O mjerama zapošljavanja na Odboru za rad: SOR je “protočni bojler”

Na sjednici saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održanoj 4. travnja 2017. predstavnici suorganizatora sjednice: Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata i Mreže mladih Hrvatske uvodno su izlagali o utjecaju mjera aktivne politike zapošljavanja na zapošljivost i život mladih u RH. Uz naše predstavnike sjednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Pravnog fakulteta, Hrvatske gospodarske komore, grupe Pravo na stručno osposobljavanje, samo tri člana Odbora za rad Hrvatskog sabora te nitko od ostalih saborskih zastupnika. Predstavnica Matice Lucija Barjašić Špiler uvodno se osvrnula na odaziv prisutnih te naglasila kako se vidi zainteresiranost javnosti za ovu temu, ali je poražavajuće što su Ministar rada, saborski zastupnici te ostali članovi Odbora svojim nedolaskom poručili kako očito ne brinu o problemu zapošljivosti mladih te njihovom iseljavanju.

Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske osvrnuo se na dosadašnje učinke mjera aktivne politike zapošljavanja te naglasio kako je njihov efekt minoran s obzirom na to da nezaposlenost mladih i dalje iznosi visokih 30,4 posto. Izmjenom prijašnje mjere Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) nije riješen problem slabe kvalitete mentorstva, kazao je Živković te dodao kako se SOR koji traje godinu dana koristi i za poslove u koje uhodavanje traje samo mjesec dana, a njegovi korisnici cijelu godinu rade za minimalni iznos plaće. Ukoliko radnike poslodavac kasnije i zaposli daje im početničku plaću te mladi godinama rade za niske plaće, a to u konačnici dovodi do snižavanja cijene rada općenito.

Lucija Barjašić Špiler prikazala je SOR u brojkama iz čega je vidljiv veliki porast korištenja ove mjere; 2010. SOR je koristilo 454 ljudi dok je broj korisnika 2015. porastao na 18.597, čime je vidljivo kako je SOR “izgurao” pripravništvo. Kritizirala je kako je u početku bilo prikazivano kako se SOR financira iz EU fondova, međutim od ukupno milijardu i dvjesto milijuna kuna koje su namijenjene za ovu mjeru u 2017. i 2018. godini, samo mali dio dolazi iz EU fondova dok će se čak milijarda i 34 milijuna kuna za ovu mjeru izdvojiti iz državnog proračuna! Prikazavši trenutne oglase s Burze rada, Barjašić Špiler pokazala je kako su korisnici SOR-a postale trgovine, bolnice, IT sektor pa čak i banke što konkretno znači kako će hrvatski porezni obveznici od sada sufinancirati i rad privatnih banaka.

Predstavnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Ana Miličević Pezelj, zahtijevala je žurnu reviziju mjera aktivne politike zapošljavanja u suradnji sa socijalnim partnerima. Kazala je kako bi ove mjere trebale služiti slabije zapošljivim skupinama poput dugotrajno nezaposlenih i niže obrazovanih, a ne svima.

Državni tajnik pri Ministarstvu rada Marko Pavić, nakon svega navedenoga kazao je kako su rezultati provođenja mjera pokazali da je SOR zapravo postao „protočni bojler“ budući da se od 17.000 korisnika SOR-a u javnom sektoru, zaposlilo samo 4.000 od čega kod poslodavca kod kojeg je korisnik bio na SOR-u samo 2.000. Brojke su još više poražavajuće u privatnom sektoru stoga će se osnovati tijelo za praćenje svih mjera aktivne politike zapošljavanja u koje će ovaj puta biti uključeni i socijalni partneri, a jedan od prvih zadataka bit će vraćanje pripravništva koje je SOR od vremena krize u potpunosti zamijenio, obećao je državni tajnik.

Ključne riječi:

aktivna politika zapošljavanja, Hrvatski sabor, Matica hrvatskih sindikata, Mreža mladih Hrvatske, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa