Okrugli stol “Gdje je socijalna demokracija danas i što nam u tom smislu nude izbori?”

Matica hrvatskih sindikata organizirala je u ponedjeljak 21. studenog okrugli stol o sadašnjem stanju socijalne demokracije u Republici Hrvatskoj. Cilj rasprave među relevantnim akterima stručne i političke scene bilo je definirati stanje, mogućnosti i perspektive socijaldemokratske opcije u Hrvatskoj. Sudionici okruglog stola su bili: Vilim Ribić, Branko Caratan, Nenad Zakošek, Davor Gjenero, Dragutin Lesar, Ljubo Jurčić i Mato Lalić.

Uvodno se skupu obratio Vilim Ribić, koji je pojasnio da je okrugli stol organiziran jer sindikati osjećaju da je veliki broj građana zainteresiran za onu političku opciju koja štiti i unapređuje socijalnu pravdu i socijalnu državu, interese zaposlenih i nezaposlenih te svih onih koji žele regulirano i uređeno društvo. Upozorio je da te vrijednosti nisu monopol stranaka socijalne demokracije te da u Hrvatskoj postoje tri političke opcije koje po našoj procjeni o tome govore na relevantan način. Jedna se naziva socijaldemokratima, druga laburistima, dok treća zagovara isto pod imenom Hrvatske ekonomske inicijative. Ribić je naglasio da je svjestan da trenutna globalna ekonomska situacija smanjuje stupnjeve slobode za svaku socijaldemokratsku opciju, te je naveo niz primjera u kojima naša socijaldemokratska partija samu sebe definira kao liberalnu opciju. Također je kritizirao i nisku razinu suradnje socijaldemokrata sa sindikatima, koji zbog obveza u kampanji na ovaj okrugli stol nisu poslali svojeg predstavnika.

Dr. Branko Caratan, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu izložio je pregled povijesnog razvoja socijalne države te utjecaj globalne krize na pozicioniranje političkih opcija. Zaključio je da su se desne opcije diljem svijeta pomaknule prema centru, dok ljevica u tranzicijskim državama ima znatno težu poziciju jer mora biti u stanju uspješno voditi problematičnu ekonomiju i nezrelo društvo, a pritom izbjeći populizam i lijevi ekstremizam. Strankama koje pritom ne iskazuju visoke standard socijalne osjetljivosti često se događa da ih se zbog toga u javnosti definira kao ne socijaldemokratske. Caratan smatra da je približavanje sindikata i stranaka socijaldemokratske orijentacije moguće ako sindikati pokažu razumijevanje za njihove real-političke poteze, a ti real-poltički potezi ne ignoriraju pitanje visoke socijalne osjetljivosti.

dr. Nenad Zakošek upozorio je da se socijaldemokracija promijenila. Dok su 90tim godinama uspješne socijaldemokratske stranke provodile su liberalne reforme, danas je okvir koji nameću agencije za procjenu rizika kredita (štednja i rezanje) nužnost. Njemačka je tako na primjer liberalizirala radno zakonodavstvo, ali je pri tom reformirala i sustav zapošljavanja koji je omogućio lakše pronalaženje posla. Kriza je taj sustav slomila, pa se danas socijaldemokratske opcije u Hrvatskoj i u svijetu moraju okrenuti novim idejama poput suradnje s zelenim političkim opcijama.

Davor Gjenero upozorio je da danas postoje i dodatne podijele unutar socijaldemokratskih opcija. Takozvana desna socijaldemokracija prihvaća socijalnu državu kao ograničenje svojeg djelovanja. Gjenero smatra da problem nije približavanje liberalnih i socijalnih opcija već ograničenje fiskalne i monetarne politike, koje će morati slijediti svaka opcija. Manevarski prostor politike je sužen i tko god dođe na vlast će unatoč svojim vrijednostima biti prisiljen ograničavati socijalna prava i smanjivati socijalne transfere. Gjenero pozdravlja činjenicu što će se u parlamentu naći dvije opcije koje će biti u prilici ublaživati neoliberalne reforme koje će buduća vlast morati provoditi.

Ljubo Jurčić naglasio je da se on zalaže za tržišnu ekonomiju, ali ne za tržišno društvo. Komentirao je krizu eurozone, naglasivši da je glavni problem Europske Unije to što su države jedna drugoj konkurencija. Dotaknuo se i politike nultog deficita ocijenivši ju neprovedivom i štetnom te je ocijenio da je u krizi nužno njegovati pametnu industrijsku politiku. Naglasio je da je zaštita radničkih prava u situaciji gdje radnik zbog nesigurne egzistencije nije u mogućnosti birati radno mjesto iluzija. Komentirao je i porezni sustav, koji u hrvatskoj ne prikuplja prihode prema snazi poreznog obveznika, te je naglasio da je njegova izmjena, zajedno sa stabilnosti mirovina i povećanjem broja radnih mjesta temelj njegovog programa.

Dragutin Lesar komentirao je proces fleksibilizacije tržišta rada naglasivši da je glavna karakteristika europskog flexicurity modela povećana mobilnost radnika te da cijeli model ima 14 točaka od kojih je liberalizacija radnog zakonodavstva prva točka, koju i HDZ i Kukuriku koalicija jedinu navode u svojim programima. Naglasio je da je problem u raspodjeli bruto društvenog proizvoda radnicima koji se smanjio s 41,8% u 1998 na 37,8% u 2007, te je pozvao sindikate da se udruže te potpišu opći kolektivni ugovor kao osnovni instrument odnosa rada i kapitala. Također je pozvao sindikate na konsenzus oko pitanja poreznog sustava, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, regulacije stečajnih postupaka te kriterija za raspisivanje referenduma.

Mato Lalić je govorio o problemima europskog sindikalnog pokreta, potrebi razvoja radničkog suodlučivanja te nedostatcima hrvatskog zakona o radu. Upozorio je da pridruživanje EU i globalizacija povećavaju utjecaj multinacionalnih kompanija te zbog toga raste potreba za većom suradnjom među sindikatima u različitim državama. Pohvalio je suradnju s SSSH i SDP-a koja je rezultirala prijedlogom zakona o radnim sudovima.

Poslušate i audio snimku okruglog stola i reportažu Radija 101 te pročitate članak iz Vjesnika.