Radno mjesto, a ne jednokratna naknada će potaknuti mlade na osnivanje obitelji

Matica hrvatskih sindikata 25. veljače 2016. održala je konferenciju za medije povodom najava da će se novac za novorođenčad namaknuti iz sredstava aktivne politike zapošljavanja mladih. Konferencija je također bila i prilika za osvrt na dan prije održani sastanak predstavnika sindikata javnih i državnih službi s predstavnicima Vlade RH.

Na Vladinu mjeru donacije od 1000 eura roditelju po svakom novorođenom djetetu osvrnula se Lucija Barjašić Špiler, voditeljica EU projekata Matice hrvatskih sindikata te ujedno i zamjenica predsjednika Savjeta za provedbu Plana implementacije Garancije za mlade. Kazala je kako unatoč tome što je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava demantiralo kako će novac za bebe povući iz sredstava namijenjenih za politiku zapošljavanja mladih, u fokus su došla dva ključna pitanja; stanje nezaposlenih i tržišta rada u Hrvatskoj te demografska politika nove Vlade. Naglasila je kako je ključni problem dugotrajna nezaposlenost mladih do 29 godina kojih ima 90.000, a oni bi trebali biti nositelj demografske politike. Dugotrajnom nezaposlenošću mladi gube perspektivu te se teže uhodavaju u posao, stoga bi demografsku politiku trebalo usmjeriti na poticanje zapošljavanja mladih na radna mjesta s adekvatnom plaćom koja bi im omogućila sigurnost potrebnu za stvaranje obitelji i podizanje djece. Problemi o kojima se ne govori su i nedostatak infrastrukture koja bi mlade potaknula da imaju djecu, poput nedovoljnog broja vrtića, a također se ne govori niti o diskriminaciji svake druge žene jer je postala majka. Ne govori se niti o nedostatnim sredstvima koje majke dobivaju 6 mjeseci nakon porodiljnog, kazala je Barjašić Špiler te naglasila kako su sve to problemi koje neće riješiti jednokratna naknada prilikom rođenja djeteta, već bi se taj novac trebao usmjeriti u druge mjere koje potiču zapošljavanje.

Predsjednik Matice Vilim Ribić dodao je kako bi mjera od 1000 eura koristila HDZ-u da skupi što više glasova na izborima, ali kako ona neće ostvariti svrhu da se Hrvati odluče imati više djece te da bi bolje bilo tim novcem povećati fond za zapošljavanje mladih.

Ribić se nadalje osvrnuo na sastanak sindikata javnih i državnih službi s ministrima koji je održan 24. veljače. Kazao je kako su teme sastanka bile za svaku pohvalu, međutim detektirao je moguće probleme i zadaće koje su pred sindikatima i Vladom. Iskazao je zadovoljstvo što su sindikati bili pozvani na sastanak u zgradu Vlade, u koju nisu bili pozvani 4 godine te naglasio kako je to važna simbolika kojom Vlada poručuje sindikatima da treba njihovo iskustvo i kreativnu potporu. Također, pozitivnim je ocijenio stav Vlade spram zaposlenika javnih i državnih službi, a o kojima su ministri govorili s poštovanjem smatrajući ih ključnima za opstanak države. Naglasio je kako sindikatima jučer nisu bile predstavljene detaljne smjernice Vlade za proračun, već kratka prezentacija u kojoj su pobrojane tek najosnovnije stvari poput prihoda, rashoda i dodatnih troškova. Vidljivi su i drugi problemi poput nepovezanosti ministarstava koja bi morala međusobno biti koordinirana te još uvijek ne sazivanja sindikata na pregovore oko Sporazuma o osnovici za plaće što upućuje na to da bi Vlada prvo mogla donijeti odluku što će napraviti s plaćama i onda dovesti sindikate pred gotov čin. Također postoji problem i s reformom plaća, za koju Ribić smatra da bi se trebala napraviti nacionalnim konsenzusom, s obzirom na dugotrajnost toga procesa koji može trajati i 10-15 godina, ako se želi napraviti stručno. Ponovio je kako sindikati neće odustati od Sporazuma o osnovici za plaće, već samo mogu pregovarati o dinamici njegove provedbe ukoliko im Vlada za to predoči konkretne koristi ili štete od isplate prava iz Sporazuma.

Glavna tajnica Matice Mirela Bojić kazala je kako je na sastanku sa predstavnicima Vlade govoreno o reformama, međutim ključno pitanje je što Vladi znače reforme te štite li te reforme građane ili pogoduju krupnom kapitalu. Naglasila je kako ono što je bilo nazivano reformama zadnjih 4 godine nisu bile reforme, već rezanja i sindikati su bili protiv toga. Istaknula je kako sindikati podupiru prave reforme sudjelujući u brojnim radnim skupinama za izradu istih, poput Strategije razvoja javne uprave koja je bila razrađena za period do 2020. godine, međutim s promjenom vlasti nije usvojena. Kazala je kako su reforme kojima bi se uspostavila kvalitetnija javna uprava sa sustavom ocjenjivanja i nagrađivanja dugotrajan proces s kojim treba započeti čim prije. Zaključila je da je evidentno kako sindikati nisu kočničari reformi nego će uvijek biti konstruktivan partner u svim reformama koje podižu učinkovitost sustava.

Za više informacija poslušajte audio zapis konferencije za medije:

Ključne riječi:

demografska politika, javne i državne službe, Matica hrvatskih sindikata, smjernice