Porezne promjene koje predlaže Vlada štetne su za tržište rada

Sindikalne središnjice podržavaju načelnu ideju Vlade o potrebi povećanja najnižih plaća, ali iznimno štetnim smatraju mjere kojima Vlada RH želi utjecati na rast neto plaća kroz manipuliranje uplatama u mirovinski sustav.

Plaće u ovom trenutku mogu i moraju rasti temeljem povećanja produktivnosti, a ne neprihvatljivim zadiranjem u mirovinski sustav. Prostora za rast plaća ima i u pravednijoj raspodjeli dobiti, u prilog čemu govore podaci o rastu prihoda od poreza na dobit od skoro 50 posto u 2022. U konačnici, Vlada RH kao najveći poslodavac u zemlji, prošle je godine zabilježila proračunski višak i snažan pad javnog duga te bi trebala voditi primjerom i adekvatno povećati bruto plaće svojim zaposlenicima.

Ograničavajući faktor rasta plaća u Hrvatskoj nisu porezi na rad i doprinosi. Hrvatska je posljednjih 10 godina najviše smanjila porezno opterećenje rada u EU, a prema podacima Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju Europske komisije, temeljnim na podacima Eurostata trenutno niže opterećenje porezima i doprinosima imaju samo Bugarska i Malta. Podaci, međutim, ne ukazuju da je to potaknulo rast plaća – komparativno gledano, Hrvatska po pitanju rasta plaća zaostaje za usporedivim zemljama EU.

Ograničenje rasta plaća leži u niskoj produktivnosti, nedovoljnim ulaganjima u nove tehnologije, istraživanje i razvoj te neodgovarajućim menadžerskim i organizacijskim sposobnostima naših poslodavaca. To je potvrdila i nedavno objavljena analiza Svjetske banke. No, mantre o visokim porezima koje je nužno smanjiti kako bi plaće mogle rasti, očigledno teško odumiru te im je Vlada i dalje podložna.

Vladine porezne promjene ne adresiraju ni jedno od gore spomenutih ograničenja. Umjesto poticanja nužne transformacije tržišta rada prema bolje plaćenim radnim mjestima, Vlada je na račun svih građana odlučila povećati niske plaće. Time demotivira poslodavce da sami povećavaju bruto plaće i to u okolnostima kada za to imaju prostora. Umjesto pritiska na rast produktivnosti, odlučila se zadirati u temeljne institute socijalne države i nakon neoporezivih primitaka kojima je poslodavcima omogućila izbjegavanje povećanja bruto plaća, sada otvara dodatnu Pandorinu kutiju kroz doprinose. Pitamo se samo hoće li tu biti kraj?

Umjesto podizanja osnovice na koju se primjenjuje najviša porezna stopa te još većeg primicanja proporcionalnom oporezivanju plaća (flat-rate sustavu), Hrvatska bi trebala ići u smjeru jačanja progresivnosti, odnosno vraćanja na tri ili četiri porezne stope. Uz uvođenje pravednijeg oporezivanja plaća, Vlada bi trebala pomoći siromašnijim građanima i obiteljima s većim brojem djece i uzdržavanim članovima obitelji izdvajanjem olakšica za djecu i uzdržavane članove obitelji iz sustava oporezivanja. Naime, u postojećem sustavu djeca i uzdržavani članovi obitelji predstavljaju poreznu olakšicu samo pojedincima s većim plaćama. Kako bi se ojačali fiskalni kapaciteti lokalnih jedinca i omogućile adekvatne usluge i infrastruktura građanima, krajnje je vrijeme da Vlada uvede porez na rentni dohodak, dodatno zajedničko oporezivanje svih oblika dohodaka te porez na nekretnine. To, u konačnici, sugeriraju i međunarodne organizacije poput OECD-a i MMF-a i to bi bile promjene stvarnog reformskog karaktera.

Vladine promjene nisu reformske, riječ je o parametarskim podešavanjima, ali su zato opasne za budućnost mirovinskog sustava i razinu mirovinskih prava te s potencijalno negativnim efektima na tržište rada i cijelo gospodarstvo!

Sanja Šprem, v.r., MHS
Krešimir Sever, v.r., NHS
Mladen Novosel, v.r., SSSH

Ključne riječi:

mirovinski doprinos, porez na dohodak, porezna reforma, sindikalne središnjice