Sastanak s delegacijom MMF-a
Jučer, 12. svibnja 2011. u uredu za socijalno partnerstvo održale su se redovite konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a.
Jučer, 12.svibnja 2011. u uredu za socijalno partnerstvo održale su se redovite konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a. MMFovu delegaciju je predvodila Zusana Murgasova, dok su sindikalne pozicije branili Krešimir Server i Marija Hanževački (NHS), Vilim Ribić i Marko Krištof (MHS), Boris Feis (SSSH) i Mira Mihovec (URSH).
Predstavnike Međunarodnog monetarnog fonda interesiralo je naše viđenje ekonomskog oporavka, pregovori o plaćama u javnom sektoru te mirovinska reforma. Ribić je ocijenio da su dugoročni trendovi ekonomskog oporavka, s obzirom na pristupanje Europskoj uniji obećavajući, no da je trenutno stanje vrlo loše. Kao najveći problem identificirao je politiku koja proračunska sredstva koristi za kupnju glasova, neusklađenost monetarne i fiskalne vlasti te visoke kamatne stope koje onemogućuju gotovo svaku poduzetničku aktivnost. Sever je članove delegacije upoznao s katastrofalnim podacima o omjeru broja zaposlenih i umirovljenika te upozorio na problem malih mirovina tzv. dobrovoljaca drugog stupa. Također je upozorio da problem predstavlja činjenica da posebni dodatci ne ulaze u obračun osnovne mirovine, te da se pomoću mirovinskog sustava rješavaju pitanja iz područja socijalne politike.
G. Krištof je govorio o troškovima upravljanja mirovinskim sustavom, koji se u Hrvatskoj svake godine obračunavaju na ukupna uplaćena sredstva (a ne samo na nova sredstva), što smanjuje mirovine i povećava troškove sustava. Također je upozorio na inicijativu spajanja REGOS-a s HZMO-om, koju su sindikalne središnjice predložile radi veće učinkovitosti i činjenice da REGOS za privatne fondove besplatno odrađuje veći dio administracije.
Ribić je predstavnike fondova izvijestio da pregovora o plaćama u javnom sektoru nema, već da se trenutno radi na tehničkom usklađivanju (tj. pomicanju rokova) Sporazuma potpisanog nakon štrajka 2009., koji garantira povrat smanjenja plaća od 6% nakon gospodarskog oporavka. Ribić je predstavnike MMF-a izvijestio da se javni sektor ove godine odrekao božićnice te je time proračunu uštedio 500 milijuna kuna. Feis je predstavnike Fonda upozorio da strane podružnice banaka u Hrvatskoj uslijed tečajnog rizika ostvaruju i do četiri puta veći profit na hrvatskom tržištu te upozorio da turizam, koji se prečesto promovira kao najvažniji faktor hrvatskog gospodarstva ostvaruje samo 8% ukupnog BDP-a.
Zaključno, Sever je predstavnike Fonda upitao znače li nedavne izjave g. Strauss-Kahn-a promjenu politike cijele organizacije, dok se Ribić našalio da je možda vrijeme da organizacija promijeni ime u Međunarodni socijalni fond. Murgasova je kazala da iako to trenutni podaci ne pokazuju, da se opravak očekuje u drugoj polovici godine te da bi rast BDP-a u 2011. trebao biti između 1 i 2%. Unatoč pozitivnim trendovima uslijed pristupanja Europskoj uniji, Murgasova ističe da su srednjoročne mogućnosti za održivi ekonomski razvoj skromne. Rast je u Hrvatskoj bio baziran na visokoj domaćoj potrošnji i dugom financiranim investicijama, što vise nije moguće. Istaknula je da su potrebni dodatni napori na poticanju gospodarskog oporavka te da fokus na politike vezane uz pristupanje teško mogu riješiti probleme u području nezaposlenosti i participacije na tržištu rada. Prokomentirala je i pravosuđe, bez čije reforme moderni ekonomski rast nije moguć.
Zaključno se osvrnula na pitanje visokih kamata te je istaknula da taj problem nije izoliran u Hrvatskoj. Uzroke porasta kamata nalazi u financijskoj krizi, slabijim prognozama rasta i u premiji rizika koja proizlazi iz oslabljene fiskalne pozicije države te ističe da je stoga fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj nužna. Sindikati pak smatraju da je od fiskalne konsolidacije Hrvatskoj potrebnija fiskalna reorganizacija te da je nužno redistribuirati fiskalne prihode (kako bi porezno rasteretili rad) i državne rashode (kako bi državu učinili učinkovitijom).
