Od početka krize ostali smo bez 14 milijardi kuna
Bilo da je riječ o pravima kojih su se sindikati dobrovoljno odrekli, ili ih je Vlada otela pravnim nasiljem, nitko ne može tvrditi da zaposleni u obrazovanju, zdravstvu i državnim službama nisu dali doprinos izlasku iz krize. Pitanje je što je Milanovićeva Vlada u ove tri godine učinila da ta odricanja imaju smisla.
Povodom obilježavanja tri godine mandata Vlade, čelni ljudi Matice hrvatskih sindikata organizirali su konferenciju za novinare na kojoj su prezentirali konkretne i točne podatke o ukupnom padu kupovne moći godišnjih bruto primanja za pojedina radna mjesta i zvanja u javnom sektoru. Podaci su prikazani za bruto primanja, a ne plaću, jer se na taj način uključuje i efekt gubitka regresa, odnosno suspenzije isplate božićnica (Tablice u prilogu). Naime, kupovna moć zaposlenih u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, sustavu osnovnih i srednjih škola te zdravstvu (medicinskih sestara) pala je od 10 do 30 posto, dok je BDP pao 13 posto, što upućuje na očit nerazmjer između onoga što su izgubili zaposleni u javnom sektoru i pada BDP-a.
Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti, poručio je kako su glavni grijesi ove Vlade napuštanje socijalno demokratskih vrijednosti i bespogovorna podložnost inozemnom financijskom kapitalu. „Mjere rezanja i kresanja, koje cinično nazivaju mjerama štednje, započeli su od najlošije plaćenih radnika godinama, od učitelja, sestara, profesora, znanstvenika, državnih službenika“, istaknuo je Ribić dodavši kako najimućniji i privilegirani, banke, velike kompanije, nekretnine u posljednje tri godine nisu zahvaćeni niti jednom poreznom mjerom.
Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti, naglasio je kako su od dolaska Kukuriku koalicije na vlast godišnja bruto primanja jednog redovitog profesora pala za 18 posto, dok je u istom tom periodu BDP pao za 3 posto. „Pored svih umanjenih bruto prikaza treba imati na umu da su zaposlenici javnih službi dodatno izgubili na primanjima kroz smanjenje ili ukidanje materijalnih troškova poput troškova prijevoza, smanjenja dnevnica, neisplate prekovremenih sati te smanjenja osnovice za jubilarne nagrade“, poručio je Kroflin.
Branimir Mihalinec, predsjednik Sindikata srednjih škola prikazao je procjenu dijela ušteda koje je Vlada ostvarila nauštrb cijene rada u javnim i državnim službama. „Od tih 14 milijardi kuna, nešto su sindikati dogovorili i dali kao doprinos izlasku iz krize, a nešto je zaposlenima u javnim službama oteto, a nešto su dali samo neki sindikati“ kazao je Mihalinec dodavši kako je Vlada „zamrznuvši stanje plaća i prava učitelja, zamrznula i Hrvatsku da stoji na istom mjestu“.
Kod zaposlenih u osnovnim i srednjim školama ukupni pad kupovne moći iznosi od 12 do 18 posto. „Učitelji, ali i svi zaposleni u sustavu osnovnih i srednjih škola, ne mogu funkcionirati samo na osnovu svojih primanja, nego su oni svi zaduženi i svojim kreditima. Gledajući tako, njihov sustav primanja i kupovna moć pala je za otprilike 30 posto“, rekla je predsjednica Sindikata učitelja Sanja Šprem, dodavši kako učitelji imaju najnižu plaću u javnim službama uz najveći prosjek kvalifikacija.
Od siječnja 2009. godine godišnja bruto primanja medicinskih sestara pala su od 24 do 34 posto. „Zar je uistinu moguće da smo najpotplaćenije, a najodgovorniji i najteži dio posla u zdravstvu nose medicinske sestre. Što se u državi promijenilo u odnosu na ova naša davanja i odricanja? Kamo su nestali svi ti novci u odnosu na ove postotke i tri godine kako je Kukuriku na vlasti?“, pita se Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara (HSSMS-MT)
Na ove brojke se nadovezao i Siniša Mihelić, predsjednik Policijskog sindikata, istaknuvši kako su i zaposlenici MUP-a osjetili rezove u javnom sektoru na svojim plaćama, od osnovice preko regresa i božićnica pa do umanjenja koeficijenata.
Za više informacija poslušajte audio zapis konferencije za medije:
22.12.2014. – Konferencija za medije Matice hrvatskih sindikata
