Prosvjed na IRB-u: Hrvatska znanost bez mladih ne može funkcionirati!
Znanstveno i neznanstveno osoblje iskazalo je nezadovoljstvo načinom na koji se upravlja sustavom te kako oni koji bi trebali nositi razvoj društva ostaju zanemareni i potplaćeni. Mladi znanstvenici imaju plaće niže od prosjeka u državi, a prekarni ih rad i preopterećenost nerijetko tjeraju iz sustava znanosti.
Sindikat znanosti održao je u četvrtak prosvjedni skup na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu pod nazivom “Mladi u znanosti: visokoobrazovani, nisko plaćeni”. Na prosvjednom skupu okupilo se dvjestotinjak ljudi, a sve su podržali i kolege s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), Instituta za fiziku (IFS), Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) te drugih visokoobrazovnih ustanova.
Profesori i znanstvenici na najvišim radnim mjestima nisu dobili dodatak za ublažavanje rasta troškova života u srpnju ove godine. Jedino povećanje koje su dobili bilo je u svibnju kroz rast osnovice od svega 2 posto. Mladi znanstvenici imaju plaću ispod prosječne u državi. Tim primanjima ne mogu osigurati egzistenciju, ugovorima na određeno sigurnost radnog mjesta, a zbog konstantnih pritisaka i nejasnih uloga napuštaju sustav.
Foto: NSZVO
Hrvatska znanost bez mladih ne može funkcionirati!
Vlada danas javnim službama nudi povećanje osnovice od tri posto, iako su sindikati tražili 15 posto, a očekuju da im se vjeruje da će uredbama koje dolaze uz Zakon o plaćama osigurati dodatan rast.
„Našim asistentima su plaće 15 posto manje od zagrebačkog prosjeka, 30 posto manje od kolega u Sloveniji i barem 30 posto od kolega u privredi. A hrvatska znanost bez nas ne može funkcionirati“, rekla je Josipa Skelin Ilić, poslijedoktorandica na IRB-u.
Važnost mladih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja vide i njihovi mentori.
„Na probleme mladih znanstvenika gledam iz perspektive mentora i mogu vam reći da će biti sve teže naći mlade i motivirane ljude, s obzirom na plaće i vrlo spor te rigorozan put napredovanja. Krajnje je vrijeme da se pobrinemo za mlade u znanosti“, kazala je Matea Nikolac Perković, znanstvena suradnica na IRB-u.
Foto: NSZVO
‘Prvo ljudi, onda oprema, a tek onda prostor’
Prisutnima se obratio i Tvrtko Smital, predsjednik Sindikata, koji je naglasio važnost brige o ljudima.
„Ova država je relativno kompetentna za ulaganje u beton i ciglu. Bilo gdje na ovoj planeti redoslijed važan za uspjeh u znanosti i obrazovanju je: prvo ljudi, onda oprema, a tek onda prostor“, poentirao je Smital.
Saša Ceci, sindikalni povjerenik na IRB-u, istaknuo je kako je 2019. znanstveno i nastavno osoblje štrajkalo za povećanje plaća nenastavnog osoblja – tajnika, računovođa, čistačica. Ovoga puta ideja za prosvjed došla je upravo od nenastavnog osoblja.
„Bez dobro plaćenog asistenta, bez adekvatno cijenjenog znanstvenog savjetnika, bez dobro plaćenih svih koji su između – računovođa i tajnika – sustav ne može funkcionirati. Ljudi su supstanca, a o toj supstanci naša politika ne vodi brigu. Želimo pravednu cijenu rada za sve zaposlenike u sustavu znanosti. U ovom trenutku smo afirmativni i pristojni i nadamo se da nas vlast neće tjerati na to znanstvenici i profesori umjesto u laboratorijima i za katedrama moraju primjerenu cijenu rada tražiti na ulici”, istaknuo je Matija Kroflin, glavni tajnik Sindikata znanosti.
Foto: NSZVO
Ključne riječi:
#mladiuznanosti, Institut Ruđer Bošković, mladi u znanosti, prosvjedni skup
