Odgovornost politike za ishod referenduma

Mali broj izašlih na referendum pokvario je zadovoljstvo ishodom i posijao trajnu klicu budućih nesporazuma oko utemeljenosti odluke o ulasku u EU.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Odgovornost politike za ishod referenduma

Mali broj izašlih na referendum pokvario je zadovoljstvo ishodom i posijao trajnu klicu budućih nesporazuma oko utemeljenosti odluke o ulasku u EU. Za taj ulazak glasovalo je tek 30% građana Hrvatske. 70% građana se nije opredijelilo, ili je bilo protiv ili nisu iskazali stajalište. Odluka je nesporna u pogledu procedure i zakonitosti, ali je upitne potpore u volji većine ljudi.

Za takvu neugodnu i od sada trajnu povijesnu činjenicu odgovornost je podijeljena između dijela naroda i politike. Veliki broj građana nije pokazao odgovornost prema općem dobru i zajedničkim interesima. Veliki broj građana to i inače ne pokazuje. Nisu spremni sudjelovati u zajedničkoj borbi oko vlastitih interesa, koje percipiraju isključivo individualno, nemajući svijest o kolektivnim mogućnostima unapređenja istih. Takav mentalitet mora se mijenjati i zato se kao jedna od mjera nameće imperativ uvođenja obaveznog glasovanja.

Politika, s druge strane nije referendum adekvatno pripremila pri čemu je olako pristupila mobilizaciji građana. Mnoštvo je primjera, ali ovdje navodimo poziciju sindikata. Nitko nas nije potaknuo da mobiliziramo članstvo; naprotiv, napravili su sve da pasiviziraju sindikate. Neizvršenjem sporazuma s prethodnom Vladom (o olakšavanju provedbe referenduma na inicijativu građana), gurnuli su sindikate u pasivnost i bezvoljnost. S prošlom Vladom je dogovoreno da se referendum o referendumu održi isti dan kada i referendum o Europskoj uniji. I neupućenom je vidljiv pozitivan sinergijski učinak oba referenduma. Sindikati bi dodatno mobilizirali građane za izlazak na oba referenduma. Građani bi osim ulaska u Uniju sebi još izglasali i pravo na referendumsko izjašnjavanje. Takav bi ishod povećao vjerodostojnost demokratske vlasti i podigao optimizam jedne depresivne nacije. Idealan ambijent za novi elan nacije i novu politiku, za čvrstu vezu vlasti s narodom. Milanović, Pusić, Čačić, Josipović… to nisu osjetili.

Dvije su se središnjice pokušale aktivirati oko peticije za pravo na referendume, kao odgovor na nekorektnost nove vlasti, a ostale tri su digle ruke od svega, pa i od referenduma za EU. Uvjereni smo da bi s aktivnim sindikatima izlazak građana bio veći od 50%.

Upravo je dvodecenijska nesposobnost i neodgovornost domaće politike jedan od ključnih razloga zbog čega nam je potrebna Europska unija. Ona je spasonosni prostor u kojem se ti negativni učinci političara i pojedinaca na vlasti mogu amortizirati i ublažiti. Nema te politike i tih političara koji mogu realizirati svoje političke ciljeve bez zrelosti društvenih institucija. A upravo je to ono što nam nudi Europska unija.

I zato Hrvatski narod niti ovog puta nije pogriješio, i nije ostavio sebe i zemlju na brisanom prostoru utjecaja moćnih iz zemlje i inozemstva. Nije pogriješio, iako protivnici referendumskog izjašnjavanja građana upravo strah od mogućih pogrešaka naroda navode kao razloge protivljenju referendumima. I ovaj je referendum pokazao kako je manja vjerojatnost da će pogriješiti narod nego pojedinci na vlasti. Upravo su pojedinci i politička klasa, a ne narod, Hrvatsku doveli u teško ekonomsko i moralno stanje. Apatija, bezvoljnost i pasivni mentalitet naroda posljedica je djelovanja politike i pojedinaca u njoj.

U Zagrebu, 23. siječnja 2012.

Vilim Ribić, predsjednik MHS


Ključne riječi:

Europska unija, hrvatska politika, Matica hrvatskih sindikata, odgovornost, referendum o EU

Vezane vijesti

Prednosti članstva