Na fakultetima i institutima štrajk zakazan za 24. listopada

Pogledajte snimku konferencije za medije (klikom na kvadratić u donjem desnom kutu video se može raširiti preko cijelog ekrana):

(HINA) Sindikat znanosti i visokog obrazovanja najavio je u petak da će 24. listopada održati jednodnevni štrajk sa zahtjevom za povećanjem plaća dijelu članova s najnižim plaćama, radi otklanjanja razlika između radnih mjesta u sustavu znanosti i obrazovanja te istovrsnih radnih mjesta u sustavima javnih službi.

Štrajkat će nenastavno osoblje i predavači, njih oko 700, najavio je na konferenciji za novinare glavni tajnik Sindikata znanosti Vilim Ribić, pozvavši sve znanstveno i nastavno osoblje da budu kolegijalni i pridruže se štrajku.

Idući štrajk u srijedu, 30. listopada

Ako se sindikalni zahtjev ne riješi, idući štrajk održat će se u srijedu, 30. listopada.

Ribić je ustvrdio da su sindikati prosvjete zaslužni za rast osnovice za plaće u javnim službama, no taj rast nije dovoljan.

Rekao je kako je 11 sindikata javnih i državnih službi dogovorilo da će tražiti dvoznamenkasti rast osnovice za 18,3 posto, pa je 6,12 posto tek startna pozicija za pregovore o osnovici koji trebaju početi idući tjedan.

Traže i povratak koeficijenata koji su, ističe Ribić, za vrijeme SDP-a smanjeni za tri posto, te vraćanje dodatka za vjernost službi od 4,8 i 10 posto.

“S obzirom da je tih šest posto početna pozicija i da su ih izborili prosvjetari, apeliram na sve sindikate u zemlji u javnim i državnim službama da održe štrajk solidarnosti idući tjedan s onima tko im je ovo izborio”, kazao je Ribić.

Neki sindikati poput imele parazitiraju na štrajkaškim naporima

Ne otkrivajući na koga misli, poručio je nekim sindikatima “koji poput imele parazitiraju na štrajkaškim naporima, a imaju štrajkaški potencijal, da i oni nešto poduzmu, a ne da se svaki puta slože s onim što im Vlada ponudi i nama bitno otežaju pregovarački proces”.

Ribić je optužio premijera Andreja Plenkovića da laže i obmanjuje građane, a ne vjeruje da to radi jer je krivo informiran. Prešućuje u čemu se sadržajno sastoje zahtjevi sindikata koji su u štrajku, kao i to da nije proveden socijalno i pravno prihvatljiv način izlaska iz socijalnog spora.

“Demokratski je imperativ da se iz štrajka izađe sporazumom. Nikakav sporazum nije napisao, potpisao niti ponudio sindikatima prosvjete, već je to objavio ‘urbi et orbi’ kao gotovu stvar sa saborske govornice. To je krajnje nekorektno i ispod demokratskih standarda”, komentirao je Ribić.

Makroekonomist u Sindikatu znanosti Matija Kroflin naglasio je da štrajkom Sindikat znanosti traži povećanje plaća samo za dio svojih članova s najnižim plaćama – traži se povećanje plaće za 6,11 posto na nenastavnim i neznanstvenim radnim mjestima u ustanovama znanosti i visokog obrazovanja, te za 3,5 posto za zaposlenike u nastavnim zvanjima i na radnim mjestima predavača i umjetničkih suradnika.

Čistačica u osnovnoj školi i na fakultetu ima različite koeficijente

Kroflin kaže da Sindikat neće ići u štrajk za povećanje koeficijenata redovitih i izvanrednih profesora, docenata i asistenata.

Neodrživo je da čistačica koja radi isti posao na fakultetu i u osnovnoj školi ima različite koeficijente. “Kako osnovne i srednje škole traže povećanje koeficijenata za svoje nenastavno osoblje, logično je da i naše nenastavno osoblje, koje radi isti posao, ima jednako na povećanje plaća”, rekao je.

Što se tiče predavača, kaže da ako se povećaju koeficijent učitelja i nastavnika za 6,11 posto, onda bi koeficijent predavača u sustavu visokog obrazovanja i znanosti ostao najniži koeficijent za neko nastavno rano mjesto u cijelom sustavu obrazovanja. Stoga sindikat za predavače traži izjednačavanje koeficijenta s razinom asistenta te učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama.

Suprotno premijerovim tvrdnjama koji kaže da to košta 200 milijuna kuna, Kroflin ističe da se radi o iznosu manjem od 40 milijuna kuna na godišnjoj razini, a računicu temelji na izračunima COP-a.

Ključne riječi:

povećanje plaća, štrajk