Pregovori s Vladom o povećanju plaća javnim službama započinju 21. ožujka

Na konferenciji za medije Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić je dao osvrt na 200. sjednicu GSV-a na kojoj su predstavljene smjernice državnog proračuna RH za 2016., na sastanak o povećanju osnovice za plaće u javnim službama te na imenovanje Davora Huića savjetnikom premijera.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić na konferenciji za medije održanoj 10. ožujka 2016. godine dao je osvrt na dan prije održanu sjednicu GSV-a na kojoj su socijalnim partnerima predstavljene smjernice državnog proračuna RH za 2016. godinu te na sastanak predstavnika Vlade i sindikata na temu Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama. Također je komentirao i imenovanje Davora Huića savjetnikom predsjednika Vlade.

Na sastanku na temu Sporazuma o osnovici, održanom prije sjednice GSV-a, Vlada je najavila kako će pregovore sa sindikatima javnih službi po tom pitanju započeti 21. ožujka. S obzirom na to da pregovore koji će se održati na inicijativu sindikata Vlada saziva nakon predstavljanja proračuna u kojem sredstva za povećanje plaća po Sporazumu nisu predviđena, a sa sindikatima nije postignut nikakav dogovor o odustajanju od njihovog povećanja, vidljivo je kako postojeća vlast tom problemu nije još pristupila ozbiljno, istaknuo je Ribić. Dodao je kako sindikati žele riješiti ovaj ozbiljan problem te imaju na umu sve teškoće oko konstituiranja Vlade, nepoznavanja i kadrovskog izbora ljudi koji tek moraju učiti na funkcijama te će sindikati biti tolerantni i strpljivi.

Potom je komentirao u javnosti stvorenu histeriju kako se Hrvatska ipak izvukla od penalizacija i korektivnih mjera Europske unije. Kazao je kako EU nema instrumente ozbiljnog kažnjavanja država članica, niti je to politički u stanju provesti, već samo vrši pritisak na pojedine zemlje. Kada bi se postupak korektivnih mjera provodio, prva bi zbog makroekonomske neravnoteže trebala biti Njemačka, jer ima suficit od šest posto, što je štetno za ostale članice EU, ali joj se to ne usude reći. Stoga nije za vjerovati kako će EU trenirati strogoću na Hrvatskoj, već se samo radi o spinu i blefu. „Međutim, stvaranje fame da smo se izvukli od ozbiljnog pritiska EU, dobro dođe unutarnjoj politici za stvaranje ambijenta u kojem se nekome treba smanjiti, rezati ili ne povećati prava“, zaključio je Ribić.

Pozdravio je dolazak premijera na sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća. Ovim proceduralno hvalevrijednim činom i svojim petnaest-minutnim izlaganjem premijer je dao značaj GSV-u, ali do sada ipak nije stupio sa sindikatima u razmjenu mišljenja, a premijerova agilnost, energija i vizija ne mogu biti uspješni ako nema društvenog dijaloga o temama poput državnog proračuna, primijetio je Ribić. Za predstavljeni prijedlog državnog proračuna kazao je kako je to još jedan proračun kontrakcije, odricanja i stezanja, koji guši rast proizvodnje, potrošnje i nacionalne ekonomije. U proračunu nisu vidljivi reformski zahvati, intervencije prema javnim poduzećima, reforme agencija i kresanja gdje su nužna, ali zašto bi ih i bilo kad postoje učitelji, znanstvenici, medicinske sestre i liječnici kojima se uvijek može nešto uskratiti. U projekcijama za iduće 3 godine plaće javnih službi su zamrznute što je potpuno izvan pameti, istaknuo je Ribić, jer to znači da će depresija prema zanimanjima koja su prijeko potrebna djeci, starima, bolesnima i nemoćnima trajati 10 godina i tjerati te kadrove van iz ove zemlje. Iz svega navedenoga zaključio je kako ova Vlada nastavlja politiku prethodne Vlade te da gledamo opet istu predstavu, ovog puta sa drugim izvođačima.

Na dio proračuna vezan za znanost i obrazovanje osvrnuo se makroekonomist Sindikata znanosti, Matija Kroflin. Istraživanje njemačkog IFO instituta koje je naručio HDZ prije izbora pokazalo je kako je stanje u znanosti i obrazovanju loše te da su dosadašnja izdvajanja za te grane preniska. Također, u dokumentu smjernica Domoljubne koalicije predstavljenom nakon izbora naglašeno je kako treba povećati sredstva za znanost i obrazovanje. Unatoč tome, u proračunu za 2016. godinu, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta sredstva su smanjena za 150 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu. Po proračunu u sustavu MZOS-a plaće se neće rezati, ali su neke stavke povećane samo simbolično i nedostatne su za svakodnevni pribor za rad i istraživanja, stoga će naša znanost po financiranju i dalje biti međunarodno nekonkurentna i zaostajati za drugim tranzicijskim zemljama, zaključio je Kroflin.

Na kraju konferencije Ribić je izrazio zaprepaštenje imenovanjem Davora Huića premijerovim savjetnikom za unutarnju politiku kojeg je upoznao preko medija kao čovjeka koji je krajnje paušalnim, površnim, neargumentiranim stajalištima pisao pamflete protiv sindikata. Ribić je uvjeren kako premijer Orešković ne zna koga je imenovao svojim savjetnikom i što je sve Huić pisao, jer inače ne bi govorio kako su sindikati važan partner s kojim treba surađivati. Otvara se pitanje tko je tog čovjeka ponudio premijeru, vjerojatno oni koji su impregnirali hrvatsku javnost monodogmatskim stavom o rezanjima koji se pokazao kao debakl, a kojeg su preuzeli i javni mediji. Ljudi koji drže stvarnu moć u zemlji na pozicije instaliraju ljude s izrazito antisindikalnim i antisocijalnim stavovima i protiv državne brige za građane. „To je promjena karaktera države, a pokaže li se Tihomir Orešković kao eksponent krupnog kapitala i ako ne pokaže dimenziju širine da želi raditi za narodnu većinu, a ne za one koji su ga instalirali, crno nam se piše.“, zaključio je Ribić.

Poslušajte audio zapis konferencije za medije:


Ključne riječi:

Davor Huić, državni proračun, Gospodarsko socijalno vijeće, Sporazum o osnovici, Vlada RH

Vezane vijesti

Prednosti članstva