Novi demantiji neistinitih članaka o Sindikalnom domu i outsourcingu

Sindikalni dom ovog je ljeta ponovno bio vruća tema u medijima. Nakon vrlo paušalnog i nekorektnog pisanja portala Index.hr na koje smo se očitovali s nekoliko demantija, novi val neistinitih informacija pokrenuo je Jutarnji list serijom članaka objavljenih u kolovozu, u kojima se Sindikat znanosti neistinito proziva da sam provodi outsourcing kakav zajedničkom referendumskom inicijativom 17 sindikata pokušava Vladi zabraniti. Te su netočne informacije zatim prenijeli i Večernji te Novi list. Sindikat znanosti poslao je zahtjeve za demantijem na uredništva sve tri tiskovine koje su objavile netočne informacije, međutim bili smo suočeni s nevjerojatnom količinom zavlačenja i otpora objavama tih demantija, posebice u komunikaciji s Jutarnjim listom, čije opunomoćeno odvjetničko društvo je inicijalno odbilo uopće objaviti demanti, ocijenivši ga neusklađenim s odredbama Zakona o medijima. Bili smo primorani značajno izmijeniti tekst kako bismo postigli da ga Jutarnji list objavi, a i tada smo na objavu čekali sve do 24. rujna.

Ni s drugim redakcijama situacija nije puno bolja. Primjerice, Večernji list je demanti objavio, no u znatno skraćenom obliku, dok Novi list još uvijek nije objavio demanti, iako smo dobili usmenu potvrdu da će ga objaviti u nekom od sljedećih izdanja (EDITIRANO 4.10.2014.: Napokon je i u Novom listu izašla objava demantija).  U nastavku možete vidjeti naše izvorne verzije demantija, kao i ono što su redakcije na kraju objavile:

JUTARNJI LIST – DEMANTI

U izdanjima Jutarnjeg lista od subote, 9. kolovoza 2014. i nedjelje, 10. kolovoza 2014. objavljeni su članci novinara Tomislava Novaka naslovljeni: „Sindikat protiv outsourcinga za sebe outsourceao radnike“ i „Sindikati su outsourcali sami sebe. Što je loše za državu, dobro je za sindikate“, u kojima je izrečen cijeli niz netočnih i zlonamjernih tvrdnji.

Referirajući se na zajedničku akciju 17 sindikata protiv izdvajanja pomoćnih djelatnosti u državnom i javnom sektoru, novinar sasvim neumjesno tvrdi da sindikati „isti taj poslovni model koriste i sami“. Ono što je u stvarnosti potpuno i suštinski različito, novinar besramno poistovjećuje. Razlika, njemu naizgled nedokučiva, leži u tome da se u najavljenom Vladinom izdvajanju pomoćnih djelatnosti zapravo izdvaja preko 26 tisuća ljudi koji te poslove u prosvjeti, zdravstvu i drugim službama svakodnevno obavljaju u javnom interesu građana i predaje ih se u radno-pravnu neizvjesnost. Međutim, u slučaju svog poslovnog objekta Sindikat znanosti angažira specijalizirane privatne tvrtke radi obavljanja poslova održavanja koje su izvan spektra sindikalnog djelovanja i za čiju provedbu Sindikat nema zaposlenih niti ima ikakvog smisla da ih zapošljava na, primjerice, 5% radnog vremena. Dakle, angažiranjem firme za održavanje Sindikat nije otpustio niti jednog svoga radnika, dok Vlada namjerava otpustiti 26 tisuća svojih radnika.

Nadalje, za razliku od sindikata, kada je riječ o „outsourcingu“ pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru situacija je upravo obrnuta – svi dostupni pokazatelji, kao i mnoga inozemna iskustva govore kako će u konačnici državu takav model koštati više, kvaliteta javne usluge će se smanjiti, a zaposlenici prepušteni privatnicima dugoročno neće uspjeti obraniti cijenu rada. Unatoč brojnim i opetovanim zahtjevima sindikata, Vlada nikada javnosti nije prikazala detaljne analize opravdanosti kojima bi dokazala suprotno. Sindikati su uporno tražili dokaze o isplativosti outsourcinga za državu, a dobili su odgovor potpredsjednice Vlade da „Vlada još nije ustanovila je li to isplativo ili nije, ali je donijela odluku da se u to ide“. Sapienti sat.

Nadalje, novinar u ovom tekstu ponavlja netočne tvrdnje još iz prvotnog njegovog članka o Sindikalnom domu od 3. kolovoza, pri čemu sasvim pogrešno konstatira kako je „velebna, moderno opremljena poslovna zgrada… ostala prazna.“ Prava je istina da u objektu poslovne prostore u najmu ima više respektabilnih privatnih tvrtki, a i preostali dostupni kvadrati se brzo popunjavaju. Ove informacije su javno dostupne na Internet stranicama Sindikata znanosti i neshvatljivo je da si autor nije dao truda provjeriti ih prije objave.

Novinar u navedenim tekstovima opetovano i ciljano koristi izraze kao što su „Ribić potvrdio da je rad prepustio privatnicima“ i „Ribićev je sindikat outsourcao…“, pokušavajući imputirati kako je ovdje riječ o samovolji jednog čovjeka. Niti je Sindikat Ribićev, niti Ribić išta čini na svoju ruku. On je izvršitelj odluka tijela Sindikata znanosti, odluka koje donose sveučilišni profesori i znanstvenici, ugledni članovi Sindikata znanosti izabrani u demokratskoj proceduri. Ti ljudi oblikuju poslovnu i stratešku politiku Sindikata, a g. Ribić kao predsjednik Velikog vijeća zadužen je za njeno provođenje. Utoliko imputiranje krivnje ili zasluga jednom čovjeku za odluke kolektivnih tijela i cijelih organizacija ukazuje na deficit demokratske kulture. Riječi u tekstu kao „velebna zgrada“ (zgrada nije velebna), „gorljivi pokretač“ (sic), „to govori o njegovoj vjerodostojnosti“ itd. ukazuju na animozitet prema sindikatu, pa čak i onda kada je on poduzetnički uspješan, uspješniji od onih medijskih kuća kojima država oprašta 13 milijuna kuna da bi ih spasila od bankrota.

I na koncu nismo novinaru Jutarnjeg lista uskratili tražene informacije zbog poslovne tajne, već zbog dugogodišnjeg zlonamjernog pisanja Jutarnjeg lista, baš kao u ovom slučaju, o sindikatima i izgradnji naše zgrade. Netočan je navod vašeg novinara da smo Jutarnji list nazvali „dezinformatorom“. Precizno je da smo ga nazvali „sredstvom javnog dezinformiranja“.

Za Sindikat znanosti,

prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Sindikata znanosti, v.r.

VEČERNJI LIST – DEMANTI

U Večernjem listu od nedjelje, 10. kolovoza 2014. objavljen je tekst vašeg novinara gospodina Marka Špoljara u rubrici Gaf tjedna naslovljen „Vlada odustala, ali ne i Ribić – outsourcao je čistačice u svom Domu“, u kojem su iznesene neistine koje štete ugledu Sindikata znanosti. U samom naslovu iznesena je netočna tvrdnja, a dalje u tekstu novinar maliciozno tvrdi i zaključuje: „Vlada je u međuvremenu odustala od te ideje, ali ne i Ribić! Otkrio je čari te mrske kapitalističke zvijeri…“.

Suštinsku i ogromnu razliku između postupka Vlade i postupka našeg Sindikata novinar previđa ili ne razumije i time manje upućenim čitateljima onemogućava razumijevanje problema. Radi njih potrebno je reći sljedeće.

Vlada namjerava 26 tisuća zaposlenika u javnim službama izdvojiti, otpustiti i uputiti ih u radno-pravnu neizvjesnost bez ikakvog uvjerljivog dokaza kojim bi uvjerila javnost da će to biti jeftinije za državne financije ili korisnije za javne službe i građane koji ih koriste. S druge strane Sindikat nije otpustio niti jednu osobu niti ju je „izdvojio“. Za održavanje svoje zgrade mala organizacija kao Sindikat nema zaposlenih ljudi. Zbog prirode tih poslova ili je nemoguće zaposliti nove ljude, na primjerice, 5% radnog vremena (električar) ili je zapošljavanje novih ljudi neisplativo. Ugovoriti poslove održavanja zgrade s vanjskim servisom racionalno je i štedljivo rješenje. Takvo rješenje poznato je u ljudskom društvu odavno u svim sustavima i svim vremenima i nije ništa novo.

Stoga je novinarski gaf godine poistovjetiti outsourcing Vlade sa sindikalnim angažiranjem specijalizirane tvrtke za poslove održavanja. Ti poslovi nisu u djelokrugu rada Sindikata i on za većinu tih poslova nema niti znanja niti ljudi niti iskustva. Novinarski je gaf godine poistovjetiti racionalnu poslovnu odluku Sindikata s neracionalnim i društveno štetnim Vladinim outsourcingom. Spor sindikata i Vlade nije u tome treba li javni sektor uopće koristiti servise za dio poslova kojima nije vičan, već je li to društveno korisno, financijski isplativo i kolika je ljudska cijena takve promjene. Ili drugim riječima je li opravdano dovesti u pitanje sudbine tisuća radnika, naših građana, da bi desetak privatnika ostvarivali profite na račun cijene rada tih istih radnika.

Potpuno je neuspjela ironija vašeg novinara o Ribićevoj kritici neoliberalizma i prakse koju provodi. Kada je gospodin Ribić govorio na Saboru Sindikata znanosti o outsourcingu u javnim službama kao obliku neoliberalnog nasilja nad stvarnošću onda je jasno razlikovao tržišnu ekonomiju od neoliberalne ideologije. Protivnici neoliberalnog dogmatizma nisu i protivnici tržišta. Protivnici neoliberalnih zastranjenja nisu protivnici učinkovitosti u poslovanju bilo koga pa ni države. U jednostavnoj slici svijeta vašeg novinara za ovu vidljivu razliku nema mjesta. Njemu očito nije jasno da neoliberalizam forsira privatizaciju ne samo tamo gdje je korisna već i tamo gdje je vidljivo štetna. Zato se to naziva ideologija. Njemu nije jasno da je Vlada RH u svom neznanju i ideološkoj zbrkanosti pronositelj neoliberalnog talibanizma, što ovaj primjer s outsourcingom rječito dokazuje. Za Vladu RH i Špoljara, tko je protiv outsourcinga taj je i protiv tržišta.

Dakle, Sindikat znanosti je svojom poslovnom odlukom djelovao u skladu s logikom tržišnog i racionalanog poslovanja. Takva logika mu je omogućila sagraditi svoj poslovni objekt.

Novinar u tekstu i u naslovu maliciozno koristi izraz „Ribić – outsourcao u svom Domu“. Ne postoji Ribićev Sindikalni Dom. Ribić provodi odluke kolektivnih tijela Sindikata. Trebalo bi već nakon toliko godina života u demokraciji razumijevati da su sindikati demokratske organizacije u kojima djeluju i odlučuju stotine ljudi. Kao što za mnogo štošta dobroga u Sindikatu nije zaslužan Ribić (odnosno samo Ribić), tako niti za ovu poslovnu odluku o najmu tvrke za održavanje ne zaslužuje toliko priznanja koliko mu ih Špoljar nesvjesno daje. Ima u Sindikatu i drugih ljudi koje Špoljar može hvaliti.

I na koncu, gledao sam Ribićev nastup na HRT-u oko ovog problema, baš kao i Špoljar. Za razliku od Špoljarovih subjektivnih dojmova meni nije buncao i nije bio nemušt. Naprotiv, odlično se snašao i još bolje odgovorio na pitanje, do mjere da se sama voditeljica složila s besmislenošću ovakvih objeda.

Za Sindikat znanosti,
prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Sindikata znanosti, v.r.

VEČERNJI LIST – NAKNADNI KOMENTAR

Gospodine Jurković!

U Vašem ste tekstu od 17.rujna napisali da je Branko Smerdel Ribićev referendum nazvao „zloporabom prava“ jer sam sindikalni vođa u svom sindikatu prakticira outsourcing. U Vašem je listu dan prije objavljen demanti navoda da Ribić prakticira outsourcing.

Nadalje, ne postoji Ribićev referendum. Referendum o outsourcingu je organiziralo 17 sindikata, a Ribić je na čelu tek jednog od tih 17 i, štoviše, Ribić uopće nije bio ni inicijator, niti organizator, već je zbog drugih obaveza čak bio odsutan u vrijeme iniciranja, organiziranja i provođenja referenduma. Čak i figurativno, teška je neistina takvu akciju nazvati Ribićevim referendumom. Ostalih 16 sindikata ni na koji način nisu hijerahijski ovisni o Sindikatu kojem sam na čelu.

Nadalje, Ribić sigurno ne prakticira outsourcing, jer on nema ovlasti niti uvjete za tako nešto. Mogla bi to prakticirati samo organizacija kojoj sam na čelu, koja nema svoga vlasnika, i u kojoj se odluke donose na izabranim tijelima i odlučuje kolektivno. Stvar je demokratske kulture da ne poistovjećujete odluke cijele organizacije s jednom osobom. U demantiju smo pokazali da niti ta organizacija, Sindikat znanosti, ne provodi outsourcing.

Kao da ne čitate vlastite novine, ili se radi o nečemu drugome, animozitetu, zadatku… o čemu, gospodine Jurković?

Kada je riječ o meni, Vi javnost obmanjujete, i to ne prvi put. Tako ste ljetos brže bolje prenijeli bljuvotinu s Indexa.hr o tome da ja ucjenjujem Sindikat učitelja. Demantirala Vas je sama predsjednica tog Sindikata.

Kako se Vi nakon takvih promašaja osjećate? I dalje radite isto.

Svojevremeno ste legalne demonstracije, koje smo organizirali, kao manifestaciju demokracije, usporedili sa sletovima u Sjevernoj Koreji. Jeste li Vi kvalificirani za svoj posao? Tko o Vašem poslu sudi?

Predlažem da objavite ovaj odgovor.

Vilim Ribić
Predsjednik Velikog vijeća

NOVI LIST – DEMANTI

U Novom listu od 23. kolovoza 2014. objavljen je tekst Zdenka Duke pod naslovom „Prednosti i mane populističke demokracije“ u kojem je izneseno nekoliko neistinitih tvrdnji na račun Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i njegovog čelnika.

U spomenutom tekstu novinar poistovjećuje borbu Sindikata znanosti protiv outsourcinga u javnom i državnom sektoru s prepuštanjem održavanja svoje poslovne zgrade privatnoj tvrtki, nazivajući to apsurdom. Da su to dvije potpuno različite situacije lako se može istražiti, argumentirati i shvatiti. Pravi je apsurd da se autor ovoga članka to nije potrudio učiniti.

Prije svega, zgrada o kojoj je riječ u vlasništvu je tvrtke koja nije javna ustanova i ne pruža javne usluge te se nalazi u uvjetima tržišnog poslovanja. Poslovi održavanja u zgradi su uglavnom malog opsega pa ne samo da ne opravdavaju zapošljavanje novih ljudi, već je često i nemoguće nekoga zaposliti na primjerice 5 ili 10% radnog vremena (primjerice električar) ili je financijski neisplativo. Osim toga, Sindikat s tim poslovima ne bi znao niti upravljati jer oni ne ulaze u djelatnost Sindikata. S druge strane, provođenje outsourcinga u javnom i državnom sektoru značilo bi otpuštanje oko 26.000 radnika koji svakodnevno obavljaju svoje poslove i na taj način pružaju javnu uslugu građanima.

Da će provođenjem modela outsourcinga u javnom sektoru pasti kvaliteta javnih usluga, te da je takav model za državu i puno skuplji, pokazao je niz međunarodnih iskustava i pokazatelja. Neistinita je tvrdnja da u Sindikatu znanosti „jedno rade u svojoj kući, a za potpuno suprotno se zalažu u javnom djelovanju“. Naime, Sindikat nije nikoga otpustio i nikoga nije izdvojio. Štoviše, i dalje ima zaposlenu radnicu na poslovima domaćice i čistačice.

Djelovanje Sindikata je racionalno i odgovorno postupanje, a ne „raspirivanje demagogije“, za što se u članku optužuje g. Vilima Ribića. Prava je demagogija nešto drugo, tvrditi da će outsourcing za državu biti jeftiniji i da neće ugroziti radna mjesta i smanjiti kvalitetu javne usluge, a sve to bez ikakve analize i istraživanja. Antologijska je izjava potpredsjednice Vlade RH da „Vlada nije ustanovila je li outsourcing isplativ, ali je donijela odluku da se u to ide“. Gospodin Duka vjerojatno nije čuo za tu izjavu.

Razumijemo da se novinari ne bave poslovanjem, ali mogu naučiti, baš kao što je to uspjelo i ljudima u Sindikatu. Potrebno je to da bi se građane kvalitetno informiralo i nečem podučilo.

Za Sindikat znanosti,

prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Sindikata znanosti, v.r.

Ključne riječi:

demanti, jutarnji list, napadi na sindikat, Novi list, outsourcing, sindikalni dom, večernji list