PRAVA ISTINA O TROŠKOVIMA JAVNOG SEKTORA
PRAVA ISTINA O “SKUPOĆI” JAVNOG SEKTORAOporba, vlast, a čak i pojedini sindikalci gotovo svakodnevno ponavljaju da je javni sektor skup i neefikasan, te da predstavlja glavnu kočnicu razvoja. Iako se možemo složiti da bi se efikasnost javnog sektora mogla povećati, tvrdnje o prevelikim troškovima potpuno su promašene. Da bi to razjasnili odlučili smo istražiti koliki […]
PRAVA ISTINA O “SKUPOĆI” JAVNOG SEKTORAOporba, vlast, a čak i pojedini sindikalci gotovo svakodnevno ponavljaju da je javni sektor skup i neefikasan, te da predstavlja glavnu kočnicu razvoja. Iako se možemo složiti da bi se efikasnost javnog sektora mogla povećati, tvrdnje o prevelikim troškovima potpuno su promašene.
Da bi to razjasnili odlučili smo istražiti koliki postotak BDP-a se u Hrvatskoj troši na javne usluge, i kada smo to usporedili s europskim zemljama došli smo do šokantnog zaključka. Hrvatski javni sektor znatno je jeftiniji od europskog prosjeka, dok su zaposlenici potplaćeni i njihovi ukupni troškovi u odnosu na BDP su me?u najjeftinijima u Europi.
Prema podacima Eurostata, ispada da ukupna javna potrošnja RH nije prevelika. Usporedimo li podatke iz tablice tec00023 s podacima za Hrvatsku (objavljeni u najnovijem Pretpristupnom ekonomskom programu, strana 19), javna potrošnja u Hrvatskoj iznosi 40,8% i nalazi se u donjoj četvrtini (na 22. od 29. mjesta) me?u europskim zemljama. Tako?er, nalazimo se i daleko ispod Europskog prosjeka koji iznosi 46,8%. Kako se radi o podacima za 2008. odlučili smo provjeriti i utjecaj krize ove veličine. Prema našim procjenama (konačni podaci još nisu dopstupni), udio državnih rashoda se u 2009. povećao za 3,3% i iznosi 41,7%
Me?u tranzicijskim zemljama (koje smo u Tablici 1. označili zadebljanjem) nalazimo se na 5. od 11. mjesta, i iznad nas se nalaze Madžarska (49,2%), Slovenija (44,2%), Poljska (43,3%) i češka Republika (42,9%). 
Zatim smo odlučili istražiti koliki se dio BDP-a troši na plaće u djelatnostima javne administracije, obrazovanja, socijalnog osiguranja i zdravstva. U Tablici 2. možete pronaći podatke o udjelu plaća tih sektora, bez obzira na vrstu vlasništva u BDP-u. Podatke o Europskom BDP-u (Eurostat, tablica teina010) podijelili smo s podacima iz tablice teina075 (Eurostat). Kako je u ovim djelatnostima udio privatnog sektora u Hrvatskoj zanemariv, a DZS ne objavljuje masu za plaće po sektorima, podatke za Hrvatsku izračunali smo dijeljenjem BDP-a s ukupnih rashoda za zaposlene iz tablice Ministarstva financija. Šokantno je da se na plaće zaposlenih u tim sektorima u Hrvatskoj troši gotovo najmanje u Europi, te da se sa 10,6% nalazimo predposljednjem mjestu u Europi (ispod nas je samo Slovačka s 9,9%). Napominjem da smo u tom pogledu daleko ispod europskog prosjeka koji iznosi 16,1%.
Tablica 3., koju je g. Ribić pokazivao u Otvorenom (snimka u pripremi), prikazuje udjele ukupnih troškova za zaposlene (masu za plaće) preuzete iz eurostatove statistike nacionalnih računa. Troškovi za zaposlene unutar opće konsolidirane države podijeljenji su sa BDP-om izraženim u tržišnim cijenama. I u ovoj usporedbi Hrvatska se nalazi ispod europskog prosjeka, i na zaposlene u javnom sektoru troši manje od 10% BDP-a. Ovakve usporedbe pokazuju da je javnost u zabludi. Očito je da medijskim zastupnicima krupnog kapitala odgovara kontinuirani pritisak na sve što nije u njihovom vlasništvu. Javni sektor možda jest neefikasan, no sigurno nije preskup. U ljude je potrebno ulagati i njihov rad se mora pošteno platiti. Marko Krištof, dipl.oec.
