Povodom izbora rektora zagrebačkog Sveučilišta

Sindikat upozorava da je izbor rektora sveučilišta relevantan doga?aj samo ako se kroz njega mogu izabirati različite vizije razvoja i politike koje će biti u stanju rješavati najveće probleme sveučilišta. Kandidati nisu zahvatili najvažnije probleme dovoljno mobilizirajućom i odlučnom vizijom. Izbjegavanje odlučnijih odgovora pretvara izbor izme?u različitih vizija u izbor izme?u različitih osoba, što umanjuje važnost izbornog postupka.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Povodom izbora rektoraNezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, s preko 70% znanstvenika i nastavnika Zagrebačkog sveučilišta u svome članstvu, upozorava da je izbor rektora Sveučilišta relevantan nacionalni doga?aj samo i jedino ako se kroz njega mogu izabirati bitno različite vizije, politike i strategije razvoja najvećeg sveučilišta u zemlji, te ako izborna utakmica ponudi takvu politiku koja će biti u stanju riješavati najveće probleme sveučilišta i visokoobrazovnog sustava. čini nam se da su kandidati trebali iskazati veću izravnost i odlučnost oko najosjetljivih pitanja. Vjerojatno kandidati predmnijevaju kako je izborno tijelo konzervativno i kako odlučne promjene nisu poželjne. Sindikat poručuje izbornom tijelu da izaberu onoga kandidata koji je pokazao najkonkretnije očitovanje oko najvažnijih pitanja budućnosti sveučilišta na tragu stajališta većine nastavnika i profesora, a koje artikulira i njihov sindikat:

1. pitanje pravne integracije sveučilišta – Potrebno je očitovanje kandidata zalažu li se za organsku, tj. pravnu integraciju sveučilišta, u kojoj se ukida pravna osobnost fakulteta, ili ih zadovoljava postojeća forma tzv. funkcionalne integracije sveučilišta. Zakon o znanosti predvi?a pravnu integraciju sveučilišta do kraja 2007. godine. U tom smislu nužne su znatne prilagodbe Zakona i načina upravljanja sveučilištem. O tom kapitalnom pitanju kandidati ne govore ili spominju tek usput. Izostanak pravno integriranog sveučilišta ključna je prepreka uspješnoj i kvalitetnoj implementaciji bolonjskog procesa;2. pitanje budućnosti bolonjskog procesa i detekcije kvalitete – pitanje nedostatka ljudi, opreme i prostora, preopterećenost osoblja u nastavi, rad nastavnika iznad norme kao i nedostatak internog normiranja radnog procesa. Valja prepoznati tko je od kandidata o tome govorio, što misli poduzeti, na koji način i u kojem roku?3. upis djece branitelja, kao eklatantan upad politike u prostor autonomije sveučilišta i kao eklatantan primjer diskriminacije me?u studentima; nismo primjetili očitovanja u tom smislu;4. ugroženost visokog obrazovanja kao javnog dobra komercijalizacijom koja za posljedicu ima pretvaranje neprofitnih ustanova u profitne centre, mimo misije sveučilišta; valja prepoznati kako pojedini kandidati misle zaštiti visoko obrazovanje od takvih tendencija? Kako pojedini kandidati vide suradnju s gospodarstvom, jer ona ne smije postati sama sebi svrhom niti primarna orijentacija sveučilšta koja ugrožava njegove javne zadaće na polju obrazovanja i istraživanja. Pogubno je ako se suradnja s gospodarstvom pretvori u supstitut za neadekvatno financiranje od strane Države ili eldorado za nastavničke tezge.5. korupcija – korupcija je nazočna u visokom obrazovanju i svako guranje pod tepih ili relativiziranje tog problema nije opravdano. Nastavnici koji čestito obavljaju svoj posao očekuju od kandidata da jasno potvrdi prisutnost te pojave i ponudi akcijske mjere kako tome parirati, te kako zaštiti od osvete one studente ili nastavnike koji korupciju prijavljuju.6. odnos prema studentima kao partnerima i odnos prema studentskim školarinama i današnjem nepravednom sustavu plaćanja studija.7. buduća uloga Zagrebačkog sveučilišta i njegov odnos spram proizvodnje novih mikro sveučilišta u zemlji, bez kadrovskih pretpostavki.8. odnos prema stručnim studijama i izgradnji binarnog sustava visokog obrazovanja u zemlji.

Izbjegavanje odlučnijih odgovora na ova pitanja pretvara izbor izme?u različitih vizija i politika u izbor izme?u različitih osoba, što važnost izbornog postupka umanjuje. Svojstva neke osobe važna su tek toliko koliko je osoba u stanju iznijeti viziju i politiku za koju se birači opredjeljuju.Kandidati trebaju odgovoriti na najosjetljivija pitanja makar i izgubili izbore, jer ako govore jedno, a drugo misle provoditi, onda im to, bez potpore i legitimiteta, neće uspjeti.Otvoreni i zaoštreni pristup oko najosjetljivijih pitanja može izazvati potrebnu polarizaciju i svrstavanje oko različitih vizija na sveučilištu, ali će tada svi znati da postoji opcija koja je pobijedila i koja ima pravo sprovoditi svoje zamisli. Rasplinjeni pristup ne može nikoga mobilizirati, niti prije, niti nakon izbora, a otvara pitanje u ime koje vizije novi rektor djeluje. Stoga, se eventualna bojazan kandidata da će otvorenošću izgubiti izbore može interpretirati jedino tako da je kandidatu važnije biti izabran nego provesti svoje ideje.Me?utim, ako istupi ovih kandidata u cijelosti odgovaraju njihovim namjerama, onda to umanjuje relevantnost ovih izbora, jer rješenje najvažnijih problema sveučilišta, kako ih vidi Sindikat, nije zahvaćeno uopće ili je zahvaćeno nedovoljno mobilizirajućom i odlučnom vizijom. Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata, v.r. doc. dr. Mario Gabričević, predsjednik Zagrebačkog regionalnog vijeća Sindikata, v.r.

Ključne riječi:

integracija sveučilišta, rektor, senat sveučilišta