Razvojni prioriteti Republike Hrvatske

Republika Hrvatska nalazi se na pragu promjena: tijekom 2000.-2001. konsolidirano je gospodarstvo i stvorena je kritična masa podrške za ubrzanje razvoja i provođenje reformi, što Vladi Republike Hrvatske, u suradnji sa socijalnim partnerima, omogućava da se usmjeri na rješavanje strukturnih problema i razvoj.

SPORAZUM “PARTNERSTVO ZA RAZVOJ”

(Prilog RAZVOJNI PRIORITETI REPUBLIKE HRVATSKE OTVORENOST KONKURENTNOST STABILNOST RAST ZAPOŠLJAVANJA I STANDARDA)

Zagreb, 22. prosinca 2001.

UVODNA RIJEČ

Republika Hrvatska nalazi se na pragu promjena: tijekom 2000.-2001. konsolidirano je gospodarstvo i stvorena je kritična masa podrške za ubrzanje razvoja i provođenje reformi, što Vladi Republike Hrvatske, u suradnji sa socijalnim partnerima, omogućava da se usmjeri na rješavanje strukturnih problema i razvoj. Jedna od ključnih prepreka za svaku socijalnu i gospodarsku reformu jest raširenost mentaliteta nepoduzetnosti i očekivanja da država izravno rješava egzistencijalne probleme stanovništva. Da bi se pokrenule promjene i reforme koje bi Hrvatsku uvele u krug zemalja u brzom razvoju, potrebno je stvoriti okruženje za razvitak poduzetnog i inventivnog naraštaja koji vjeruje u sebe i svoje sposobnosti, kao i u činjenicu da se uspješnost ne postiže raspodjelom, već umnažanjem i stvaranjem novih resursa. Iskustva drugih, uspješnih zemalja, pokazuju da je potrebno iznaći nove djelatnosti i ponuditi nove proizvode te utemeljiti nove organizacijske procese i strukture.

Pritom, glavno područje razvoja više nije proizvodnja materijalnih dobara, već sektor usluga, i to prvenstveno informacijskih, što uvjetuje da u prvi plan dolaze ljudski resursi i njihova kvaliteta, pri čemu znanost i obrazovanje igraju ključnu ulogu.Bez konsezusa socijalnih partnera glede ključnih razvojnih prioriteta, uz najšire sudjelovanje svih relevantnih aktera Republike Hrvatske, nije moguće donositi dugoročne i konzistentne političke odluke potrebne za promjenu stanja i ostvarivanje održivog rasta. Polazeći od mogućnosti i stanja u RH, Vlada i socijalni partneri odabiru razvojne prioritete koji će činiti okosnicu razvojnih promjena i reformi u idućem razdoblju, a koji proizlaze iz “Načela razvitka Republike Hrvatske” i 19 integralnih studija projekta “Hrvatska u 21. stoljeću”. Strategiju upotpunujuju najznačajnije zadaće i mjere koje treba poduzeti zbog ostvarivanja ključnih ciljeva koji će omogućiti napredovanje na svim područjima ekonomije i društva, a u čijim procesima će djelatno i ravnopravno sudjelovati svi socijalni partneri.

ZATEČENO STANJE NA POČETKU 2000.

Negativan gospodarski rast, osobito nazadovanje industrije visoka i široko rasprostranjena nelikvidnost velika državna dugovanja prema proračunskim korisnicima, privredi i stanovništvu vrlo visok deficit državnog proračuna od 7,4% BDP negativan trend u zapošljavanju s ubrzanim povećavanjem nezaposlenosti visok stupanj političke, gospodarske i financijske izolacije nefunkcioniranje pravne države uz rasprostranjenu korumpiranost “tajkunska” privatizacija uz podršku državne strukture izostanak restrukturiranja i niska konkurentnost gospodarstva trome i neučinkovite javne i državne službe zapušteni i zastarjeli sustavi obrazovanja i znanosti.

OSTVARENI REZULTATI

Od 2000. do 2001. dinamiziran gospodarski rast; od -0,4% u 1999., ostvaren je rast BDP-a koji je u 2000. godini iznosio 3,7%, a u 2001. godini oko 4,5%, započet rast investicija i stvaranje preduvjeta za življe poduzetništvo i zapošljavanje, plaćeni stari državni dugovi koji su blokirali gospodarstvo, osjetno poboljšana likvidnost, povećana štednja i pad kamata povećana dohodovnost (profiti u odnosu na gubitke) i razvojna sposobnost gospodarstva otpočinje višegodišnji plan stabiliziranja javnih financija sa ciljem smanjenja udjela državnih rashoda u BDP s oko 50% na 37-38% u 2004.; u dvogodišnjem razdoblju 2000-1 taj udio smanjen je na 44%, a proračunski deficit smanjen je od 7,4% BDP-a u 1999. na 5,7% u 2000., te na 5,3% u 2001. godini, inicirane su dugoročne reforme na području javne i državne uprave, zdravstva, mirovinskog sustava, te socijalne politike, RH prihvaćena u međunarodnim organizacijama i asocijacijama, poboljšan je međunarodni kreditni rejting, s višestrukim pozitivnim utjecajima na gospodarstvo RH postaje punopravan član WTO, potpisan je Stand-By Agreement sa MMF-om, osiguran zajam Svjetske Banke za strukturalnu prilagodbu (SAL), ostvaren pristup CEFTA-i, te je potpisan niz bilateralnih ugovora koji će omogućiti širenje gospodarske suradnje i izvoza potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u Europsku uniju.

OSNOVNI PROBLEMI KRAJEM 2001.

Visoka stopa nezaposlenosti, niska konkurenta sposobnost hrvatske privrede, rast javnog duga, sporo provođenje reformi, nedovoljno učinkovita pravna država i neiskorijenjena korupcija u društvu, nerazvijena radna i poslovna etika, neprilagođena standardima i potrebama moderne tržišne ekonomije i društva, trome i neučinkovite javne i državne službe, zapušteni i zastarjeli sustavi obrazovanja i znanosti, neprilagođeni socijalnim i gospodarskim problemima i prioritetima ogromne dohodovne razlike.

VIZIJA HRVATSKE ZA 21. STOLJEĆE

Hrvatska u 21. stoljeću treba biti društvo zadovoljnih, slobodnih pojedinaca kojima država, u suradnji sa socijalnim partnerima, pruža što veću osobnu, pravnu, socijalnu i zdravstvenu sigurnost te omogućuje ostvarenje poslovnih i društvenih interesa. Preobražaj Hrvatske u uspješno i moderno europsko društvo, osigurati će: ubrzan, ali ekološki održiv, gospodarski rast, te održivi rast životnog standarda, otvoreno i konkurentno gospodarstvo utemeljeno na znanju, novim tehnologijama, novim uslugama i prozvodima, kao i novoj kvaliteti tradicionalnih proizvoda, pravnu, socijalno osjetljivu i politički stabilnu državu, otvoreno, civilno društvo s osobnim inicijativama i odgovornošću kao temeljem, ostvarenje punopravnog članstva u Europskoj uniji i NATO-u, Hrvatsku, kao prestižnu destinaciju sa specifičnim hrvatskim obilježjima.

CILJEVI:

• ODRŽIVI RAST I TRAJNA MAKROEKONOMSKA STABILNOST

Učvršćenje političke i socijalne sigurnosti, te makroekonomske stabilnosti i gospodarskog rasta radi prevladavanja negativnih svjetskih utjecaja, intenziviranje orijentacije ekonomske politike na jačanje konkurentnosti i otvorenosti hrvatske privrede u cilju ostvarivanja održivog razvitka na bazi izvoza, osiguranje socijalne i političke stabilnosti, rast BDP-a u cilju dostignuća standarda EU.

• IZVOZ, KONKURENTNOST I INVESTICIJE

Maksimalno podržavanje novih projekata koji se zasnivaju na iskorištavanju domaćih resursa i kadrova i izvozu, a koji zadovoljavaju trendove i kriterije svjetskog tržišta (proizvodnja organske i zdrave hrane, selektivni oblici turizma, šumsko-drvni proizvodi, kvalitetna pitka voda), daljnje stimuliranje domaćih i inozemnih ulaganja, te uklanjanje administrativnih barijera direktnim stranim ulaganjima i življim domaćim investicijama.

• USPOSTAVA UČINKOVITE PRAVNE DRŽAVE I DECENTRALIZACIJA

Brzo odlučivanje u pravosuđu, efikasna i moderna državna administracija, pružanje brzih i kvalitetnih usluga u javnom sektoru, jačanje pravnih institucija i znatno poboljšanje učinkovitost stečajnog procesa, urednost plaćanja računa i obveza, te rješavanje kriminala vezanog uz privatizaciju, aktivno sudjelovanje i suglasnost socijalnih partnera na izradi koncepta i realizaciji, programa decentralizacije.

• POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI I POBOLJŠAVANJE SPOSOBNOSTI RADNE SNAGE

Povećanje zaposlenosti i stvaranje povoljnijih uvjeta pri zapošljavanju mladih, žena, te osoba koje žive na otocima i područjima od posebne državne skrbi, temeljite promjene u obrazovnom i znanstvenom sustavu, uz omogućavanje permanentnog obrazovanja djelatnika radi poboljšanja sposobnosti radne snage («employability»), pružanje podrške poduzetništvu kao osnovi razvitka i zapošljavanja.

• TEMELJITE PROMJENE U SUSTAVU OBRAZOVANJA I ZNANOSTI

Reforma čitavog sustava obrazovanja što podrazumijeva intenziviranje učenja postupaka vještina i fleksibilnog obrazovanja radne snage, uspostava sustava cjeloživotnog obrazovanja pri čemu se misli na kontinuirano stjecanje novih znanja potrebnih za nove tehnologije, proizvode i procese poslovanja, reforma Sveučilišta u moderno i integrirano sveučilište, ravnomjerno povećanje državnog financiranja sustava obrazovanja i znanosti u trogodišnjem razdoblju na razinu postotnog izdvajanja iz BDP-a zemlja EU, pod uvjetom i u svrhu provedbe reformi u oba sustava, uvođenje instrumenata, subjekata i procesa mjerenja kvalitete u sustavu obrazovanja i znanosti.

• TEMELJITA REFORMA DRŽAVNE I JAVNE UPRAVE

Podizanje primjerene učinkovitosti državne uprave, lokalne samouprave, te javnih službi, povećanje transparentnosti u radu državnih, lokalnih i javnih uprava, te njihovo sveobuhvatno moderniziranje po uzoru na zemlje članice EU, uvođenje instrumenata i procesa mjerenja kvalitete i učinkovitosti u radu javnih, državnih i lokalnih službi, veća informatizacija državnih i javnih službi, uvođenje principa cjeloživotnog obrazovanja u rad državnih, lokalnih i javnih službi.

• INTENZIVNO PRIHVAĆANJE STANDARDA EUROPSKE UNIJE

Provođenje zacrtanih mjera provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između RH i Europskih zajednica i njihovih država članica, usklađivanje zakonodavstva s acquis communitaire-om, provođenje mjera makroekonomske politike s ciljem što bržeg udovoljavanja uvjeta EU u vidu kriterija iz Kopenhagena, reforma državne uprave u cilju izgradnje sustava koji može biti nosilac integriranja u EU, izgradnja ljudskih potencijala za integriranje u EU.

MJERE EKONOMSKE POLITKE 2002.-2004.:

• MAKROEKONOMSKE

S obzirom na globalne uvjete, realno je za očekivati da će rast BDP-a u 2002. godini biti oko 3-4%, a proračunski rashodi i druga potrošnja, projiciraju se na donjoj granici rasta, zbog jačanja konkurentnosti i povećanja investicijskih kapaciteta, socijalni partneri dogovoriti će politiku plaća prema kojoj će plaće rasti sporije od proizvodnosti rada, inozemna i domaća ulaganja usmjeriti će se izvozno orijentiranom poduzetništvu, posebice poticanjem malog i srednjeg poduzetništva.Nositelj: Ministarstvo Financija (u suradnji sa svim ostalim tijelima državne uprave).

• SUSTAV PLANIRANJA RAZVITKA PO UZORU NA EU I TRANZICIJSKE ZEMLJE

Do 30. lipnja 2002. godine, izradit će se sustav ekonomskog planiranja na državnoj razini, te osnovati nadležnu instituciju po uzoru na praksu EU i drugih tranzicijskih zemalja, do kraja 2002. godine, oslanjajući se na “Načela razvitka Republike Hrvatske” i 19 strateških dokumenata projekta “Hrvatska u 21. stoljeću”, Vlada će izraditi ekonomski program za proces pridruživanja EU. Nositelj: VRH FISKALNEdo 2004. godine smanjiti ukupni deficit na razinu standarda EU, te smanjiti tekući deficit i zaduživanje, proračuni za 2002., 2003. i 2004. dalje će smanjiti udio državnih rashoda u proračunu s oko 44% u 2001. na 37-38% u 2004., a paralelno s tim proračunski deficit smanjivati s 5,3% u 2001. na 4,25% u 2002., 1,4% u 2003., proračun za 2002. godinu ima zadaću ostvariti rast poreznih prihoda od 4,5 do 5%, tj. 2,5-3 poena manje od rasta BDP-a, a proračuni za 2003. i 2004. godinu moraju nastaviti taj trend poreznog rasterećenja, privatizacijski prihodi neće se trošiti u proračunu, već će se u cjelini usmjeriti na razvoj, decentralizirati će se javne službe i afirmirati uloga lokalnih i područnih (regionalnih) uprava i samouprava. Nositelj: Ministarstvo Financija

• MONETARNE, KREDITNE I BANKARSKE

Pozitivno će se djelovati na makroekonomsku stabilnost, i stabilnost cijena. U 2001. godini se očekuje rast cijena od oko 5%, u 2002. godini 4%, u 2003. godini 3,8%, dok se u 2004. godini teži ostvariti rast cijena od 3% čime bi se Hrvatska priključila europskim standardima, osigurati će se unutarnja i vanjska likvidnost, te će se dogovoriti tečajna politika čija je svrha približavanje Euro zoni, Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija nastavit će harmonizirati monetarnu i fiskalnu politiku i nihove instrumente, vodit će se politika daljnjeg sniženja kamatnih stopa i njihovog približavanja standardima EU, unaprijedit će se sustav nadzora i kontrole rada banaka i cjeline financijskog i bankarskog sustava, s poticanjem štednje i razvojem sustava osigurane štednje u skladu s europskim standardima, ubrzat će se razvitak financijskih tržišta, na što će utjecati mirovinska i druge reforme, intenzivirati će se mjere protiv sive ekonomije, posebice protiv neplaćanja poreza. Nositelji: Ministarstvo Financija i HNB.

• POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA

U procesu poticanja zapošljavanja, te kreiranja politike zapošljavanja, aktivnu ulogu igrati će sindikati i udruge poslodavaca, Vlada RH, u suradnji sa socijalnim partnerima, dalje će razraditi i ostvarivati aktivnu politiku zapošljavanja, posebice na području zapošljavanja mladih osoba, žena, te osoba koje žive na otocima i područjima od posebne državne skrbi, izraditi će se godišnji planovi zapošljavanja koji su obveza svake članice EU od 1998. godine, razvitak modernih institucije rada, kao i veća fleksibilnost tržišta rada, osigurati će se odgovarajućim propisima i aktivnostima, nadležna Ministarstva (rada, znanosti, obrazovanja) i Zavod za zapošljavanje, u suradnji sa socijalnim partnerima, pratiti će kvalifikacijsku strukturu radne snage i njezinu sposobnost zapošljavanja («employability»), ocjenu potreba za radnom snagom s utjecajem na obrazovanje i upisnu politiku na sveučilištima, osobito s obzirom na nove proizvode i tehnologije, te prijedlog izmjena u svom ustroju i programima obrazovanja, doškolovanja, te stjecanja novih znanja i kvalifikacija, reformirat će se ustroj i funkcije Zavoda za zapošljavanje u skladu sa standardima EU: Zavod će se baviti posredovanjem, konzultiranjem, izradom godišnjih planova zapošljavanja, te osposobljavanjem radne snage za prilagodbu potrebama modernog tržišta rada i povećanjem njene konkurentnosti. Aspekt socijalne politike premjestiti će se u domenu Ministarstva rada i socijalne skrbi, odnosno nadležna ministarstva za pojedine socijalne funkcije koje je dosad obavljao Zavod za zapošljavanje. Pravni okvir biti će uređen na način da Zavod za zapošljavanje ne ostvaruje nikakvu institucionalnu prednost u odnosu na druge subjekte, posebice privatne posredničke institucije na tržištu rada. Nositelji: Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

• KOMPLEMENTARNOST OBRAZOVANJA I ZAPOŠLJAVANJA

Intenzivirat će se komplementarnost između sustava obrazovanja i znanosti i zapošljavanja u skladu sa praksom zemalja članica EU. Provest će se sistematičan uvid u stanje na tržištu rada, kao i osnova za buduće trendove, te će se u skladu s tim adekvatno stimulirati obrazovanje i znanost da se kreću u onom pravcu koji odgovara trendovima i potrebama tržišta rada, odnosno perspektivama gospodarstva, partnerstvom privatnog i javnog sektora osnovati će se znanstveno-inovacijski tehnološki inkubatori čiji je cilj razvitak novih tehnologija, patenata i poslovnih rješenja, a koji će ujedno djelovati kao direktni poticaj i konkurencija državnim znanstvenim ustanovama, omogućiti će se adekvatni i stimulirajući uvjeti za rad našim najperspektivnijim znanstvenicima kako bi se njihova znanja maksimalno koristila u Hrvatskoj. osnovat će se poslovne škole na razini države i regija kao odgovor na alarmirajuću potrebu za stručnim kadrovima poduzetničko-menadžerskog i ekonomsko-analitičkog profila. Nositelji: Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

• KONKURENTNOST I IZVOZ

Osnovni razvojni prioritet Republike Hrvatske jest gospodarski rast na osnovi izvoza robe i usluga, te povećanje konkurentnosti Hrvatske države i hrvatskih proizvoda. Ostvareno poboljšanje financijskog ratinga zemlje, sniženje troškova investicionog kapitala, šire mogućnosti pribavljanja kapitala po povoljnijim uvjetima, gospodarska povezanost s drugim zemljama i integracijama od CEFTA do EU i NATO bitne su pretpostavke uspješnijem izvozu. No, problemi izvoza su kompleksni, sustavni i rješivi u dužem roku. Hrvatsko je gospodarstvo još uvijek relativno zatvoreno, nedovoljno konkurentno, te nespremno za uključenje u globalno tržište, što je osobito karakteristično za mala i srednja poduzeća. Velika javna poduzeća još nisu privatizirana i restrukturirana. Uvoz robe uvelike premašuje izvoz.

Izradit će se program unapređenja konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva s nositeljima i rokovima, i u tom cilju poduprijeti osnivanje Hrvatskog vijeća za konkurentnost i implementaciju prijedloga Vijeća u praksi, sustavno će se pratiti i poticati svi elementi razvitka poduzetničke klime, radi unapređenja konkurentnosti kroz podizanje kvalitete, Vlada i socijalni partneri će aktivno podržati i sudjelovati u radu Zaklade za izvrsnost poslovanja, provesti će se nužne reforme i redefinirati djelovanje i pozicija gospodarskih institucija (komore, udruge poslodavaca, udruženja obrtnika, turističke zajednice, Zagrebačkog velesajma, instituta), te unaprijediti njihovo djelovanje koristeći iskustva zemalja u tranziciji i praksu zemalja EU, stvorit će se uvjeti za osposobljavanje malih i srednjih poduzeća za uključivanje u međunarodnu trgovinu, aktivno će se promovirati hrvatski gospodarski interesi, te će se u tu svrhu definirati sustav diplomatskog polivalentnog i efiskanog međunarodnog djelovanja, razviti će se sustav učinkovitog kreditiranja i osiguranja garancija za izvozne poslove. Nositelj: Ministarstvo gospodarstva.

• PRIVATIZACIJA I RESTRUKTURIRANJE

Dalje će se provoditi privatizacija, te će se intezivirati strukturno prilagođavanje hrvatskih poduzeća za tržišnu konkurenciju i međunarodnu konkurentnost, ubrzat će se priprema javnih poduzeća za privatizaciju što će imati dvojaku ulogu: povećavanje profitabilnosti javnih poduzeća, te osposobljavanje za prilagodbu modernom tržišnom poslovanju, restrukturirati će se javna poduzeća, te pojačati njihova uloga u ukupnom razvitku nacionalnog gospodarstva s povećanjem investiranja u ljude resurse, nove tehnologije i širenje djelatnosti na brojne kooperante, pružit će se podrška razvoju poduzetništva, poduzetničkom organiziranju i korištenju potencijala pojedinih područja (industrija, turizam, poljoprivreda i druge djelatnosti), te jačanju uloge pojedinih propulzivnih poduzeća na širim tržištima, unaprijediti će se i poticati korporacijsko upravljanje. Nositelj: Ministarstvo gospodarstva.

• POTICANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Unaprijedit će se i razvijati institucije i aktivnosti koje će biti kvalitetna infrastruktura i podrška malom i srednjem poduzetništvu, oslanjajući se pritom na suradnju s privatnim sektorom i njegovim legitimnim institucijama i predstavnicima, razvit će se sustav financijske podrške i stimulacije izgradnjom efikasnog garancijskog i kreditnog mehanizma povezanim sa sustavima znanosti i obrazovanja, savjetovalištima, tehnološkim razvitkom i unapređenjem marketinga, neiskorišteni poslovni prostori i zemljišta stavit će se, pod najpovoljnjijim uvjetima, u gospodarsku funkciju u projektima privatnog sektora, potaknut će se razvitak povoljnih uvjeta i pozicija posebice na razini županija, gradova i općina.

Radi privlačenja investicija i poticanja lokalnog gospodarskog razvitka, podrška s državne razine bit će posebno usmjerena prema onim županijama i lokalnim vlastima koje će najuspješnije surađivati s privatnim sektorom u izgradnji razvojnih centara, slobodnih zona, tehnoloških inkubatora i poslovnih parkova, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, u suradnji s udrugama poslodavaca i obrtnika, ustrojiti će sustav tržišno orijentiranih institucija koja će posredovati između banaka i poduzetnika, pružati konzultantske usluge, razrađivati poslovne planove, provoditi temeljite i permanentne oblike edukacije, pružati marketinške, dizajnerske, istraživačke, razvojne i druge usluge, osnovat će se Fond za razvoj i zapošljavanje koji će, uz ostala sredstva, raspolagati sredstvima ostvarenima privatizacijom, a čiji će program biti dogovoren s predstavnicima socijalnih partnera, stvoriti će se sustav financijske potpore za razvoj novih projekata i poduzeća. Nositelji: Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, HUP, HOP, županije, gradovi, i općine.

• POTICANJE STRANIH INVESTICIJA

Ministarstvo gospodarstva, u najbržem mogućem roku, osnovat će službu za strane investitore koja će na jednom mjestu pružati sve informacijske, tehničke i logističke usluge stranim i domaćim investitorima, po principu “one-stop-shop”-a, te poticati tijela lokalne samouprave kako bi se osnovale regionalne “one-stop-shop” ustanove, služba će urgento izraditi adekvatan vodič koji će na što precizniji i realniji način približiti stranim ulagačima proces investiranja u Republiku Hrvatsku, intenzivirati će se ukljanjanje administrativnih barijera stranim ulaganjima identificiranih u FIAS-ovoj studiji o procesu ulaganja u RH. Nositelji: Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo vanjskih poslova.

• REGIONALNI RAZVITAK

Smanjit će se regionalne razlike u gospodarskom razvitku, s time da u razdoblju do 2010. godine razlike između najviše i najmanje razvijenih regija ne bi smjele prelaziti odnos 2:1 (mjereno BDP per capita), u istom razdoblju nacionalnom politikom poboljšati će se uvjeti zapošljavanja, zdravstvene i obrazovne prilike u manje razvijenim regijama, te današnje razlike u usporedbi sa razvijenim područjima smanjiti za barem 25%, posebno će se poboljšati uvjeti za razvitak i život u specifičnim regijama: pograničnim područjima, rijetko naseljenim područjima s neiskorištenim prirodnim resursima, otocima, te na područjima koja su posebno pogođena posljedicama rata, izgraditi će se regionalni sustav, uključujući ustroj regionalnih jedinica, te nove institucije za regionalno planiranje, koji bi započeo djelovati u 2003. godini, novi regionalni sustav uskladit će se sa sustavom EU, a institucije regionalnog planiranja u najvećoj mogućoj mjeri koristit će se za realizaciju regionalne politike zapošljavanja, regionalna politika bit će ustrojena i ostvarena na način da RH u najkraćem mogućem roku počne koristiti sredstva fondova za regionalni razvitak EU.

Vlada RH osnovat će Povjerenstvo za regionalni razvitak i politiku koje će s institucijama regionalnog planiranja, i u suradnji sa socijalnim partnerima, između ostaloga, predložiti mjere ekonomske politike za ostvarivanje ciljeva regionalne politike, županije, gradovi i općine, u partnerstvu privatnog sektora i lokalnih Gospodarsko-socijalnih vijeća, bit će aktivni subjekti ostvarivanja regionalne politike koristeći pritom prirodne osobnosti i prednosti svoje regije. S republičke razine podupirat će se one jedinice područne samouprave koje same ulažu u poticanje razvoja, i to proporcionalno njihovim naporima i realnim mogućnostima, te rezultatima potvrđenim gospodarskim parametrima. Nositelji: VRH, županije, gradovi, i općine.

• PRAVNA DRŽAVA

Uspješno društvo nije zamislivo bez društvene i političke stabilnosti te učinkovite zaštite vlasničkih prava i ugovornih odnosa. Bez efikasne pravne države nije moguće razviti tržišnu ekonomiju, osigurati pozitivne privatizacijske efekte, ostvariti željene međunarodne integracije, nije moguć dugoročan razvitak i rješenja gospodarskih problema. Sabor i Vlada poduzet će do kraja mandata mjere za uspostavu efikasnijeg funkcioniranja pravosuđa, državne i javne uprave, te učinkovitijeg javnog sektora u odnosu na pravne i fizičke osobe. Nužna je preraspodjela određenih poslove s nekih sudova na druge, te razgraničenje “sudskih” od “pravosudnih” poslova čime bi se smanjio broj poslova i predmeta kod kojih je nužan angažman sudaca, dakle koje mogu obnašati osobe s visokom ili višom pravnom stručnom spremom, ažuriranost i usklađenost zemljišnih knjiga i katastra za gospodarstvo je ključan proces, te će se pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne sampouprave osnovati odjel koji će se baviti isključivo tim pitanjima, te će se cijeli proces provođenja projekta zemljišnih knjiga i katastra ubrzati i poboljšati, omogućit će se brza likvidacija neperspektivnih poduzeća; stečajni proces će se pojednostavniti, te vremenski skratiti kako bi se zaustavilo subvencioniranje onih poduzeća koja nemaju perspektivu da u kraćem roku postanu profitabilna i učinkovita. Nositelj: Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

• ROKOVI, MJERENJE I VREDNOVANJE IMPLEMENTACIJE POJEDINIH MJERA I ZADATAKA

Nositelji pojedinih obveza, dužni su u radne skupine za pripremu operacionalizacije pojedinih točaka uključiti stručne predstavnike potpisnika Sporazuma “Partnerstvo za razvoj”, koje će putem Ureda za socijalno partnerstvo RH, odnosno GSV-a, imenovati predstavnici poslodavaca i sindikalnih središnjica.Nositelji pojedinih mjera i zadataka obvezni su svaka tri mjeseca, u pisanom obliku, podnositi izvješće o realizaciji pojedinih mjera Valdi RH, potpisnicima Sporazuma “Partnerstvo za razvoj”, GSV-u, te Uredu za socijalno partnerstvo u RH.