Rektorski zbor, Nacionalno vijeće i Upravno vijeće IRB-a podržali daljnja povećanja plaća

AŽURIRANO 21.11.2023.:

Upravno vijeće Instituta Ruđer Bošković je na svojoj 13. sjednici održanoj 13. studenog 2023. godine podržalo stajališta Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja koja ukazuju na nezadovoljavajuće stanje plaća u sustavu znanosti,  s posebnim naglaskom na mlade znanstvenike.

Izrazili su spremnost za suradnju i zajedničko djelovanje po ovom pitanju.

Podrška u zaštiti materijalnog položaja radnih mjesta u sustavu znanosti

AŽURIRANO 8.11.2023.:

Nakon Rektorskog zbora, i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj je podržalo četiri temeljna prioriteta naznačena u platformi Sindikata za djelovanje prema resornom ministarstvu i Vladi RH.

Originalna vijest od 2. studenog slijedi u nastavku.

Sindikat znanosti nedavno je uputio dopis Rektorskom zboru RH u kojem je zamolio za potporu i zajedničko djelovanje na očuvanju materijalnog položaja radnih mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Na sjednici održanoj 30. listopada u Splitu, Rektorski zbor je jednoglasno podržao inicijativu Sindikata, koja počiva na sljedeća četiri prioriteta:

1. unaprjeđenje pozicije asistenata;
2. zadržavanje motivirajućih karijernih perspektiva u sustavu;
3. očuvanje društvenog položaja najviših radnih mjesta u sustavu;
4. primjeren rast najnižih plaća te rast plaća zaposlenika u stručnim službama

Za više informacija pročitajte dopis Sindikata upućen Rektorskom zboru 27. listopada:

REKTORSKI ZBOR REPUBLIKE HRVATSKE

Sveučilište u Splitu
Ruđera Boškovića 31
21000 Split

n/r prof. dr. sc. Dragana Ljutića, predsjednika

n/r gđe Paule Pavletić, tajnice

 

Predmet: Podrška u zaštiti materijalnog položaja radnih mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja

 

Poštovani predsjedniče, cijenjeni rektori,

Početkom iduće godine na snagu bi trebao stupiti novi Zakon o plaćama u državnim i javnim službama. Ovim putem želimo Vas informirati o našim saznanjima vezano uz promjene koje isti donosi te zamoliti za potporu i zajedničko djelovanje na očuvanju materijalnog položaja radnih mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Predmetni Zakon uvodi sustav ocjenjivanja, ukida neke dodatke, poput dodatka za doktorat, no najvažnije od svega, podrazumijeva kreiranje novog sustava koeficijenata za izračun plaća. Njime Vlada planira uvesti drugačije međuodnose u plaćama unutar javnih službi, pri čemu bi naš sustav mogao proći loše i to na način da dođe do bitnog smanjivanja raspona između najnižih i najviših plaća, gubitka  karijernih perspektiva te materijalnog degradiranja najviših radnih mjesta u našem sustavu u odnosu na ostatak društva. Riječ je o dalekosežnim, negativnim i teško promjenjivim efektima.

Sindikat je nedavno s Vladom potpisao Dodatak III. Temeljnom kolektivnom ugovoru te tako za naš sustav osigurao rast plaća od idućeg mjeseca za 5 posto, kao i rast drugih materijalnih prava. Međutim, s obzirom na kretanje drugih plaća u zemlji, kao i dalje očit rast troškova života, navedeno možemo smatrati samo prvim korakom u potrebnom rastu plaća. Sukladno tome, Sindikat će u narednim tjednima inzistirati na daljnjem rastu plaća u sustavu kroz novi sustav koeficijenata te će pritom imati sljedeće prioritete:

1. unaprjeđenje pozicije asistenata;
2. zadržavanje motivirajućih karijernih perspektiva u sustavu;
3. očuvanje društvenog položaja najviših radnih mjesta u sustavu;
4. primjeren rast najnižih plaća te rast plaća zaposlenika u stručnim službama

  1. Unaprjeđenje pozicije asistenata

Sindikat unaprjeđenje pozicije asistenata smatra ključnim prioritetom, jer bez mogućnosti privlačenja i zadržavanja najkvalitetnijih ljudi na početnim pozicijama u sustavu nemoguće je dugoročno razvijati i podizati kvalitetu znanstvenog i visokoobrazovnog sustava. S povišicom od 5 posto koja će se početi primjenjivati od idućeg mjeseca i sa svim dodacima, neto plaća asistenta koji je samac u Zagrebu iznosi 1.130 eura. To je manje od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, odnosno tek nešto više od 50 posto prosječne plaće za radnike sa visokom stručnom spremom u Zagrebu.

S ugovorom na određeno i istim koeficijentom kroz 6 godina, dakle bez mogućnosti povišice u tom periodu, zapošljavanje mladih ljudi u znanosti i visokom obrazovanju u ovom trenutku nije nimalo atraktivno. Plaće u privredi su za neke profile višestruko veće, a karijerni razvoj bitno brži. Situacija je slična i u odnosu na neke druge dijelove javnih službi. Primjerice, mladi na početku karijere s područja medicine, farmacije ili biokemije, u ovom trenutku u sustavu zdravstva imaju bitno veći koeficijent nego u našem sustavu. Osim većeg koeficijenta, u sustavu zdravstva postoje i brojni specifični dodaci koji razlike u plaćama čine još izraženijima.

Stav je Sindikata da bi plaća asistenata kroz novi sustav koeficijenata morala rasti barem 15 posto kako bi u određenoj mjeri ojačala atraktivnost zapošljavanja najboljih mladih studenata u našem sustavu. Uz to, smatramo da bi trebalo uvesti mogućnost dodatnog povećanja plaće za asistente nakon dvije ili tri godine od zapošljavanja.

2. Zadržavanje motivirajućih karijernih perspektiva

Prema nama dostupnim informacijama, novi sustav koeficijenata mogao bi dovesti do bitnog smanjivanja raspona između plaća za najniža i najviša radna mjesta.

Sindikat smatra da u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za to ne postoji velik prostor te će se zalagati za rast plaća kroz novi sustav koeficijenata za sva znanstveno-nastavna, nastavna, znanstvena i umjetničko-nastavna radna mjesta. Otvoreni smo za mogućnost određenih promjena raspona između pojedinih radnih mjesta u vertikali, ali će se Sindikat zalagati za zadržavanje trenutnog raspona u plaćama između asistenata i redovitog profesora u trajnom zvanju.

3. Očuvanje društvenog položaja najviših radnih mjesta u sustavu

Sindikat neće dopustiti da najviša radna mjesta u našem sustavu ponovno budu zapostavljena. Dok su brojna druga radna mjesta posljednjih 10-ak godina ostvarivala rast kroz povećanje koeficijenata, razne dodatke i sl., plaće za najviša radna mjesta u našem sustavu rasle su samo tragom povećanja osnovice, a 2014. ukinut je dodatak za vjernost službi od 4, 8 i 10 posto. Liječnicima i većini drugih zaposlenika u javnim službama navedeni je dodatak kompenziran. Našem sustavu nije. Kad je u srpnju ove godine Vlada RH odlučila uvesti dodatak od 100, 80 i 60 eura kao kompenzaciju za rast troškova života, svi iznad radnog mjesta docenta u našem su sustavu ostali bez tih dodataka.

Tijekom ove godine, prosječna plaća u privredi raste u prosjeku 14 posto mjesečno. Plaća znanstvenog savjetnika ili redovitog profesora u trajnom zvanju porasla je samo 2 posto (u svibnju). Povećanje osnovice od 5 posto od idućeg mjeseca malo će tu situaciju popraviti, no ni približno dovoljno. Plaće najiskusnijih u našem sustavu, koji moraju nositi njegov razvoj, realno su pale u proteklom periodu jer je rast bio niži od rasta troškova života. Prema našem nagađanju, moglo bi se dogoditi da plaće za navedena radna mjesta s uvođenjem novog sustava koeficijenata uopće ne rastu. Sindikat je jasno komunicirao da će se tome oštro usprotiviti i spremni smo u tom slučaju poduzimati sve aktivnosti za koje ćemo imati potporu članstva.

4. Primjeren rast najnižih plaća te rast plaća zaposlenika u stručnim službama

U proteklom periodu se događalo da su najniže plaće zaposlenih u našem sustavu, kao što su spremačice, padale ispod razine minimalne plaće, zbog nedovoljnog usklađivanja rasta osnovice s rastom minimalne plaće i inflacijom. Smatramo da se ovom reformom to u budućnosti mora spriječiti. Niske plaće za zaposlenike u tehničkim službama naših ustanova već sada čine ta radna mjesta nekonkurentnim te je gotovo nemoguće naći zamjene za one koji odlaze u mirovinu. Jednako tako, funkcioniranje naših ustanova nije moguće bez kvalitetnih i motiviranih zaposlenika u stručnim službama. Njihove plaće također su preniske u odnosu na ponudu koju mogu dobiti u privatnom sektoru. Potplaćivanje stručnih službi, praćeno povećanjem administrativnih zahtjeva prema našem sustavu, dovodi do povećanja pritiska administrativnih poslova na znanstvenike i sveučilišne nastavnike. Stoga moramo osigurati i adekvatan rast plaća tih potpornih radnih mjesta, bez kojih znanstveni i nastavni rad nije moguć.

Daljnje djelovanje Sindikata

U skladu s ova četiri navedena prioriteta, Sindikat je uputio pismo premijeru Plenkoviću i zatražio sastanak oko pitanja plaća u sustavu. Organizirali smo prosvjed na Institutu Ruđer Bošković te pokrenuli afirmativnu kampanju na društvenim mrežama i putem jumbo plakata na području Grada Zagreba i drugim većim sveučilišnim centrima. Planiramo intenzivirati navedene aktivnosti ako sustav koeficijenata ne bude u skladu s istaknutim prioritetima.

Plaće i uvjeti rada izrazito su bitan element privlačnosti ili neprivlačnosti pojedinog radnog mjesta i smatramo da pitanje novog Zakona o plaćama koji dugoročno determinira poziciju i privlačnost našeg sustava ne bi smjelo biti pitanje kojim će se baviti samo Sindikat, već je to pitanje od interesa za cijelu akademsku i znanstvenu zajednicu, a posebno za one koji su u tom sustavu na upravljačkim pozicijama. Sukladno tome, molimo Vas za potporu u gore navedenim nastojanjima Sindikata u mjeri i na način koji ocijenite primjerenim.

Sindikat je po ovom pitanju otvoren za bilo koji vid suradnje i zajedničkog djelovanja!

S poštovanjem,

prof. dr. sc. Predrag Marković,
predsjednik Velikog vijeća

Matija Kroflin,
glavni tajnik

Ključne riječi:

asistenti, materijalna prava, povećanje plaća, rektorski zbor