Rebalans Državnog proračuna otkrio: Duboka kriza funkcioniranja znanstvenog i visokoškolskog sustava
Novac za znanstveno-istraživačku djelatnost smanjen za sedam posto, za opremu 11%, dok je me?unarodnoj suradnji rebalansom oduzeta čak trećina novca. Potvrdi li se da je novac oduzet samo zato što nije potrošen, to otvara pitanje o funkcioniranju znanstvenog sustava, zakašnjelosti reforme i odgovornosti. Sindikat je izborio sredstva za sustav koji ih nije u stanju potrošiti. […]
Novac za znanstveno-istraživačku djelatnost smanjen za sedam posto, za opremu 11%, dok je me?unarodnoj suradnji rebalansom oduzeta čak trećina novca. Potvrdi li se da je novac oduzet samo zato što nije potrošen, to otvara pitanje o funkcioniranju znanstvenog sustava, zakašnjelosti reforme i odgovornosti. Sindikat je izborio sredstva za sustav koji ih nije u stanju potrošiti. Sindikat je obavio svoj dio posla, a drugi?
IZVJEŠTAJ S KONFERENCIJE ZA TISAK SINDIKATA ZNANOSTI 11.09.2003.
REBALANS DRŽAVNOG PRORAčUNA OTKRIO: DUBOKA KRIZA FUNKCIONIRANJA ZNANSTVENOG I VISOKOŠKOLSKOG SUSTAVA
Novac za znanstveno-istraživačku djelatnost smanjen za sedam posto, za opremu 11%, dok je me?unarodnoj suradnji rebalansom oduzeta čak trećina novca, upozoravaju sindikalisti. Potvrdi li se da je novac oduzet samo zato što nije potrošen, to otvara pitanje o funkcioniranju znanstvenog sustava, zakašnjelosti reforme i odgovornosti. Sustav visokog obrazovanja i znanosti u dubokoj je krizi, a uzrok tome je višestruk: od neučinkovite administracije u Ministarstvu znanosti, nemoći sveučilišta da artikuliraju bilo kakvu politiku, pa niti financijsku, do zatvorenosti naših fakulteta i instituta u svoje interese. Štetne posljedice zakašnjelosti reforme više su nego vidljive u zadnjem rebalansu Državnog proračuna. Predsjednik Velikog vijeća Sindikata Vilim Ribić smatra da je Ministarstvo znanosti birokratski čep koji loše funkcionira i nije u stanju zadovoljiti potrebe sustava. Podsjetivši da je sustavu rebalansom proračuna oduzeto oko 117 milijuna kuna, Ribić je na konferenciji za tisak istaknuo da sustav znanosti u prvih šest mjeseci nije potrošio novac u mjeri u kojoj je trebao. Smatra da argument o štednji ne stoji, jer logika proračunskog financiranja ne podrazumjeva mjere štednje već potrošnje namijenjenoga, dok se argument o većoj potrošnji u drugoj polovici godine odnosi tek na neke namjene, ali ne na većinu. Iako je Sindikat ogorčen zbog smanjenja sredstava za znanost u iznosu od 4% u odnosu na predvi?eni Proračun, nesrazmjerno smanjenju drugih ministarstava, ipak se može razumjeti logika Ministarstva financija koje se na kresanje sredstava odlučilo uočivši da sustav ne apsorbira ponu?ena mu sredstva. Sindikat pronalazi slabosti i kod korisnika sredstava. Sustav je trom, rascjepkan, nema objedinjene politike i ne zna što hoće, inertan i nedovoljno aktivan, ali prema informacijama samih znanstvenika počesto je takav jer ga Ministarstvo znanosti ne opslužuje rješenjima i sredstvima na dostatan, pravovremen i kvalitetan način. Prema podacima Sindikata, novac za znanstveno-istraživačku djelatnost smanjen je za sedam posto, za opremu 11%, dok je me?unarodnoj suradnji, bez koje znanost ne može funkcionirati, rebalansom oduzeta čak trećina novca. Udio znanosti iz BDP-a je time smanjen s 0,59 na 0,53%. Sindikat ne vjeruje objašnjenjima da ovo smanjenje znanstvenici neće osjetiti. Sindikalisti su naveli niz primjera iz života znanstvenika iz kojih se vidi da su projekti već bili podfinancirani, a da se kasni s uplatom novca za projekte i druge potrebe. Predsjednik Sindikata Krunoslav Pisk smatra da je potrebno proučiti činjenicu da je proračunski novac postojao, a da nije potrošen, iako je sustav znanosti i visokog obrazovanja podfinanciran. Znano im je, kako tvrde, mnogo slučajeva u kojima je fakultetima kasnila uplata novca za opremu, a znanstvenici su prema nepoznatim kriterijima dobivali višestruko manje novca od traženog. “Birokracija izbezumljuje znanstvenike, jer znanost je utrka u kojoj se stalno trči. Ako birokracija ne prepozna na vrijeme vrijednost projekta, onda sve propada” rekao je Pisk. Katastrofalna je činjenica da ljudi na terenu nemaju dovoljno sredstava, čak niti za opremu ili me?unarodnu suradnju, a da vlast procjenjuje da novci nisu potrošeni. Očito postoji čep izme?u davatelja i korisnika sredstava. Po mišljenju Sindikata problem Ministarstva znanosti nije problem nastao za ovoga ministra, on je višegodišnji i može se riješiti samo hitnom reformom državne uprave. U Sindikatu se čude da se od te reforme zbog izbora odustalo. Sindikat se donedavno veselio dobitku 201 milijun kuna od prodaje Ininih dionica, prema dogovoru s Vladom, umjesto toga dobio je rebalans. Zbog svega spomenutog, Sindikat se pita radi li se tu o promjeni Vladine strategije prema znanosti. Premijer je sindikalistima odgovorio da Vlada ostaje na svojim prioritetima i da će se Proračun za iduću godinu graditi na temelju uvećanih sredstava za znanost od 10% ne temelju planiranog proračuna za ovu godinu, a ne na temelju njegova izvršenja, te najavio sastanak sa Sindikatom za sljedeći tjedan. Sindikalisti su podsjetili na presudnu ulogu Sindikata u povećanju proračunskih sredstava za ovu godinu, zahvaljujući odredbama Partnerstva za razvoj. Sindikat je izborio sredstva za sustav koji ih nije u stanju potrošiti. Sindikat je obavio svoj dio posla, a drugi? Tajništvo SindikataZagreb, 22. rujna 2003.
