Prepiska dvaju docenata o doprinosu solidarnosti

Prenosimo elokventan i argumentiran odgovor jednog docenta – našeg člana, na mail drugog docenta – nečlana Sindikata koji problematizira uvođenje doprinosa solidarnosti za sve nečlanove Sindikata.

U cijelosti prenosimo odlično argumentiran odgovor našeg člana, docenta Vladimira Čavraka s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na mail što ga je primio od jednog nečlana Sindikata, docenta sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Iz maila kolege nečlana prenosimo glavne teze o problematiziranju doprinosa solidarnosti, zbog boljeg uvida u sadržaj teksta. Za dodatnu argumentaciju oko uvođenja instituta doprinosa solidarnosti upućujemo vas na naše ranije informacije s weba.

ODGOVOR ČLANA SINDIKATA

Štovani kolega …,

Inače nemam običaj odgovarati i komentirati tekstove koji dolaze na ovakav način, ali kako se radi o važnom pitanju želim Vam iznijeti svoje mišljenje. Vi svakako imate pravo zauzimati stavove prema svakom pitanju koje Vas se tiče i to ne želim osporavati. Ali molim Vas da imate u vidu i mišljenje nas koji smo članovi tih Sindikata o kojima Vi govorite. Ne želim biti sindikalni odvjetnik ali kao član koji uredno plaća sindikalnu članarinu da bi se iz nje financirali troškovi kolektivnog pregovaranja, dozvolite da se ne složim sa vašim mišljenjem i obrazloženjem.

Vaš stav protiv doprinosa solidarnosti i sve ostalo bi bilo u redu kada bi Vi vodili računa o sadašnjoj POZITIVNOJ DISKRIMINACIJI u kojoj se Vi nalazite kao nečlanovi.. A radi se o tome da ćete i Vi koji niste članovi Sindikata dobiti veću plaću, veće dnevnice, veću naknadu za odvojeni život, veću božićnicu i slično. Ako se želite toga odreći onda prihvaćam da se odreknete i doprinosa solidarnosti.

Dakle, ako Sindikat pregovara i postiže povoljnosti i ako se one odnose samo na članove, onda sam za da se sve nečlanove oslobodi doprinosa solidarnosti i neka oni sami pregovaraju u svoje ime. A ako svi imaju pravo na povoljnosti i koristi od pregovaranja, onda je u redu da se uvede neki doprinos solidarnosti. Da li je to sadašnji način, iznos, i sl. o tome ne govorim, odnosno dopuštam da bi se o tome moglo diskutirati.

Inače po Vašoj logici i ja bih kao član sindikata sada mogao postaviti ustavno pitanje sadašnje moje diskriminacije jer ja za veća prava plaćam troškove pregovaranja a Vi ne plaćate. Prema tome Vi uživate pozitivne eksternalije a ja ne.

Puno pozdrava!

doc. dr. sc. Vladimir Čavrak
Ekonomski fakultet Zagreb

TEZE NEČLANA SINDIKATA

PREDMET: OčITOVANJE U SVEZI ODREDBE O DOPRINOSU SOLIDARNOSTI ZAKONA O RADU (NN 114/03)

Poštovane kolegice, poštovane kolege!…,

sindikati su u Hrvatskoj prema današnjoj zakonskoj regulativi udruge građana i prema Ustavu Republike Hrvatske (NN 55/21, članak 43) «svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje, svatko može slobodno osnivati sindikate, uključivati se u njih ili iz njih istupati». Prema Zakonu o radu (NN 38/95, član 160 st. 1 i 2) «Zaposlenik, odnosno poslodavac slobodno odlučuje o svojem stupanju i istupanju iz udruge.» i « Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge.»

Nadalje prema izmjenama i dopunama zakona o radu (NN 114/03, čl. 2) «Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe… koja se zaposli (zaposlenik, namještenik) … na temelju rase, boje kože, spola … članstva ili nečlanstva u sindikatu…» Stavak 5 istog članka govori da «Odredbe kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu kojima se utvrđuje diskriminacija na nekom od temelja iz stavka 1. ovoga članka ništave su.»

Međutim, na poticaj nekih sindikata prošle godine su napravljene izmjene i dopune Zakona o radu gdje se u članku 187 stavak a (NN 114/03) uvodi obveza plaćanja doprinosa solidarnosti sindikatu za sve zaposlenike koji nisu članovi sindikata, a poslodavcu nalaže obračunavanje i ustezanje doprinosa solidarnosti iz plaće zaposlenika koji nije član sindikata. Da bi apsurd bio još veći u stavku 6 članka 2 (NN 114/03) negira se sve gore spomenuto «Uređivanje kolektivnim ugovorom obveze radnika na plaćanje doprinosa solidarnosti prema odredbama članka 187.a ovo­ga Zakona ne smatra se diskriminacijom na temelju nečlan­stva u sindikatu iz stavka 1. ovoga članka«.

Pošto se očekuje skoro stupanje na snagu odredbi o doprinosu solidarnosti (od sljedećeg mjeseca) smatram opravdanim pozvati sve one koji se ne slažu sa ovakvim načinom razvoja događaja, da mi se jave kako bi smo zajednički nastupili u zaštiti svojih Ustavom i zakonom zajamčenih prava.


Ključne riječi:

doprinos solidarnosti, Zakon o radu

Prednosti članstva