Matica o sindikalnim prosvjedima i stanju u zemlji

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST Stajališta Matice glede sindikalnih prosvjeda i stanja u zemljiStajališta Matice o stanju u zemlji Malo vijeće Matice na sastanku 15. rujna 2009. godine donijelo je sljedeće odluke: 1. Matica smatra da je u zemlji potrebno hitno promijeniti smjer i narav Vladine politike. 2. Sindikati trebaju imati veoma aktivnu ulogu u rješavanju bitnih i strateških problema s kojima se zemlja suočava te sudjelovati u industrijskim akcijama s takvim ciljem. 3. Sindikati trebaju oblikovati i dogovoriti skup zahtjeva s rokovima ispunjenja, započeti dijalog o njima s Vladom i po potrebi organizirati metode pritiska, prosvjede i na koncu generalni štrajk ako se zahtjevi ne prihvate i rokovi ne ispune. 4. Zahtjevi trebaju ići u pravcu stvaranja potpuno nove slike Hrvatske, čovječnije, razvijenije i ure?enije. Stoga, Matica predlaže sindikalnim središnjicama skup zahtjeva, koji se mogu svesti na sljedeće:

• smanjivanje javne potrošnje (smanjivanje i ukidanje subvencija neuspješnim proizvodnjama, ukidanje bespovratnih potpora, smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave, reforma i racionalizacija javne i državne uprave te svih javnih službi kao i jačanje njihovih odgovornosti, preispitivanje razine financiranja Crkve i izdataka u BiH, preispitivanje svih investicijskih projekata u kojima je prisutna država)
• uklanjanje sustava privilegija te poticanje rada kao vrijednosti (revizija broja branitelja i prava povezanih s braniteljskim statusom, ukidanje povlaštenih mirovina, sustav plaća u javnom sektoru koji razlikuje uspješan od neuspješnog rada, vezati naknade za nezaposlenost i druge socijalne naknade za rad a ne za nerad)
• razmjerno rasporediti teret krize na rad i kapital (uvo?enje poreza na imovinu, povećanje poreza na dobit za 3%, uvo?enje poreza na isplatu dividendi (kapitalna dobit), uvo?enje poreza na naslje?e, ukidanje kriznog poreza i vraćanje PDV-a na 22% čim se pojavi prvo tromjesečje u kojem BDP raste više od 2%)
• zaštitu dostojanstva i prosperiteta radnika i gra?anina (regulaciju rada nedjeljom, regulaciju odvjetničkih tarifa, jedinstveni sustav plaća u javnom sektoru, izjednačavanje plaća u državnoj i lokalnoj upravi te bitnu promjenu odnosa društva i države prema starima i nemoćnima dugoročnim planom izgradnje domova)
• ukidanje školarina na fakultetima te modernizacija i integracija sveučilišta
• jačanje tržišnih zakonitosti u gospodarstvu i socijalizacija tržišnih posljedica u društvu („Tržišno gospodarstvo da, tržišno društvo ne”)
• reforme u pojedinim sektorima državne proizvodnje (željeznica, elektroprivreda, hrvatske autoceste itd, smjenjivanje uprava državnih poduzeća) i radikalna reforma poljoprivrede (ukidanje subvencija po hektaru, imperativno okrupnjavanje proizvodnje i poticanje zadružne proizvodnje)
• borba protiv korupcije (smanjivanjem uloge države u gospodarstvu, zakonska zabrana sofisticiranih oblika korupcije u javnom sektoru – pokloni u ime zahvale, ukidanja partijskih imenovanja na funkcije u državnim institucijama i poduzećima)
• ozbiljna demografska politika (koja nadasve uključuje široke investicije u dječje vrtiće).

5. Matica neće sudjelovati u sindikalnim aktivnostima ako se one budu odnosile na mjere reaktivnog karaktera (krizni porez, povećanje stope PDV-a) kojima je Vlada nastojala pravičnije rasporediti teret krize i na kratki rok osigurati isplatu mirovina, plaća i socijalnih naknada. Prosvjed protiv takvih mjera ili prosvjed u korist najbolje plaćenih sredina u zemlji nemaju šanse za ozbiljnu mobilizaciju masa. Matica će zastupati takav pristup u razgovorima s drugim središnjicama i sudjelovati samo u sindikalnim aktivnostima s jasno postavljenim ciljevima koji mogu promijeniti sliku naše zemlje. U Zagrebu, 16. rujna 2009. godineVilim Ribić, zamjenik predsjednice Matice Stajališta Matice o stanju u zemlji

S obzirom na izuzetno teško stanje u zemlji, uvjetovano dugogodišnjim unutarnjim slabostima, a razgolićeno trenutnim vanjskim poremećajima uslijed globalne krize, Matica hrvatskih sindikata smatra nužnim preispitati i utjecati na smjer kojim Vlada vodi zemlju. S tim u vezi, sindikati su snaga koja može djelovati na ubrzanje i nametanje onih mjera i odluka koje mogu zemlju ne samo izvući iz krize, već i puno važnije, mogu potaknuti snažan rast nakon izlaska iz krize.

Endogeni uzroci krize u Hrvatskoj ne mogu se svesti samo na ekonomske slabosti, kao što su vanjski dug, pretjerani proračunski rashodi i slično, već uglavnom na teške propuste u političkoj sferi, čega su ekonomske slabosti tek posljedica, pri čemu mislimo na neorganizirano i neregulirano društvo u kojem vlada pravo jačega, u kojem rad i znanje nemaju društvenu vrijednost, u kojem javni sustavi prvenstveno služe sami sebi, a tek onda gra?anima, što dovodi do poniženih ljudi, u kojem postoji predominantna uloga države i politike kao izvora svih kriterija, koja umjesto tržišta sudi i presu?uje tko će uspjeti, a tko propasti, koja je sama uzrok svih oblika korupcije, pa i one sofisticirane koja stvara psihološku ovisnost otimajući inicijativu, volju i dostojanstvo svima, u kojem postoji ogromno prelijevanje plodova marljivog, uspješnog, poduzetnog i kreativnog rada ka neuspješnim, privilegiranim i politički potrebnima. Sve je to dovelo do krize povjerenja, izostanka optimizma, vjere u rad i na koncu do višegodišnje društvene stagnacije.

Početkom devedesetih Hrvatska je po ekonomskom razvoju bila ispred većine tranzicijskih zemalja. Danas je iza većine. To je najcrnja istina ovih dvadeset godina hrvatskog društva, istina koja potamnjuje radost uspostave neovisne države.

Postoji Hrvatska koja nije u optici političkih opcija. To je ona najveća treća Hrvatska. Nju čine bešćutno izrabljivani radnik u trgovini, poslodavac koji želi poslovati pošteno, podcijenjeni radnik u prosvjeti i zdravstvu u okruženju preplaćenog nerada i privilegija, studenti i njihovi roditelji koji plaćaju studiranje, gra?ani nezaštićeni na sudovima i opelješeni kod odvjetnika, radnik koji se ne usudi osnovati sindikat…To su svi oni slabiji u raljama moćnijih.

Država može izgledati drugačije. Moramo je sami izmijeniti. Sindikati mogu pomoći i primorati politiku na djelovanje u pravom smjeru ili se sami politički organizirati.

Matica poziva sindikate na dogovor o listi zahtjeva koji uključuju ukidanje i smanjivanje svih prihoda od nerada, žestoko destimuliranje prihoda od rente i imovine, poticanje ulaganja u rad i znanje.

Matica traži:

1. smanjivanje javne potrošnje

• smanjivanjem subvencija neuspješnim proizvodnjama
• ukidanje bespovratnih potpora
• smanjivanjem općina i novi regionalni ustroj RH
• reforma javne i državne uprave
• reforma javnih službi u pravcu racionalizacije sustava i jačanja odgovornosti
• integracija sveučilišta
• preispitivanje razine financiranja Crkve i izdataka u BiH
• preispitivanje svih investicijskih projekata u kojima je prisutna država

2. revizija broja braniteljskih statusa i prava s njima povezanih

3. reforme u pojedinim sektorima državne proizvodnje (poljoprivreda, željeznica, elektroprivreda itd),

4. jedinstveni sustav plaća u javnom sektoru koji razlikuje uspješan od neuspješnog rada

5. hitnu reformu poljoprivrede, ukidanje subvencija po hektaru, imperativno okrunjivanje proizvodnje (zadružna proizvodnja kao rješenje)

6. ukidanje školarina u visokom obrazovanju

7. regulaciju rada nedjeljom

8. regulaciju odvjetničkih tarifa

9. uvo?enje poreza na imovinu,

10. povećanje poreza na dobit za 3%,

11. uvo?enje poreza na isplatu dividendi (kapitalna dobit),

12. uvo?enje poreza na naslje?e

13. ukidanje kriznog poreza i vraćanje PDV-a na 22% čim se pojavi prvo tromjesečje rasta BDP-a više od 2%.

14. izjednačavanje plaća u državnoj i lokalnoj upravi.

15. provedbu svih mjera koje je Vlada do sada već najavila (sre?ivanje stanja i plaća u državnim poduzećima, povlaštene mirovine, braniteljske mirovine).

16. obračun s korupcijom u državnim poduzećima i javnoj nabavi

17. jačanje tržišnih zakonitosti u gospodarstvu i socijalizacija tržišnih posljedica u društvu (tržišno gospodarstvo da, tržišno društvo ne)

18. ozbiljna demografska politika koja uključuje investicije u dječje vrtiće.

---

Ključne riječi:

izborni proglas, Matica hrvatskih sindikata