za provedbom upravnog nadzora nad zakonitošću rada HVI-a. Do današnjeg dana, unatoč pisanim i usmenim požurnicama, Sindikat nije dobio povratne informacije od MZO-a o nalazima upravnog nadzora, osim informacije da je nadzor u završnoj fazi te da su o rezultatima provedenog nadzora obavještena nadležna tijela kaznenog progona, pa iz tog razloga ti podaci trebaju ostati tajni.

Petošić je napomenula kako su se zbog uočenih ozbiljnih nepravilnosti u poslovanju utvrđenih nalazom državne revizije stekli uvjeti za razrješenje ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta temeljem Statuta te ustanove, međutim Upravno vijeće u čijoj je to nadležnosti propustilo je adekvatno reagirati na nalaz državne revizije, već ga je samo primilo na znanje. U situaciji u kojoj Upravno vijeće ne djeluje sukladno Statutu i ne nadzire zakonitost poslovanja, resorno Ministarstvo na raspolaganju ima mehanizme za smjenu svakog pojedinačnog člana tog Vijeća i imenovanje novog sastava koje će postupati sukladno svojim ovlastima i zakonskim propisima (cijelo izlaganje gospođe Petošić možete pogledati na video snimci od vremenske oznake 24:30).

Više informacija možete pronaći u video snimci konferencije te tekstu Hine:

(Hina) Čelnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja upozorili su u ponedjeljak na financijske malverzacije na Hrvatskom veterinarskom institutu, tvrdeći da se tamo ispred znanosti i istraživanja stavlja profit.

“Anonimna prijava i nalaz Upravnog vijeća ukazivala je na zabrinjavajući nivo netransparentnosti upravljanja financijskim sredstvima ravnatelja Borisa Habruna, što se može opisati kao zlouporaba ovlasti i položaja, što je kazneno djelo”, ustvrdio je predsjednik sindikata Petar Pervan na konferenciji za novinare.

Naglasio je kako je sindikat uputio Ministarstvu znanosti i obrazovanja u srpnju 2017. godine zahtjev za provođenje upravnog nadzora nad zakonitošću rada i općih akata Veterinarskog instituta. “Prošlo je više od dvije i pol godine, a nadzor još nije gotov”, kaže Pervan.

Na dva sastanka u Ministarstvu nije bilo konkretnih pomaka, već su predstavnici sindikata bili informirani da policija provodi neke radnje, ali ništa više od toga, rekao je.

Ministarstvo je dosad trebalo završiti nadzor i poduzeti nužne mjere kako bi rad Uprave dovelo u sklad sa zakonom i Statutom.

“Naše obraćanje je izraz frustracije zbog nedjelovanja državnih institucija i Ministarstva znanosti i obrazovanja”, naglasio je Pervan.

Iako je prvenstveno znanstvena i istraživačka institucija, Institutu je glavna aktivnost ugovor s Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, a prihodi iz tog poslovanja su izdašni. “Obilje novca je stvorilo i obilje problema”, kaže Pervan.

“Ravnatelj je sam sebi određivao visinu dodatka na plaću, prema pravilniku iz 2012. po 30 posto, a 2014. godine 50 posto, uz još neke druge dodatke i stimulacije. Prema našim saznanjima tu se znalo nakupiti i do 30 tisuća kuna neto plaće”, dodao je.

Ravnatelj nije poštivao vlastiti pravilnik o plaćama

Sindikalci kažu da su ti pravilnici, čija je provedba i dalje diskrecijsko pravo ravnatelja, korišteni kako bi se nagrađivali podobni, a kažnjavali nepodobni. Također su se oročavali višemilijunski iznosi bez odobrenja Upravnog vijeća.

“Državna revizija iz 2017. godine utvrdila je da ravnatelj nije poštivao vlastiti pravilnik o plaćama. Čini se da je tijekom revizije Uprava manipulirala pravilnicima i dala na uvid reviziji pravilnik iz 2012., a ne onaj važeći iz 2014. godine”, rekao je Pervan.

Voditelj laboratorija za parazitologiju Relja Beck ustvrdio je kako, prema ravnatelju Habrunu, na Institutu nije primarna znanost. “To nije ono po čemu trebamo biti prepoznatljivi, nego moramo biti lojalni, slijediti upute i zarađivati novce”, naglasio je Beck.

Upozorio je kako su djelatnici koji se žele baviti znanošću na Institutu stavljeni u nepovoljan položaj jer ih se ocjenjuje po tome koliko su novca zaradili.

Zbog toga nisu prijavili niti jedan projekt EU-ovim strukturnim fondovima.

“Sve druge institucije i instituti se razvijaju, a mi se brinemo kako ćemo sačuvati novce”, kaže Beck.

Glavni tajnik sindikata Vilim Ribić upozorio je kako postoje “živi svjedoci” stanja u Institutu u kojem vlada strahovlada. Tamo se ljudi boje biti članovi sindikata, ustvrdio je.

“Četiri sindikalna povjerenika u zadnje tri godine su dala ostavku jer nisu mogla izdržati pritiske, ali je s nama ostao heroj Relja Beck”, istaknuo je Ribić.

Uvodno izlaganje prof. dr. sc. Petra Pervana:

Ovo obraćanje javnosti prvenstveno je izraz frustracija zbog nedjelovanja državnih institucija, a tu mislim na Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja. Naime, u svibnju 2017. dobivamo anonimnu prijavu od radnika Hrvatskog veterinarskog instituta, a istovremeno smo informirani o analizi rada Hrvatskog veterinarskog instituta od strane Upravnog vijeća pod predsjedanjem prof. dr. sc. Miljenka Šimprage (sadašnjeg i tadašnjeg prorektora Sveučilišta u Zagrebu i našeg člana). Anonimna prijava i nalaz Upravnog vijeća su ukazivali na zabrinjavajući nivo netransparentnog upravljanja financijskim sredstvima od strane ravnatelja Borisa Habruna, koje bi se mogao okarakterizirati kao zlouporaba ovlasti i položaja, što je kazneno djelo.

Slijedom toga Sindikat upućuje u srpnju 2017. Ministarstvu zahtjev za provođenjem upravnog nadzora nad zakonitošću rada i općih akata. Da samo ponovim, datum zahtjeva za upravnim nadzorom – srpanj 2017. Prošlo je, dakle, više od dvije i pol godine, a upravni nazor još nije gotov. U siječnju 2018. šaljemo Ministarstvu prvu požurnicu, u rujnu 2019. drugu požurnicu, održavamo dva sastanka u Ministarstvu na temu HVI-a, ali bez konkretnih pomaka.

Informirani smo na sastancima u Ministarstvu da su neke radnje poduzete od strane policije, ali ništa više od toga. Naš je stav da je, bez obzira na postupanje drugih organa, Ministarstvo davno trebalo završiti nadzor te poduzeti nužne mjere da se rad uprave dovede u sklad sa zakonima, Statutom i misijom samog Instituta. Neke od problema identificiranih u anonimnoj prijavi i nalazu Upravnog vijeća je registrirala i Revizija financijskog poslovanja Instituta za 2017. godinu, objavljena prošle godine.

Iako je deklarativno HVI istraživačka institucija (javni znanstveni institut), glavna aktivnost Instituta proizlazi iz ugovora s Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Prihodi iz tog poslovanja su bili, i u dobroj mjeri još uvijek jesu – blago rečeno – izdašni do mjere da se pored servisiranja svih potreba, investiranja u opremu i edukaciju uspjelo na računu Instituta naći preko 100 milijuna kuna. Obilje novca stvorilo je i obilje problema.

Kada govorimo o zlouporabama, to se prije svega odnosi na problem isplate dodataka na plaću koji su isplaćivani prema pravilnicima koje je donosio sam ravnatelj, a ne Upravno vijeće kako je definirano Statutom same institucije. I to godinama. A to je značilo, između ostalog, da je ravnatelj sam sebi određivao visinu dodatka na plaću. On je pravilnikom iz 2012. iznosio 30 posto, da bi se pravilnikom iz 2014. povećao na 50 posto. A onda su tu još neki drugi dodaci i, na kraju, stimulacija. Prema našim saznanjima, tu se znalo nakupiti i do 30.000 kn neto plaće. Sve je to je bilo diskrecijsko pravo ravnatelja bez znanja upravnog vijeća, ali, jednako interesantno, i bez znanja drugih zaposlenika jer im je pravilnik po kojem se i njima određivala plaća bio tajan… za njih nedostupan.

Pod pritiskom koji smo izvršili, novo upravno vijeće ipak donosi novi pravilnik po kojem ravnatelj ima pravo na dodatak na plaću ne više u iznosu od 50 posto, nego samo 25 posto.

Naši izvori ukazuju da su ti pravilnici, čija je egzekucija u dobrom dijelu diskrecijsko pravo ravnatelja, korišteni da se nagrađuju podobni, a kažnjavaju nepodobni. Npr. radnici koji su radili na identičnim mjestima i bili izloženi istim rizicima nisu imali jednaki dodatak na plaću po toj osnovi.

Kada govorimo o netransparentnom upravljanju financijskim sredstvima, onda tu treba spomenuti i oročavanja višemilijunskih iznosa bez odobrenja Upravnog vijeća ili resornog ministarstva. Recimo i to da Državna revizija za 2017. također konstatira da ravnatelj u raspolaganju financijskim sredstvima Instituta nije poštovao (vlastiti) Pravilnik o plaći. Čini se da je tijekom revizije uprava manipulirala pravilnicima i dala na uvid reviziji pravilnik iz 2012., a ne onaj važeći iz 2014. godine. Da ponovim, pravilnikom o dodacima iz 2014. ravnatelj je imao pravo na dodatak od 50 posto. Revizija je također ustanovila da su neki dodaci išli čak od 70 posto plaće. Jedna od privilegija koju je ravnatelj osigurao sebi bez suodlučivanja upravnog vijeća je i odluka o pravu na korištenje službenog automobila od 0-24h, pa i u privatne svrhe. Svatko tko mora ne samo kupiti, nego održavati automobil, plaćati osiguranja i gorivo zna što ta sitna privilegija financijski znači.

Kada se pogleda šira slika, koja uključuje imenovanja na odgovorna mjesta u Institutu u kombinaciji s dodacima na plaću, onda je jasno da je stvoren jedan sofisticirani mehanizam upravljanja lojalnošću ravnatelju koja ne dozvoljava nikakva drugačija mišljenja. Kazne dolaze u obliku manjih ili nikakvih dodataka, smjenjivanja s odgovornih dužnosti, onemogućavanja napredovanja do stegovnih postupaka, pa i otkaza radnog odnosa.

Kao što sam spomenuo, u međuvremenu je provedena revizija financijskog poslovanja Instituta u kojem je identificiran čitav niz problema, a ono što je po našem mišljenju problem je da taj nalaz Upravno vijeće Instituta uopće nije raspravljalo, nego samo primilo na znanje, što ukazuje na potpuno nekritičan stav UV-a prema upravi i ravnatelju Instituta. To da Upravno vijeće ne štiti zakonitost poslovanja i radnike od odluka (protuzakonitih) ravnatelja dokazuje to da Upravno vijeće nije vidjelo nikakav problem u činjenici da Institut ne plaća svojim radnicima rad subotom pa je ta greška ispravljena tek nalazom državnog inspektorata koje je slijedom tog nalaza podnijelo prekršajnu prijavu protiv ravnatelja.

Ono što nas posebno tišti je neprimjena kolektivnog ugovora koji je prije godinu dana potpisan od strane Sindikata i Ministarstva. Jedan od ključnih odrednica tog kolektivnog ugovora na kojem je Ministarstvo jako inzistiralo je strogo definiranje i normiranje rada u znanosti. Naime, Ministarstvo je kroz kolektivni ugovor htjelo osigurati da za novac koji se isplaćuje iz državnog proračuna dobije aktivnosti koje odgovaraju misijama javnih znanstvenih instituta, a to je znanstveni i stručni rad. Uprava i Upravno vijeće tu obavezu u potpunosti ignoriraju.

Suštinski, ono što se dešava je da su svi zaposlenici, uključujući i onih četrdesetak koji dobivaju plaću od ministarstva znanosti za znanstveni rad, upregnuti u svakodnevne rutinske analize s jednim jedinim ciljem, povećati prihod Instituta.

Dokle je ova „tržišna“ orijentacija Instituta dogurala najbolje govori rečenica u godišnjem izvještaju Instituta: “Najvažniji strateški cilj Hrvatskog veterinarskog instituta je pružanje pravovremenih i visoko kvalitetnih usluga kupcima“. Zvuči li vama ovo kao misija jednog javnog, znanstveno istraživačkog instituta ili trgovačkog društva?

Za primjer poslušajmo jednu drugačiju izjavu o misiji instituta koji je također jednim dijelom orijentiran na tržište: „Poljoprivredni institut Osijek je nacionalni znanstveni institut koji kroz znanstveno istraživački rad i pronalaženje inovativnih rješenja doprinosi razvoju i unaprijeđenu biljne znanosti i poljoprivredne proizvodnje.“

Nema sumnje da ovakva orijentacija i način funkcioniranja Hrvatskog veterinarskog instituta potkopava budućnost ove institucije! Rekao bih da se kreirala toksična kombinacija akademskog statusa Instituta i poduzetništva pod okriljem države u kojem se formirao financijski Manduševac iz kojeg su oni najbliži izvoru uzimali i uzimaju izdašno a sve potkopavajući znanstvenu perspektivu Instituta, pogotovo onih najmlađih.

Očekujemo odlučno postupanje Ministarstva znanosti.

Ključne riječi:

Hrvatski veterinarski institut, Petar Pervan, Relja Beck, Tomislav Bedeković